U potrazi za zanimljivim domovima pronašli smo jedan za koji mnogi ne znaju da postoji, a mogu ga čak i posjetiti. Radi se o kući poznatog svjetskog pisca Ernesta Hemingwaya koji je veći dio svog života proveo upravo na ovom mjestu, na imanju u blizini kubanskog glavnog grada Havane.

Ljubav na prvi pogled

Hemingway se odmah prilikom prvog posjeta Kubi zaljubio u tu fascinantnu otočnu zemlju. Dane je provodio loveći ribu i upravo je na Kubi pronašao inspiraciju za pisanje svojih najpoznatijih djela poput ‘Starac i more’ i ‘Kome zvono zvoni’.

Neovisno o napetostima između Amerike i Kube, Kubanci su voljeli Hemingwaya pa su nakon smrti njegovu kuću pretvorili u muzej.

Ladanjska kuća u kolonijalnom stilu

Imanje Finca Vigía, nalazi se na brežuljku s kojeg se pruža prekrasan pogled. To je u stvari ladanjska seoska kuća dizajnirana u španjolskom kolonijalnom stilu s visokim stropovima, popločanim podovima i ogromnim dnevnim boravkom.

Dekor kuće danas uglavnom odražava ukuse Hemingwayeve četvrte i posljednje supruge Mary Welsh.

Unutrašnjost kuće gotovo je upravo onakva kakva ju je Hemingway napustio prije šezdeset godina, misleći da će se sigurno vratiti. Najviše u oko upadaju glave prepariranih egzotičnih životinja, poput antilope, gazele, bivola. Radi se o trofejima, životinjama koje je Hemingway ubio tijekom safarija u Africi.

Hemingway je bio veliki ljubitelj umjetnosti. Na putovanjima po Europi družio se s poznatim slikarima poput Picassa, Grisa, Miroa. Njihova djela pronašla su put do njegove kubanske kuće. Danas se tamo nalaze replike tih djela jer su originali nakon piščeve smrti pronašli drugi dom.

Većina soba u kući povezana je s dnevnim boravkom. Na njegovom istočnom kraju i niz kratki hodnik nalazi se glavna spavaća soba koja još nikada nije bila otvorena za javnost.

Nasuprot glavne spavaće sobe ispred dnevnog boravka nalazi se radna soba u kojoj je Hemingway pisao.

U skoro svakoj prostoriji kuće nalazile su se knjige. Tako i u kupaonici.

Blagovaonica je jedina soba u kući koja nema police za knjige ili stalke za časopise.

Nedaleko kuće nalazi se četverokatni toranj koji mu je supruga dala izgraditi kako bi mogao stvarati u miru. No, taj je prostor Hemingway rijetko koristio za rad.

Uz kuću se nalaze veliki bazen kao i brod kojeg je Hemingway nazvao ‘Pilar’.

Vrijedna ostavština

Na ovom imanju uvijek je bio cilj ugodno i nepretenciozno živjeti. Bez obzira na velike umjetnine koje sadrži, ili kopije, naslijeđe kuće je prije svega književno. Pisčeva zbrika je dugi niz godina djelovala kao kanal za suradnju i prijateljstvo između Kubanaca i Amerikanaca.

Finca Vigía jedini je živi muzej Ernesta Hemingwaya na svijetu koji uspijeva u svojoj misiji očuvanja sjećanja i duha svog vlasnika. Tamo još uvijek osjećate prisutnost velikog pisca.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?

Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.

Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.

Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.