Povežimo se

Bez kategorije

Radni stolac za učenika

Za radnim stolom učenici provode najveći dio dana, a njihova kralješnica još je u razvoju. Kako bi svom djetetu osigurali zdravo odrastanje i dobro učenje, kupite mu stolac u kojemu će se osjećati ugodno i zadovoljno.

Pravilno držanje tijela utječe na položaj kralješnice koja nosi ukupnu težinu našeg tijela. Dugotrajna upotreba neodgovarajućeg stolca sasvim će sigurno prouzročiti bol u leđima, umor i stresne ozljede. Stoga kupnja kvalitetnog, ergonomski oblikovanog stolca nije samo pitanje trenda i estetike prostora, već pitanje promišljene odluke u svrhu očuvanja zdravlja i povećanja radne učinkovitosti.

Kod sjedenja u položaju sa savinutom kralješnicom pritisak na leđa je gotovo tri puta veći nego li kod stajanja. Kralješnica pri tom preuzima teret tijela dok se mišići opuštaju, stoga se s vremenom javljaju i bolovi u leđima.

Na šta treba obratiti pažnju pri izboru

Kako bi se to spriječilo potrebno je izabrati radni stolac s naslonom savinutim prema unutra, tako da podupire kralješnicu i drži je u pravilnom položaju. Poželjno je da se naslon stolca pomiče kad se osoba naginje prema naprijed ili nazad. Radni stolac s naslonom za glavu omogućava povremeno i potpuno opuštanje tijela. Idealan je naslon za leđa koji je dovoljno visok i širok da podupre leđa i ramena, a podesivi nasloni za ruke olakšavaju teret vratu i ramenima. Oni ne bi smjeli biti predugački, tako da se stolac može dovoljno primaknuti pisaćem stolu.

radni stolac za učenika Dom2

Kod izbora radnog stolca za dijete dobro je izabrati model koji dozvoljava prilagodbu dubine sjedišta, a što će omogućiti pravilno sjedenje djeteta prateći njegov rast. Visinu radnog stolca treba podesiti tako da natkoljenice budu u horizontalnom položaju, a koljena savinuta pod pravim kutom u odnosu na pod. Ruke trebaju biti oslonjene na radnu ploču stola tako da su u laktu presavinute pod pravim kutom, kako tijelo ne bi bilo potrebno prigibati nad stol.

Sve je to teško uskladiti, stoga ako niste pronašli stol čija se radna ploha može povisivati prateći rast vašeg djeteta, visinu sjedišta stolca treba prilagoditi visini radne plohe stola. Pod noge djeteta po potrebi treba podmetnuti klupicu koja će omogućiti da njegove natkoljenice budu u horizontalnom položaju, bez pritiska na bedra, te da mu noge ne vise sa stolca. Klupica će mu olakšati i silazak sa stolca.

Radni stolac za učenika Dom2

Aktivno sjedenje

Aktivno sjednje uz pravilno držanje tijela potiču stolci s velikom loptom kao sjedištem, kao i ergonomski modeli stolaca kod kojih je zaobljeno sjedište postavljeno na opruzi, koje od tijela traže da postigne balans.

Dječji stolac svakako treba biti tapeciran, odnosno presvučen tkaninom prirodnog sastava u nekoj vedroj boji poput zelene, žute ili crvene ili ukrašen nekim veselim dezenom. Treba izbjegavati kožu koja je hladna i neugodna za sjedenje, a ujedno i preozbiljna.

Kod izbora kvalitetnog radnog stolca koji će vašem školarcu omogućiti lakše učenje i zdravu kralješnicu, kao najčvršći i najstabilniji stup u njegovom životu, ne štedite novac!

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bez kategorije

Zavirite u kubanski dom Ernesta Hemingwaya

Upravo je tamo Hemingway pronašao inspiraciju za svoja najcjenjenija djela.

kuća-imanje-ernest-hemingway-domnakvadrat

U potrazi za zanimljivim domovima pronašli smo jedan za koji mnogi ne znaju da postoji, a mogu ga čak i posjetiti. Radi se o kući poznatog svjetskog pisca Ernesta Hemingwaya koji je veći dio svog života proveo upravo na ovom mjestu, na imanju u blizini kubanskog glavnog grada Havane.

Ljubav na prvi pogled

Hemingway se odmah prilikom prvog posjeta Kubi zaljubio u tu fascinantnu otočnu zemlju. Dane je provodio loveći ribu i upravo je na Kubi pronašao inspiraciju za pisanje svojih najpoznatijih djela poput ‘Starac i more’ i ‘Kome zvono zvoni’.

Neovisno o napetostima između Amerike i Kube, Kubanci su voljeli Hemingwaya pa su nakon smrti njegovu kuću pretvorili u muzej.

Ladanjska kuća u kolonijalnom stilu

kuća-imanje-ernest-hemingway-domnakvadrat
Foto: Flickr

Imanje Finca Vigía, nalazi se na brežuljku s kojeg se pruža prekrasan pogled. To je u stvari ladanjska seoska kuća dizajnirana u španjolskom kolonijalnom stilu s visokim stropovima, popločanim podovima i ogromnim dnevnim boravkom.

dnevni-boravak-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Flickr

Dekor kuće danas uglavnom odražava ukuse Hemingwayeve četvrte i posljednje supruge Mary Welsh.

biblioteka-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Unutrašnjost kuće gotovo je upravo onakva kakva ju je Hemingway napustio prije šezdeset godina, misleći da će se sigurno vratiti. Najviše u oko upadaju glave prepariranih egzotičnih životinja, poput antilope, gazele, bivola. Radi se o trofejima, životinjama koje je Hemingway ubio tijekom safarija u Africi.

spavaća-soba-dva-kreveta-ernest-hemingway-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Hemingway je bio veliki ljubitelj umjetnosti. Na putovanjima po Europi družio se s poznatim slikarima poput Picassa, Grisa, Miroa. Njihova djela pronašla su put do njegove kubanske kuće. Danas se tamo nalaze replike tih djela jer su originali nakon piščeve smrti pronašli drugi dom.

spavaća-soba-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Većina soba u kući povezana je s dnevnim boravkom. Na njegovom istočnom kraju i niz kratki hodnik nalazi se glavna spavaća soba koja još nikada nije bila otvorena za javnost.

Nasuprot glavne spavaće sobe ispred dnevnog boravka nalazi se radna soba u kojoj je Hemingway pisao.

radna-soba-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

U skoro svakoj prostoriji kuće nalazile su se knjige. Tako i u kupaonici.

kupaonica-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Blagovaonica je jedina soba u kući koja nema police za knjige ili stalke za časopise.

blagovaonica-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Nedaleko kuće nalazi se četverokatni toranj koji mu je supruga dala izgraditi kako bi mogao stvarati u miru. No, taj je prostor Hemingway rijetko koristio za rad.

toranj-radna-soba-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Uz kuću se nalaze veliki bazen kao i brod kojeg je Hemingway nazvao ‘Pilar’.

bazen-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić
brod-ernest-hemingway-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Vrijedna ostavština

Na ovom imanju uvijek je bio cilj ugodno i nepretenciozno živjeti. Bez obzira na velike umjetnine koje sadrži, ili kopije, naslijeđe kuće je prije svega književno. Pisčeva zbrika je dugi niz godina djelovala kao kanal za suradnju i prijateljstvo između Kubanaca i Amerikanaca.

Finca Vigía jedini je živi muzej Ernesta Hemingwaya na svijetu koji uspijeva u svojoj misiji očuvanja sjećanja i duha svog vlasnika. Tamo još uvijek osjećate prisutnost velikog pisca.

Nastavite čitati

Bez kategorije

Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji

Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

božićna-trpeza-domnakvadrat

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?

Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.

Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.

Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice