Bez kategorije
Dinamičnost i elegancija stakla u interijeru
Ukoliko postoji materijal koji je od antičkih vremena ostao tako omiljen kao i danas, onda bi to zasigurno bilo staklo. Staklo je oduvijek zaokupljalo ljudsku maštu i kreativnost upravo zbog svoje čarobne prozirnosti, a opet tako velike postojanosti.

Upravo ove kvalitete sadržane su u kemijskoj strukturi stakla koja se dobije taljenjem kvarcnog pijeska, glinice, oksida, vapnenca i sode. Staklo je i materijal koji se može reciklirati te na taj način pridonijeti očuvanju okoliša.
Suvremeni interijeri nezamislivi su bez stakla u svakom obliku: bez obzira radi li se o namještaju od stakla, pregrada i otvora, posuđa, pa sve do najsitnijih svakodnevnih pomagala. Upravo najfiniji predmeti izrađeni su iz kristalnog stakla koje se od “običnog” razlikuje po tome što je kalcijev oksid zamijenjen olovnim oksidom pa je postignuta mogućnost brušenja stakla bez pucanja. Paleta današnjeg stakla je velika upravo zahvaljujući dodavanju različitih kemijskih elemenata pa tako staklo može biti obojeno, ornamentno, vitrajno i dr.

Pri uređenju i opremanju interijera treba odabrati takvo staklo koje će u potpunosti ispuniti svoju funkcionalnu ulogu, a ujedno i povećati estetske vrijednosti prostora. Za namještaj koji je izložen svakodnevnim opterećenjima kao što su stakleni stolovi u blagovaonicama, uvijek se radi sigurnosno staklo. Dizajn je druga bitna odrednica stakla – osobitim mogućnostima savijanja i oblikovanja dodatno naglašava svoju funkciju namještaja. Ovakav namještaj nema “prirodnu” odrednicu svoje uporabe – pogodan je i za velike i male prostore.
Rješenje za nedostatak prostora
Većina suvremenih stanova ima problem nedostatka prostora, gdje upravo pravilna uporaba staklenih elemenata može prostoru podariti nove prostorne mogućnosti i njegov nedostatak prostora pretvoriti u estetsku prednost. Nedostatak prostora će se umanjiti uporabom staklenog namještaja – stola, stolaca i polica uz napomenu da nisu izloženi frekventnim pozicijama prostora gdje može doći do mehaničkih oštećenja udarcima.

Upravo stoga je potrebno komode i sličan namještaj u svojem donjem dijelu izraditi od drveta ili nekog drugog materijala otpornog na mehanička oštećenja. Iz istog razloga police također ne bi trebalo postavljati u prostore na visinu manju od 1,2m a osim toga nisu vidljive u tom prostoru. Ukoliko želimo istaknuti boju i prozirnost, uvijek ćemo paziti na osvjetljenje staklenih ploha čime se mogu naglasiti prostorni odnosi. Pravo osvjetljenje odgovarajućeg staklenog elementa može iz potpuno beživotnog prostora stvoriti prostor prepun energije i dinamičnosti, no to je moguće samo ukoliko se poštuju i pravila funkcionalnosti.
Autor: Ivan Škarica, arhitekt
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login