Povežimo se

Bez kategorije

Atelje u dvorcu: Zvonimir Gračan

Ovoga tjedna posjetili smo Jakovlje, gdje se nalazi dvorac i park skulptura istaknutih hrvatskih kipara. Pogledajmo koga smo zatekli u dvorcu.

Dvorac Jakovlje datira iz 18. stoljeća kad ga je sagradila obitelj Oršić, a kroz stoljeća je bio u vlasništvu obitelji Gotal, Rauch, Josipović, Kronfeld i Sixta. Trenutno je u vlasništvu ULUPUH-a te je udomio ateljee nekoliko priznatih umjetnika, koji su perivoj dvorca uredili u park skulptura. Jedna od njih je Torzo, golemo pile svijetloplave Yves Klein boje, rad umjetnika Zvonimira Gračana.

Život u dvorcu nije baš idiličan, osobito zimi. Gračan je u dvorac došao 1998. godine i zatekoga ga u ruševnom stanju. No, uz pomoć sponzora dvorac je doživio neke preinake; napravljeni su podovi te je uvedena struja. No, vlaga u prostoru još uvijek predstavlja problem, posebno zimi.

Gračan je autor spomenika Vjećeslavu Holjevcu, jednog od najvažnijih umjetničko-urbanističkih simbola Grada Zagreba.

Nakon faze štakora, po kojim je postao poznat nakon izložbe Banket u atriju tadašnjeg Omladinskog radija, Gračan modelira druge likove životinja. Kasnije umjetnik počinje s modeliranjem ljudskog lika.

Inspiraciju za svoje slikarske radove crpi iz prirode, a ratna zbivanja Gračanu su se uvukla u podsvijest, iz koje progovaraju snažnim emocionalno nabijenim radovima.

Zlatna svinja koja se našla iza rešetaka umjetnikov je komentar hrvatske društvene stvarnosti. U svom ateljeu u dvorcu Jakovlje Zvonimir Gračan pronašao je mir potreban za stvaralačku aktivnost koja rezultira ovim sjajnim radovima.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bez kategorije

Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji

Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

božićna-trpeza-domnakvadrat

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?

Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.

Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.

Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.

Nastavite čitati

Bez kategorije

Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu

Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

koliba-u-šumi-domnakvadrat

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.

Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.

Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.

A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.

Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.

A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice