Gradnja doma
Zašto je važna zelena infrastruktura
Hrvatska je, s Europskom unijom, usred zelene tranzicije implementirajući zelenu infrastrukturu koja ima za cilj ublažiti utjecaj klimatskih promjena.
Klimatska politika srž je europskog zelenog plana koji uključuje poticanje zelenih i plavih ulaganja, dekarbonizaciju zgrada i razvoj biogospodarstva s ciljem ostvarivanja zelene tranzicije.
Zelena infrastruktura
“Zelena infrastruktura su planski osmišljene zelene i vodne površine koje i druga rješenja temeljena na prirodi koja nalazimo u gradovima i općinama i koja zapravo pomažu prirodi da se obnovi, da se očuva, unaprijedi i koji imaju niz onda benefita kao što su socijalni, gospodarski, ekološki.” za Dom na kvadrat rekla je Ines Androić Brajčić, načelnica sektora za zelenu urbanu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama.

Zelena infrastruktura doprinosi boljoj kvaliteti zraka, tla, bioraznolikosti te ima izravnu gospodarsku korist.
Je li ovo najzeleniji grad na svijetu?
“Direktna gospodarska korist je recimo jer se zelenom infrastrukturom smanjuje učinak toplinskih otoka. Znači snižava se temperatura zraka, pogotovo po ljeti u gradovima i općinama i onda recimo u tom slučaju trebamo trošiti manje energije za hlađenje prostora.” kaže Androić Brajčić.

Program razvoja zelene infrastrukture
Prema odredbama Europske unije o obnovi urbanih ekosustava u gradovima i općinama, do kraja 2030. godine, ne smije doći do neto gubitka urbanih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala.
“Tako je ministarstvo izradilo program razvoja zelene infrastrukture koje je pripremilo i donijela ga je vlada već 2021. godine i financiramo u okviru nacionalnog plana za oporavak i otpornost, prvi dio to je izrada zelenih strategija urbane obnove i isto tako pilot projekte za jedinice lokalne samouprave za što imamo osigurano 25 milijuna eura. Također imamo osigurano još 70 milijuna eura za isto zelenu infrastrukturu kroz program konkurentnost i kohezija koji ide do 27 godine, što su jako velika sredstva.
Osim zelene infrastrukture, mi potičemo i kružno gospodarenje prostorom i zgradama za što smo također izdvojili sredstva, imamo 40 milijuna eura u programu Konkurentnost i kohezija koji se mora do 27. znači, to su jako velika sredstva koja će se iskoristiti do ’27 godine, znamo da MPO traje do ’26.” kaže Irena Križ Šelendić, ravnateljica uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu.

Financiramo u 100 postotnom iznosu izradu strategija zelene, urbane obnove i tu je interes gradova bio jako velik, znači, naš 94 grad i općine su se javili i dobit će u sto postotnom iznosu sredstva za izradu strategija zelene, urbane obnove, ali isto tako financiramo pilot projekte, znači to su projekti koji moraju biti integrirani, tako da velim imaju elemente zelene infrastrukture. Na primjer ozelenjavanje nekakvih sivih površina u zelene površine, zatim dodatna sadnja stabala, zatim poticanje bioraznolikosti, stavljanje u funkciju starih zgrada, implementacija elemenata zelene infrastrukture na zgradama kao što su zeleni krovovi, zeleni zidovi.” rekla je Križ Šelendić.
Krovni vrtovi za povratak prirode u urbanim sredinama
Javni poziv za financiranje sredstava za izradu zelene infrastrukture
Poziv je usmjeren na gradove jer u njima živi najveći dio stanovništva, čak 60 posto, a do kraja stoljeća očekuje se povećanje do 90 posto.

“Ono što mi zapravo tražimo od gradova, da prvo izrade strategiju zelene urbane obnove jer u toj strategiji koja zapravo predstavlja stratešku podlogu, oni promišljaju o tim integriranim projektima. Znači, oni promišljaju kako će razvijati svoju zelenu infrastrukturu, promišljaju o tome kako će unaprijediti kružno gospodarenje prostorom i zgradama. Rade na tome da vide kako se njihov grad suočava sa klimatskim promjenama, kako se mogu jačati otpornosti na rizike i kako se može pridonijeti ciljevima energetske učinkovitosti. Mi smo već imali otvoren natječaj za pilot projekte prošle godine, sad je u toku obrada prvog dijela, međutim mi ćemo ga ponovno otvorit jer smo osigurali kroz dodatak MPO-a dodatnu alokaciju i molimo sve gradove, naselja, lokalne samouprave da se jave.” poziva ravnateljica uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu.
Arhitektura i dizajn
Zona pobjede: Novi podcast koji mijenja pogled na gradnju
U prvoj epizodi podcasta Zona pobjede, u produkciji tvrtke Baumit, razgovaramo o održivosti u graditeljstvu, novim izazovima za arhitekte, inovacijama u fasadnim sustavima te klimatskim promjenama koje oblikuju budućnost arhitekture i gradnje.

Održivost više nije daleka budućnost, nego svakodnevica. Već od 2026. gradnja i stanovanje u Hrvatskoj dobit će sasvim novu dimenziju – energetska učinkovitost, održivi materijali i inovativna rješenja postaju obavezan standard. Upravo zato pokrenut je podcast „Zona pobjede“, u suradnji Baumita i emisije Dom na kvadrat, koji donosi stručne razgovore o svemu što oblikuje domove budućnosti.
Što je „Zona pobjede“?
„Zona pobjede“ je novi podcast posvećen graditeljstvu, arhitekturi i održivom življenju. Kroz otvorene razgovore, stručnjaci i praktičari govore o tome kako inovacije u gradnji utječu na kvalitetu života svakog građanina. Podcast moderira Snježana Turalija, dok su gosti prve epizode Maja Kuzmanović, arhitektica iz Arhigrupe, i Vinko Ančić, product manager u Baumitu.
Oni zajedno donose pogled iz prakse i industrije – što građani mogu očekivati od novih materijala, zašto je suradnja arhitekata i proizvođača presudna, i kako će novi standardi gradnje utjecati na cijelo društvo.

NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?
Premijerna epizoda: Održiva gradnja i fasade koje dišu
Prva epizoda podcasta posvećena je jednoj od najvažnijih tema današnjice – održivoj gradnji. Klimatske promjene sve su očitije, a zgrade troše čak 40 % ukupne energije. Rješenje se krije u inovacijama. Jedna od njih je CrystalSet, novo Baumitovo rješenje za fasade, koje ne samo da štiti zgrade od ekstremnih klimatskih uvjeta, nego i omogućuje „disanje“ zidova te ugodniju mikroklimu u interijeru.
Arhitektica Maja Kuzmanović naglašava kako su upravo takvi materijali ključni za zdravlje zgrade i stanara, dok Vinko Ančić ističe tehničke prednosti sustava i njegovu dugovječnost. Složni su u jednom – budućnost gradnje traži inovacije koje su i estetske i održive.

Energetski obnovite kuću ETICS fasadnim sustavom
Saznajte u prvoj epizodi:
- Zašto je graditeljstvo ključno u borbi protiv klimatskih promjena
- Kako Baumit razvija proizvode za budućnost
- Što arhitekti danas očekuju od materijala
- Kako izgleda moderna i odgovorna suradnja između arhitekta i proizvođača
Zašto poslušati podcast?
Podcast „Zona pobjede“ nije namijenjen samo stručnjacima. On je vodič za sve koji grade, obnavljaju ili se jednostavno zanimaju za zdraviji i održiviji način stanovanja. Kroz razgovore možete saznati:
- kako smanjiti račune kroz energetsku učinkovitost,
- koje fasadne sustave birati za dugotrajnost i udobnost,
- što arhitekti traže od materijala i proizvođača,
- kako će se nova pravila i zakoni odraziti na svakodnevni život
„Zona pobjede“ donosi inspiraciju i znanje o tome kako graditi i živjeti održivije. Ako želite biti korak ispred i na vrijeme doznati koja rješenja donose ljepši i energetski učinkovitiji život, ovo je sadržaj koji vrijedi pratiti.
Gdje poslušati „Zonu pobjede“?
Premijerna epizoda dostupna je na YouTube kanalu Dom na kvadrat, kao i na kanalima tvrtke Baumit Hrvatska. Uskoro će podcast biti dostupan i na Spotifyju i drugim platformama, dok će kraći video-isječci biti objavljivani na Instagramu i TikToku.
Pratite nas na kanalima:
Dom na kvadrat: Web, Instagram, Facebook, TikTok i YouTube.
Baumit : Web, LinkedIn, Instagram, Facebook, TikTok, YouTube
Greenika : Web
Propisi i regulative
Priuštivo stanovanje u Hrvatskoj: Što donosi novi zakon i tko će imati koristi?
Hoće li ovaj zakon riješiti jedan od najvećih društvenih problema današnjice – dostupnosti stanovanja

Rastuće cijene nekretnina posljednjih su godina mnogim građanima onemogućile rješavanje stambenog pitanja. Kako bi se taj trend ublažio i omogućilo sigurnije stanovanje mladim obiteljima i kućanstvima s prosječnim ili ispodprosječnim prihodima, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine priprema novi Zakon o priuštivom stanovanju.
Prema planu, do 2030. godine država će izgraditi 9.000 novih stanova.
NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?
Što znači priuštivo stanovanje?
Priuštivim se stanovanjem smatra ono kod kojega kućanstvo troši najviše 30 % svojih ukupnih prihoda na stanovanje. To uključuje kreditne rate, režije i sve prateće troškove.
Zakon se prvenstveno odnosi na obitelji čiji prihodi nisu dovoljno visoki da bi konkurirali na otvorenom tržištu, ali su iznad granice siromaštva.
Riječ je o skupini građana koja je do sada često bila „između“ – nisu si mogli priuštiti kupnju stana, ali nisu imali pravo na socijalne stanove.
U Hrvatskoj se do sada većinom oslanjalo na tržišne modele i individualnu kupnju, što je dovelo do sve težeg ulaska mladih u vlasništvo nad nekretninom.
Dosadašnje mjere: APN i POS
Najpoznatije mjere stambene politike u Hrvatskoj su:
- APN subvencije – država sufinancira dio rate stambenog kredita, najčešće za mlade obitelji. Iako su mnogima pomogle, stručnjaci upozoravaju da su subvencije istodobno potaknule rast cijena stanova
- POS stanovi (Program društveno poticane stanogradnje) – stanovi po nižim cijenama od tržišnih, ali u ograničenom broju i često na rubnim ili slabije prometno povezanim lokacijama
Ključne mjere novog zakona o priuštivom stanovanju
- Gradnja 9.000 stanova – 50 % za prodaju, 50 % za dugoročni najam
- Novi kriteriji dostupnosti – pravo na stan imat će obitelji koje zadovoljavaju uvjet do 30 % troškova stanovanja u odnosu na prihode
- Povećanje etalonske cijene gradnje – na 1.315 eura po m² s PDV-om, što će omogućiti kvalitetniju izgradnju i održivost projekta
- Suradnja s lokalnim jedinicama – gradovi i općine osigurat će zemljišta i infrastrukturu
- Provedba preko APN-a – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama vodit će realizaciju projekata
Nova pravila za stambene kredite: Što to znači za vas

Gdje će se graditi?
Prvi projekti najavljeni su u Zagrebu, Osijeku i Splitu. To su gradovi s najvećim pritiskom na tržištu stanova i najizraženijom potrebom za novim modelima stanovanja.
Dugoročni je plan uključiti i druge sredine, ovisno o raspoloživom zemljištu i suradnji jedinica lokalne samouprave.
Što je etalonska cijena i zašto je važna u kontekstu priuštivog stanovanja?
Jedan od problema prethodnih modela stanogradnje bio je nerazmjer između stvarnih troškova gradnje i etalonske cijene. Novi zakon predviđa podizanje te cijene, čime se želi osigurati da projekti budu održivi, a kvaliteta stanova primjerena suvremenim standardima energetske učinkovitosti i komunalne opremljenosti.
Etalonska cijena gradnje je referentna vrijednost koju država određuje kao osnovicu za izračun troškova u programima stanogradnje. Ona uključuje prosječne troškove izgradnje stambenih kvadrata – od materijala i rada do komunalne opreme i PDV-a.
U praksi, etalonska cijena služi kao polazište za izračun cijene stanova u programima poput POS-a ili sada planiranog priuštivog stanovanja. Ako je etalonska cijena preniska u odnosu na stvarne tržišne troškove, izvođačima se ne isplati graditi, pa projekti kasne ili ostaju neostvareni. Zato novi zakon predviđa njezino podizanje na 1.315 eura po m² s PDV-om, čime bi se trebao osigurati održiv model izgradnje i bolja kvaliteta stanova.
Što nam donosi novi Zakon o priuštivom stanovanju
Novi Zakon o priuštivom stanovanju trebao bi donijeti stabilniji okvir stambene politike u Hrvatskoj. Uz gradnju 9.000 stanova i jasne kriterije dostupnosti, obiteljima s nižim prihodima otvara se mogućnost da dođu do kvalitetnog i sigurnog doma.
Ako se plan uspješno provede, to bi mogao biti važan iskorak u rješavanju jednog od najvećih društvenih problema današnjice – dostupnosti stanovanja.