Povežimo se

Gradnja doma

Vrtić u Molvicama savršen je primjer prednosti drvene montažne gradnje

Montažna gradnja već dugo nije rezervirana samo za obiteljske kuće

U mjestu Molvice, na površini od 5000 četvornih metara izgrađen je moderan vrtić ukupne površine 650 kvadrata. Prizemlje se sastoji od polivalentne dvorane, tri jedinice za vrtićke i jasličke skupine te gospodarskog dijela dok su na katu prostorije tehničkog osoblja. Ovaj je vrtić rađen sistemom drvene, montažne gradnje.

Taj sistem gradnje značajno je ubrzao izgradnju objekta, ističe Luka Kupešić, tehnički direktor tvrtke Domus plus te ističe kako je objekt tj. konstruktivni dio, sagrađen za 4 mjeseca. Tijek gradnje je usporio samo okoliš iako nije utjecao na sam sustav gradnje.

Gradnja montažnih objekata javnih namjena ima iste prednosti kao i gradnja obiteljskih kuća u ovom sistemu.

“Brzina izgradnje, nisko energetskog objekata, kvaliteta izgradnje, a ono što poglavito veseli je da program kohezije i otpornosti u sljedećem periodu ispred Europske Unije također dodatno valorizira i vrednuje ovakav tip gradnje, s time da dodatno boduje objekte koji se grade ovim načinom, poglavito zbog energetskih svojstava i ekoloških svojstava, a onda i svih ostalih prednosti koje ovakva gradnja daje.”, ističe direktor tvrtke Domus plus, Grga Mrkonjić.

Gradnja vrtića u Molvicama počela je pripremnim radovima i osiguravanjem nesmetanog pristupa gradilištu. Zvonko Brunović, voditelj gradilišta tvrtke Domus plus navodi kako nesmetan pristup znači da u prvom redu, sa strane investitora odnosno naručitelja i njih kao izvođača, se omogući na gradilištu pristup s najmanje dvije odnosno tri strane. “Budući da smo morali izvoditi u nekakvoj paraleli i sam parking i sam objekt i treći pristup s ove južne strane s koje smo pretežno dovozili i odvozili materijal i vršili grube zemljane radove. To je bilo dosta zahtjevno da se u samom početku probiju ti koridori, trase, osiguraju ograde, sukladno zakonskim da se  krene s gradnjom.

Nakon što su odrađeni pripremni radovi i gradnja temelja, počela je montaža samog objekta.

“Kod ovakvih složenih objekata, gdje se radi i sam objekt i okoliš, na prvi pogled neke prevelike razlike nema jer ovi bazni grubi, zemljani radovi su isti kao i kod klasičnog objekta, kad se oni izvedu nastupaju čari moderne montažne gradnje gdje se jednostavno prefabricirani gotovi elementi, zidovi, međukatne konstrukcije i sve ostalo dovozi na gradilište i vrlo, vrlo brzo i vrlo kvalitetno montira na licu mjesta. Dakle, sam vrtić prizemni dio i katni dio smo mi smontirali u nekakva tri radna dana i on je za to vrijeme već poprimio svoje obrise.”, dodaje.

Luka Kupešić ističe kako nije zahtjevno izvesti ovakav objekt u montažnoj gradnji, današnji standardi u montažnoj gradnji omogućavaju da se takvi objekti izvedu puno efikasnije nego korištenjem klasične gradnje: “U tom dijelu gradnje nismo ovisni o vremenskim prilikama. Tako da se sve priprema u našim tvornicama, dopremaju se gotovi elementi na gradilište, samim time je skraćeno vrijeme, a i kvaliteta gradnje. Kanije korisnici ulaze u suhi objekt.” dodaje te ističe kako je vrtić opremljen najmodernijim sustavima ventilacije i rekuperacije, grijanje i hlađenje je osigurano preko dizalica topline što znači da ovaj objekt u biti prati najmodernije europske trendove i politike gradnje.

“Specifičnost ovog objekta je da su dvije vrste fasade na samom objektu, dio je ventilirane fasade, dio je ETICS sustava, dakle i ovaj objekt je dokaz da Domus plus kao izvođač zaista može izvesti sve ono što arhitekti zamisle.”, dodaje Kupešić.

U Hrvatskoj se povećava broj montažnih objekata javne namjene, a Domus plus prvi je vrtić radio još prije osam godina.

“Domus plus na godišnjoj razini 3 do 4 objekta takvoga tipa, s tendencijom rasta. Jako puno radimo na promociji, sa općinama, sa ostalim akterima da shvate tu prednost koja nije sad samo više u stambenim objektima nego i u objektima javne namjene i tako rekao bih, educiramo i ovaj segment tržišta kako bi zaista kroz ovu izgradnju i ovaj tip gradnje riješili ove goruće probleme i nataliteta i vrtićkih i školskih skupina i samim tim onda riješili te nekakve problema koje jedinice lokalne samouprave i općine imaju.”, zaključio je.

Vrtić u Molvicama savršen je primjer napretka tehnologije, inženjerstva i materijala u montažnoj gradnji koja danas može izvesti svaki projekt prema željama investitora.

Instalacije u domu

Kako zaštititi vikendicu ili kuću za odmor kada niste tamo?

Sigurna vikendica ili kuća za odmor zahtijeva pravovremenu zaštitu. Saznajte kako koristiti alarm, video nadzor i pametne tehnologije za kontrolu objekta na daljinu.

zaštita vikendice kada niste tamo - zelena drvena vikendica okružena zelenilom

U posljednje vrijeme bilježi se porast provala u vikendice i kuće za odmor, osobito tijekom izvansezonskih mjeseci. Prema podacima MUP-a, u 2024. godini evidentirano je 7.211 provalnih krađa.

Vikendice su često prazne, udaljene i bez adekvatnog nadzora, što ih čini idealnim metama. Pravovremena zaštita ne samo da štiti imovinu, već vlasnicima pruža mir i osjećaj kontrole, čak i kada nisu fizički prisutni u objektu.

Legalno i sigurno: Sve što trebate znati o postavljanju videonadzora

Zašto su vikendice i kuće za odmor česta meta provalnika?

Razumijevanje razloga zbog kojih provalnici biraju vikendice i kuće za odmor ključno je za pravovremenu zaštitu.

Sezonski boravak i duga razdoblja odsutnosti

Mnoge vikendice koriste se samo povremeno – vikendima, tijekom ljeta ili praznika. Dugotrajna odsutnost povećava rizik od provala jer provalnici lako uoče rutine vlasnika i planiraju ulazak u objekt.

Osim toga, što je objekt dulje bez nadzora, to je veća vjerojatnost da vlasnik neće primijetiti štetu odmah, što provalnicima daje više vremena za pljačku. Pravovremeno ulaganje u sigurnosni sustav može značajno smanjiti ovaj rizik.

Udaljene lokacije i slab nadzor

Vikendice i kuće za odmor često se nalaze na osamljenim lokacijama, izvan naseljenih mjesta ili u prirodi. Takve lokacije omogućuju provalnicima više vremena za neometanu akciju, jer postoji manja vjerojatnost da će ih netko primijetiti. Osim toga, odsutnost susjeda, prolaznika i policijskih ophodnji dodatno povećava ranjivost objekta. Moderni sustavi nadzora i alarma pomažu nadoknaditi ove slabosti, osiguravajući stalni nadzor i pravovremena upozorenja.

zaštita vikendice pomoću sigurnosne kamere - bijela kamera na crnom zidu
Nedostatak sustavne sigurnosne zaštite

Bez alarma, video nadzora, detektora pokreta ili vanjske rasvjete, vikendice i kuće za odmor šalju jasnu poruku provalnicima: objekt je nezaštićen. Odsutnost sustava koji mogu automatski upozoriti vlasnika ili sigurnosnu službu usporava reakciju i povećava štetu. Brza reakcija je ključna kada se radi o provalama – pravovremena zaštita može spriječiti štetu i omogućiti hvatanje počinitelja. Ulaganjem u pouzdan sustav, vlasnici smanjuju rizik i odvraćaju potencijalne provalnike.

Pametna kuća: Budite sigurni da vam je dom na sigurnom, čak i kada vi niste kući

Tehnička zaštita objekta – prva linija obrane

Tehnička rješenja poput alarma i video nadzora predstavljaju prvu liniju obrane i temelj sigurnosti vikendice ili kuće za odmor.

Alarmni sustavi s obavijestima na mobitel

Alarmi povezani s mobilnim aplikacijama omogućuju vlasnicima daljinski nadzor objekta. Kada sustav detektira pokušaj provale, odmah šalje obavijest na mobitel, omogućujući brzu reakciju – poziv policiji, obavještavanje susjeda ili aktivaciju dodatnih mjera. Vidljiva sirena, senzori i oznake da je objekt pod nadzorom često djeluju preventivno, odvraćajući provalnike od pokušaja ulaska.

Sigurnosne kamere s daljinskim pristupom

Kamere s mogućnošću daljinskog pristupa putem interneta omogućuju vlasnicima stalni uvid u objekt. Prijenos uživo putem aplikacije ili računala, pohrana snimki u oblak i detekcija pokreta omogućuju pravovremeno upozorenje i dokumentiranje sumnjivih aktivnosti. Vidljive kamere imaju snažan psihološki učinak – provalnici često odustaju kada vide da je objekt nadziran.

Pametne tehnologije i automatizacija

Pametna tehnologija pruža dodatnu kontrolu i sigurnost, čak i kada ste stotinama kilometara udaljeni od vikendice.

Pametne brave i daljinsko zaključavanje

Pametne brave omogućuju daljinsko zaključavanje ili otključavanje vrata putem aplikacije, bez potrebe za fizičkim ključem. Privremeni ili jednokratni kodovi za goste, servisere ili članove obitelji povećavaju sigurnost, dok evidencija pristupa omogućuje vlasniku kontrolu nad svima koji ulaze u objekt. Kombinacija pametnih brava s alarmima i kamerama pruža cjelovitu zaštitu.

zaštita vikendice pomoću pametne brave
Automatizacija svjetala i uređaja

Automatizacija svjetala i kućanskih uređaja putem tajmera ili pametnih utičnica stvara dojam da je objekt naseljen. Simulacija večernjeg svjetla, uključivanja televizora ili radija odvraća provalnike i smanjuje rizik od provale. Ova metoda je jednostavna, pristupačna i učinkovita kada se kombinira s ostalim sigurnosnim sustavima.

Integracija s pametnim senzorima

Pametni senzori za dim, vodu i plin dodaju dodatni sloj zaštite. U slučaju curenja vode, požara ili ispuštanja plina, vlasnik odmah dobiva obavijest, što omogućuje brzu reakciju. Integracija pametnih senzora u cjelokupni sigurnosni sustav smanjuje rizik od štete, povećava sigurnost objekta i doprinosi vrijednosti nekretnine.

Koliko su zapravo sigurne pametne kuće?

Sigurnost vikendice je ulaganje u mir

Zaštita vikendice ili kuće za odmor nije samo tehničko pitanje – to je ulaganje u mir i bezbrižnost. Kombinacija video nadzora, alarmnih sustava, pametnih brava, automatizacije i senzora osigurava daljinski nadzor, pravovremenu reakciju i odvraćanje provalnika. Redovita provjera objekta, bilo osobnim dolaskom, putem kamera ili uz pomoć pouzdanih osoba, dodatno smanjuje rizik.

Preventivne mjere štede novac, vrijeme i živce, a vlasnicima omogućuju potpuni osjećaj sigurnosti, čak kada su kilometarima udaljeni.

Nastavite čitati

Urbanizam

Zelene zgrade ili samo marketing? Stručnjaci upozoravaju na greenwashing

“U trenutku kada je održivost postala mainstream tema, pojavile su se i negativne posljedice…”

Zelene fasade, solarni paneli, energetski certifikati i održivi materijali sve su češći argumenti u promociji novih stambenih i poslovnih zgrada. Investitori sve više naglašavaju ekološku komponentu projekata, a “zelena gradnja” postala je jedan od najvažnijih trendova u suvremenoj arhitekturi. No postavlja se pitanje koliko su takve tvrdnje doista dokaz održivosti, a koliko samo dobro osmišljen marketing. Upravo zbog toga sve se češće spominje pojam greenwashing.

Zgrade koje “dišu” sve su češći prizor u gradovima

Greenwashing označava situaciju u kojoj se nešto predstavlja kao ekološki prihvatljivo ili održivo, iako to u stvarnosti nije u potpunosti točno. Drugim riječima, riječ je o pokušaju da se proizvod, projekt ili tvrtka predstave “zelenijima” nego što doista jesu.

“Greenwashing predstavlja situaciju u kojoj se zeleno i održivo na neki način ‘ispire’, odnosno prikazuje drukčijim nego što jest. Nešto što zapravo nije održivo pokušava se predstaviti kao zeleno, često zbog poslovnih ili marketinških razloga”, objašnjava Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

Kako je greenwashing postao globalni problem

Pojam greenwashing nije nov, ali se posljednjih godina sve češće pojavljuje u javnosti. Razlog tome je snažan fokus na održivost koji je Europska unija postavila kroz niz strategija i regulativa, posebno kroz Europski zeleni plan.

Od 2020. godine zelena tranzicija postala je jedna od ključnih politika Europske unije. Održiva gradnja, energetska učinkovitost i smanjenje emisija CO₂ postali su dio svakodnevnih rasprava u gospodarstvu, politici i graditeljstvu.

“U trenutku kada je održivost postala mainstream tema, pojavile su se i negativne posljedice. Jedna od njih je upravo greenwashing, odnosno pokušaj da se nešto predstavi kao održivo iako ne zadovoljava sve kriterije”, kaže Smolar.

U građevinskom sektoru taj problem može biti posebno izražen jer se zgrade često promoviraju kroz ekološke karakteristike poput energetske učinkovitosti ili korištenja obnovljivih izvora energije.

Europa uvodi pravila protiv greenwashinga

Europske institucije vrlo su brzo prepoznale rizik od zloupotrebe pojma održivosti te su počele uvoditi regulatorne mehanizme koji bi trebali spriječiti greenwashing.

Jedan od ključnih alata je EU taksonomija, uredba koja jasno definira što se smatra održivim ulaganjem.

“Taksonomija taksativno objašnjava što znači zeleno i održivo. Ona definira konkretne kriterije za različite vrste ulaganja, uključujući izgradnju i obnovu zgrada”, objašnjava Marko Markić, dipl. ing. građ., voditelj odjela certificiranja u Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju.

Drugim riječima, zgrada se ne može proizvoljno nazvati zelenom – mora zadovoljiti jasno definirane tehničke i energetske kriterije.

Osim toga, u pripremi je i Green Claims Directive, europska direktiva koja bi trebala spriječiti proizvoljno korištenje ekoloških tvrdnji u marketingu.

“Ona će definirati na koji način se može izreći neka zelena tvrdnja te kakve znanstvene dokaze treba imati da bi se nešto proglasilo održivim”, kaže Markić.

Kako se provjerava održivost zgrada

U graditeljstvu se održivost ne procjenjuje samo prema jednom elementu, poput solarnih panela ili energetske učinkovitosti. Zgrada je složen sustav koji uključuje materijale, način gradnje, potrošnju energije, ali i kvalitetu prostora za korisnike.

“Zgrada kao proizvod provjerava se kroz različite sustave certificiranja. U Europi i Hrvatskoj jedan od najpoznatijih je DGNB certifikat koji procjenjuje različite aspekte održivosti”, objašnjava Smolar.

Materijali i oprema također moraju zadovoljiti određene standarde.

“Svi proizvodi koji se ugrađuju u zgradu moraju imati tehničke listove i dokaze o energetskim svojstvima. Način njihove ugradnje i korištenja također mora zadovoljavati određene kriterije”, dodaje Markić.

Tri ključna kriterija održive gradnje

Da bi se neka zgrada smatrala doista održivom, mora zadovoljiti tri osnovna kriterija: okolišni, društveni i ekonomski.

Okolišni kriteriji odnose se na potrošnju energije, emisije stakleničkih plinova i utjecaj na okoliš. Društveni kriteriji procjenjuju kako zgrada utječe na zdravlje, sigurnost i dobrobit ljudi koji u njoj borave.

Treći kriterij je ekonomska održivost.

Zgrada mora biti financijski isplativa. Lako je napraviti izuzetno skupu zgradu koja će biti energetski učinkovita, ali to nije poanta održivosti. Ona mora biti dugoročno isplativa”, objašnjava Markić.

Koliko je greenwashing zapravo prisutan

Iako se o greenwashingu često govori u javnosti, stručnjaci smatraju da u sektoru graditeljstva postoji relativno malo prostora za manipulaciju.

“Prostor za muljanje zapravo je vrlo mali. Ako postoje jasno propisani kriteriji i način provjere, teško je nešto proglasiti zelenim bez dokaza”, kaže Markić.

S razvojem regulative i sustava certificiranja očekuje se da će greenwashing u graditeljstvu postajati sve rjeđi, a održiva gradnja sve transparentnija i jasno definirana.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama