Gradnja doma
Uvjeti koji su potrebni da bi potkrovlje postalo dom
Svako potkrovlje ne može postati i stambeni prostor
Život u potkrovlju san je mnogih. Za njegovo ostvarenje potrebno je ispuniti neke ključne preduvjete. Koji su to saznali smo od inženjera građevine Vladmira Makotera. Potkrovlja su prostori u kojima vrlo često možemo ostvariti neke originalne ideje. Međutim svako potkrovlje ne može postati i stambeni prostor.
‘Osnovni uvjet da bi jedno potkrovlje postalo stambeno potkrovlje je zapravo njegova visina. ‘Ako imamo dovoljnu visinu, onda možemo razmišljati o stambenom potkrovlju, zato jer količina zraka koja nam je bitna da ovdje možemo ugodno živjeti zapravo ovisi o samoj visini i volumenu samog prostora’, objašnjava Vladimir Makoter, ing. građevine i vlasnik krovopokrivačkog obrta.
Poželjno je da visina stambenog potkrovlja svakako prelazi tri metra te da krov ne ide u nulu, odnosno da se ne spaja s podom potkrovlja, već da između njih postoji zid.
‘Većina ljudi se boji da kada ima visoko potkrovlje, da će morati jako veliki prostor grijati. Je, možda će u nekom postotku ta potrošnja biti nešto veća, ali ne toliko znatno koliko se ljudi plaše. Zato jer ako se svi slojevi krova dobro izvedu, jednom kad se taj prostor zagrije, toplina nema kud bježati’, kaže.
Neće biti gubitaka topline, nego ćete uživat u takvom visokom ugodnom prostoru. Krov je važan segment vanjske ovojnice svake zgrade. Od vlage, topline i hladnoće štiti cijelu kuću pa i samo potkrovlje.
‘Kad se dolazi u potkrovlje, mora se vidjeti kompletno stanje konstrukcije, mora se vidjeti stanje pokrova krova, građevinske limarije, ako se procjeni da pokrov krova, građevinska limarija neće zadovoljiti uvjete trajnosti idućih, recimo, 30 ili 40 godina onda moramo planirati kompletnu obnovu’, siguran je Vladimir.
Potkrovlje stradalo u potresu
Prava konstrukcijska obnova najbolje se vidi na ovom potkrovlju u zagrebačkom Donjem Gradu koje je izuzetno stradalo u potresu.
‘Kad smo došli na ovo krovište, bilo je slomljenih greda od dimnjaka koji su padali, mnoštvo oštećenog crijepa, građevinske krovne limarije, a najzanimljiviji detalj koji se pojavio je bio kad smo počeli rušiti dotrajale zidove. Oni su bili u takvom stanju da su radnici rukama mogli skidati slojeve žbuke i cigle jer jednostavno vezivni mort više uopće nije bio u svojoj funkciji’, prisjeća se.
Svi zidovi, zabatni zidovi i svjetlarnici zamijenjeni su novim elementima, betonskim serklažima i ciglenim zidovima. Od ruševina je napravljena čvrsta i sigurna školjka.
‘Što se tiče samog krovišta ono se ojačavalo na način da su se u sve nosive grede dodavali drveni elementi koji su se vezali vijcima, to je sve odrađeno prema projektu. Tako da sad imamo primjer jednog novog krova ventiliranog i ovo potkrovlje je u ovom trenutku spremno da se počinje pretvarati u stambeni prostor’, kaže.
Tajna dobrog potkrovlja leži u harmoniji raznih dijelova krova koji nam kao promatračima njegovog vanjskog dijela, ostaju sakriveni.
‘Ovdje vidimo sljedeće. Vidimo parnu branu, vidimo drvenu konstrukciju, znači drvene rogove, vidimo između tih drvenih rogova mekanu mineralnu vunu, na drvenim rogovima iznad mekane mineralne vune je daščana oplata. Sljedeće nakon toga je tvrda kamena vuna, da zbrojeno debljina ove mekane i tvrde kamene vune bude minimalno 20, idealno 26 centimetara, zatim dolazimo do krovne folije koja je s donje strane visoko paropropusna, a s gornje strane je vodonepropusna, opet još jedan funkcionalni sloj, tu je sljedeći sloj a to je ventilirani sloj krova koji se napravi na način da se stavljaju tzv. kontraletve, to su ovi elementi. tu su još i letve za krovni pokrov’, dodaje Vladimir.
Ukoliko krov nema parnu branu, vlaga iz potkrovlja će pobjeći u više izolacijske slojeve krova i ondje se kondenzirati. U kamenoj vuni može stvoriti gljivice i pljesni, te joj također oslabiti izolacijska svojstva.
Optimalna izolacija
‘Sve preklope polijepimo, sve prodore uz krovne prozore, uz zidove uz grede, znači sve treba polijepiti i onemogućiti zraku iz unutrašnjosti da bježi kroz tu parnu branu’, pojašnjava.
Minimalno dva centimetra šira od širine rogova mora biti mekana mineralna vuna. Time će se onemogućiti strujanje zraka. Međutim toplina će bježati kroz drvene rogove pa je zato potrebno staviti 6, 8 ili 10 centimetara tvrde kamene vune.
‘Ona ima takvu tvrdoću da vi po njoj možete hodati i da sljedeći slojevi krova mogu izdržati ta opterećenja. Ona se postavlja, za razliku od vune, kontinuirano. Ploče tvrde kamene vune se postavljaju jedna do druge. Tih 6, 8 ili 10 centimetara tvrde kamene vune radi bolji posao toplinskog izolatora nego mekana mineralna vuna debljine 12 centimetara. No, zajedno zapravo ostvaruju one efekte koji današnji energetičari traže, znači dovoljne uštede pri insolaciji, znači pri dotoku topline i pri gubitcima’, zaključuje.
Samo uz sve dijelove krova koji će biti kvalitetno odrađeni, stambeno potkrovlje može biti suho i ujedno disati. Zimi toplo, a ljeti ugodno za življenje.
Baumit akademija
Baumit fasade – više od 1.000 nijansi i sustavi koji štite dom desetljećima
Odabir fasade ne smije biti samo estetska odluka – to je promišljena investicija u dugoročnu kvalitetu i sigurnost doma
Boja fasade često je prva stvar koju primjećujemo na kući, ali posljednja o kojoj doista detaljno razmišljamo prilikom gradnje ili obnove. Ipak, fasada je mnogo više od estetskog završetka – ona određuje karakter kuće, način na koji se uklapa u okoliš te dugoročno štiti konstrukciju i čuva vrijednost objekta. Upravo zato odabir fasade treba promatrati kao cjelovit sustav, a ne samo kao izbor boje.
Kada se koriste Baumit fasade, nijansa nije samo pitanje ukusa, već rezultat promišljenog spoja dizajna, tehnologije i trajnosti.
Boja fasade: osobni stil, trendovi i okoliš
Pri odabiru fasade investitori najčešće polaze od boje, vodeći se osobnim preferencijama i aktualnim trendovima. Danas su posebno traženi topli, pastelni tonovi koji djeluju smirenije i prirodnije te se lakše uklapaju u različite ambijente – od urbanih naselja do ruralnih sredina.
Kako pojašnjava Vinko Ančić, voditelj proizvoda u Baumitu, paleta boja razvijala se upravo u tom smjeru:
„Baumit je 2023. godine svoju Life tone kartu, koja je dotad imala 888 boja, proširio s dodatnih 180 nijansi – uglavnom toplih, pastelnih tonova. Danas govorimo o više od tisuću nijansi, uz 12 nijansi bijele koje su stalno prisutne i uvijek tražene.“
Ovi tonovi, često opisivani kao „hygge“ paleta, uključuju sivkasto-zelene, bež i zagasite nijanse koje stvaraju ugodan i nenametljiv vizualni dojam.
Baumit fasade kao sustav, a ne samo završni sloj
Važno je naglasiti da fasada nije samo boja. Ona je sustav koji mora omogućiti objektu da diše, štititi ga od vremenskih utjecaja i osigurati dugotrajnost. Zato je, uz nijansu, ključno razmišljati i o strukturi završne žbuke, njezinoj granulaciji i vrsti veziva.
Razlikuju se, primjerice, zaribane strukture, označene slovom K, koje daju zrnati i ujednačen izgled, te vučene ili žljebaste strukture, označene slovom R, koje stvaraju izraženiji reljef. Takve žljebaste teksture često podsjećaju na klasične mineralne žbuke na bazi vapna i mogu prizvati estetiku starijih, tradicionalnih objekata.
Odabir strukture ne utječe samo na izgled fasade, već i na način na koji će se ona ponašati tijekom godina.
Tamnije fasade i važnost tehnologije
Iako su svijetli tonovi i dalje najčešći izbor, tamnije fasade sve su prisutnije u suvremenoj arhitekturi. No kod njih je tehnologija posebno važna. Tamne površine jače upijaju sunčevu toplinu, što može dovesti do pregrijavanja, velikih naprezanja i posljedičnih oštećenja.
Upravo zato Baumit je razvio posebne proizvode, poput završne žbuke PuraTop, koja sadrži tzv. cool pigmente. Oni omogućuju veću refleksiju sunčeve energije i smanjuju zagrijavanje fasade.
Ančić pritom ističe važnost tehničkih parametara:
„Kod tamnih tonova važno je voditi računa o TSR koeficijentu. Preporuka je da on bude veći ili jednak 25, kako bi fasada mogla reflektirati veći dio topline. U suprotnom dolazi do velikih naprezanja, pojave pukotina, prodora vlage i ljuštenja završnog sloja.“
TSR koeficijent pokazuje koliki dio sunčeve energije fasada reflektira, a koliki upija, pri čemu viša vrijednost znači manje zagrijavanje površine i veću dugotrajnost fasade.
Drugim riječima, tamna fasada može biti dugotrajna i sigurna, ali samo ako je pravilno projektirana i izvedena.
Glatke fasade i minimalizam bez grešaka
Za ljubitelje suvremenog, minimalističkog izraza, Baumit fasade nude i potpuno glatka rješenja. No takve fasade ne opraštaju pogreške. Savršeno gladak završni sloj zahtijeva savršeno pripremljenu podlogu, jer svaka nepravilnost ostaje vidljiva.
Zato je važno o boji, strukturi i završnoj obradi fasade razmišljati unaprijed. Kvalitetna priprema ne utječe samo na estetiku, već i na trajnost cijelog sustava.
Održavanje fasade – dugoročna briga o domu
Iako je fasada dugotrajna, ona nije potpuno bez održavanja. Kao što automobil redovito ide na servis, tako i fasada s vremenom zahtijeva pažnju. Periodično čišćenje, pranje, a po potrebi i prebojavanje, preporučuje se nakon nekoliko ili desetak godina, ovisno o izloženosti vremenskim uvjetima.
Kada ste zadnji put oprali fasadu? Savjeti stručnjaka za dugotrajan izgled doma
U slučajevima kada izvedba nije bila optimalna ili su uvjeti posebno zahtjevni, ponekad je potrebno sanirati i pukotine kako bi se spriječio prodor vlage i daljnja oštećenja.
Fasada kao dugoročna investicija
Fasada štiti dom, definira njegov stil i čuva vrijednost objekta. Uz pravilan odabir sustava, boje i strukture, te uz redovito održavanje, Baumit fasade mogu trajati desetljećima i zadržati svoj izgled i funkcionalnost.
Zato odabir fasade nije samo estetska odluka – to je promišljena investicija u dugoročnu kvalitetu i sigurnost doma.
Kupaonica
Hidroizolacija u kupaonici: kako odabrati pravu vrstu
Hidroizolacija je ključna za svaku kupaonicu. Ona štiti konstrukciju, pločice i prostor od vlage i curenja. Pravilno odabrana izolacija sprječava pukotine, plijesan i skupe popravke. Odabir vrste hidroizolacije ovisi o starosti zgrade i stanju podloge. U nastavku donosimo praktične savjete za različite situacije.
Obnova kupaonice: Kako izgleda stručan proces sanacije od podloge do završnog fugiranja
Starije zgrade bez betonske podloge
Stare zgrade često imaju drvene ili kombinirane podove. Takve podloge mogu se pomicati i zahtijevaju elastična rješenja. Proizvođači preporučuju polimerne hidroizolacije zbog njihove fleksibilnosti. Samoljepljive membrane također su prikladne za neravne površine. Kritični spojevi moraju imati hidroizolacijske trake, a vodovodne cijevi i sifoni zaštitu manšetama. Primer poboljšava prianjanje hidroizolacije na podlogu.
Starije zgrade s betonskim estrihom
Estrih u starijim objektima često ima pukotine ili neravnine. Cementne hidroizolacije obogaćene polimerima pružaju čvrstu podlogu za keramiku. Polimerne premazne hidroizolacije dodaju elastičnost i sprječavaju pucanje u osjetljivim dijelovima. Preporučuje se nanositi barem dva sloja. Površina mora biti čista i otprašena prije nanošenja.
Novogradnja i ravni estrih
Novogradnje imaju kvalitetne i ravne estrihe. Za ovakve prostore dovoljne su cementne hidroizolacije u dva sloja. Ako kupaonica ima podno grijanje, polimerne elastične hidroizolacije bolje podnose toplinska širenja. Membranski sustavi su idealni za veće ili luksuzne kupaonice jer osiguravaju ujednačen sloj i dugotrajnu zaštitu.
Skandinavska, minimalistička ili “šarena” kupaonica? Što god ste zamislili, renovirati možete i sami
Vodič kroz najvažnije vrste masa za fugiranje
Podno grijanje i vlažne podloge
Podno grijanje stvara toplinska širenja koja mogu oštetiti keramičke obloge. Polimerne elastične hidroizolacije najbolje podnose ove uvjete. Ljepila i mase za fugiranje također moraju biti fleksibilna. Grijanje se uključuje tek nakon potpunog sušenja premaza. Vlažne podloge zahtijevaju cementne hidroizolacije ili membrane. Ovi materijali sprječavaju prodor vlage i štite gornje slojeve.
Pravilna kombinacija materijala i pažljiva priprema prostora osigurava dugotrajnu zaštitu. Odabir hidroizolacije prema tipu objekta i stanju podloge sprječava oštećenja i pruža sigurnu, funkcionalnu kupaonicu. Slijedeći ove smjernice, čak i stare zgrade mogu dobiti trajnu i pouzdanu zaštitu od vlage.
