Pri odabiru prozora i vrata većina nas prvo gleda ono što se vidi: tanke profile, velike staklene površine i način otvaranja. Sigurnost prozora i vrata, međutim, ne primjećuje se na prvi pogled. Ona ovisi o tome koliko dobro zajedno funkcioniraju staklo, okov i profil te koliko je kvalitetno cijeli element ugrađen.

Upravo je to bila jedna od tema na sajmu PromoArh u Poreču, na kojem je Kömmerling predstavio svoja nova rješenja. O tome što kvalitetna i sigurna stolarija treba pružiti razgovarali smo s Aleksandrom Tererom iz tvrtke Profine.

Sigurnost prozora i vrata ovisi o staklu, okovu i profilu

Tema sigurnosti doma u svijetu je, a sve više i kod nas, jedna od važnijih, kaže Terer. Ne bi rekao da se u stolariji po tom pitanju nešto bitno promijenilo, ali pravila su jasna. Ključ je, objašnjava, u usklađivanju stakla, okova i profila.

„Postoje određeni parametri koji se moraju poštivati da bi postigli određenu klasu sigurnosti”, ističe Terer.

Te se klase označavaju slovima RC, a na sajmu je predstavljeno rješenje u klasi RC2. Europska norma EN 1627 propisuje razrede otpornosti na provalu za vrata, prozore i staklene stijene. Svaki razred određuje otpornost na zadani način napada tijekom zadanog vremena. Klasa RC2 odnosi se na pokušaje provale jednostavnim alatom, poput odvijača, kliješta ili klinova, i predstavlja osjetno višu razinu zaštite od RC1. Od klase RC2 nadalje traži se i sigurnosno staklo prema normi EN 356.

Oznaka se ne dodjeljuje pojedinačnom dijelu, nego cijelom elementu. Ispitivanje obuhvaća cijelu konstrukciju, kako bi se provjerilo da u njoj nema slabe točke. Upravo zato Terer naglašava da staklo, okov i profil moraju biti usklađeni. Za lako dostupne prozore, primjerice u prizemlju, podrumu ili na balkonu, njemačka kriminalistička policija preporučuje klasu RC2 ili RC3.

Velike staklene stijene: dimenzije ovise i o težini

Velike staklene površine donose više svjetla i otvoreniji prostor, ali svaka takva stijena ima i tehničke granice. Štand, iako prilično velik, nije mogao primiti sve novosti, pa su izložena tri rješenja. Jedno od njih bila su podizno-klizna vrata s električnim pogonom.

Terer objašnjava da moguća veličina takvih vrata ovisi o vrsti stakla i ukupnoj težini elementa. Maksimalna nosivost predstavljenog okova iznosi 400 kilograma. Sam profil omogućuje izradu i većih stijena, no kod električnog pogona granicu ponovno određuje težina elementa.

Trostazna stijena omogućuje veći otvor prema terasi

Druga novost bila je trostazna stijena. Takva rješenja postoje u aluminiju, ali u PVC-u, kako kaže Terer, još nisu toliko zastupljena. Izloženi primjerak zbog ograničenog prostora nije mogao biti velik, no stijena se može izraditi i u znatno većim dimenzijama.

Njezina je glavna prednost veći otvor u jednom komadu. Kod predstavljenih podizno-kliznih vrata otvara se otprilike polovina širine. Kod trostazne stijene zatvorena ostaje samo jedna trećina, a dvije trećine mogu biti otvorene. Za kuće s terasom ili vrtom to znači širi prolaz i jaču vezu unutarnjeg i vanjskog prostora.

Lakoća otvaranja, visina praga i mogućnost prozračivanja

Treće izloženo rješenje bila je stijena PremiSlide. Terer je opisuje kao podizno-kliznu stijenu nove generacije, izvedenu na drukčiji i jednostavniji način. Optimalnija je za proizvodnju, a lakša i za svakodnevno korištenje, jer krilo klizi bez ikakvog napora.

Razlika je vidljiva na pragu. Klasična podizno-klizna stijena može imati prag praktički u razini poda, dok je kod PremiSlidea prag nešto izraženiji, prema Tererovim riječima jedan do dva centimetra. Zauzvrat, sustav je elegantan i jednostavniji za rukovanje.

Posebnost je i mogućnost prozračivanja. Kad je stijena u zatvorenom položaju, prorez između elemenata omogućuje stalno provjetravanje prostora. Kad prozračivanje nije potrebno, stijena se potpuno zatvori.

Zašto je pravilna ugradnja jednako važna kao proizvod?

Na ovogodišnjem sajmu Kömmerling je sudjelovao i u Gradionici, na kojoj se pred posjetiteljima gradio model kuće i prikazivala ugradnja stolarije.

„Ugradnja je jedan od tri segmenta koji čine kvalitetnu stolariju”, kaže Terer.

Prva dva segmenta su materijal i proizvodnja, a ugradnja ih nadopunjuje. Ako bilo koji od ta tri dijela nije dobro izveden, objašnjava Terer, ni konačni proizvod nije dobar. Za kupce to znači da pri odabiru stolarije ne treba razmišljati samo o proizvodu, nego i o tome tko će ga ugraditi i prema kojim uputama.

Ulazna vrata s keramičkom oblogom: izgled koji privlači pažnju

Na štandu su bila izložena i ulazna vrata, no ovaj put naglasak nije bio na klasičnom izgledu. Predstavljen je sustav skrivenog krila, kod kojeg se vidi samo okvir, dok je krilo potpuno presvučeno ispunom. Obloga se može izvesti i tako da prekrije sve, pa se vidi samo krilo.

Materijal obloge na prvi pogled podsjeća na aluminij s patinom, no riječ je o keramici. To se osjeti i u težini. Standardna ulazna vrata teže otprilike stotinu kilograma, a ova su, prema Tererovim riječima, teža od 300 kilograma.

Takva vrata u ovom su obliku prvi put izložena. Cilj je bio javnosti i partnerima pokazati da je i s PVC-om moguće postići ovakvu estetiku, uz koju se danas jednako traži i funkcionalnost. Mogućnosti izbora dezena, kaže Terer, gotovo su neograničene.

Što pitati prije odabira prozora i vrata?

Izgled, veličina staklenih površina i način otvaranja važni su kriteriji, ali nisu dovoljni za dobru odluku. Prije kupnje vrijedi pitati koju klasu otpornosti na provalu ima konkretna izvedba, koje su mogućnosti i ograničenja odabranog sustava te tko će i kako izvesti ugradnju.

Sigurnost prozora i vrata proizlazi iz usklađenog sustava stakla, okova, profila i pravilne ugradnje. Kvalitetna stolarija pritom mora odgovarati i načinu na koji svakodnevno koristimo dom, od izlaska na terasu do prozračivanja prostorija.

Od danas, 1. listopada, počinje novo šestomjesečno razdoblje državnih mjera kojima se ograničavaju cijene energije za kućanstva. Dobra vijest je da za većinu građana nema naglog poskupljenja struje i plina. Manje dobra vijest je da rečenica „cijene ostaju iste” ne govori cijelu priču.

Kod struje postoji granica od 3.000 kWh tijekom šest mjeseci, nakon koje je radna energija skuplja. Kod plina cijena ovisi o distribucijskom području i vrsti opskrbe, a subvencija nije jednaka u cijeloj Hrvatskoj. Zato smo pogledali što odluke koje danas stupaju na snagu znače za kućni budžet i kako sami možete procijeniti što vas čeka ove zime.

Vlada je 10. rujna donijela 11. paket mjera, a energetski dio vrijedan je 170,14 milijuna eura. Od toga je 126,4 milijuna predviđeno za struju, a 43,7 milijuna za plin i toplinsku energiju. Mjere se, prema Uredbi o mjerama za stabilnost domaćeg tržišta energije, primjenjuju od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027.

Koliko ćemo zapravo plaćati struju?

Prema Vladinu izračunu, prosječni mjesečni račun kućanstva za struju uz mjere iznosi 43,33 eura, a bez njih bio bi 58,25 eura. Razlika je 14,92 eura mjesečno, odnosno 89,52 eura tijekom šest mjeseci.

No 43,33 eura nije račun koji će dobiti svako kućanstvo. To je ilustracija učinka mjera, a ne vaš iznos.

Stvarni račun ovisi o tome koliko energije trošite, imate li jednotarifno ili dvotarifno brojilo i kada trošite. Na njega utječu i mrežarine te druge naknade. Kućanstvo koje troši malo može imati račun znatno manji od 43 eura. Kuća koja se zimi grije na struju može imati višestruko veći račun, a upravo je za takva kućanstva najvažnija granica od 3.000 kWh.

Granica od 3.000 kWh: broj koji ove zime treba zapamtiti

Regulirana cijena radne energije za kućanstva vrijedi do 3.000 kWh ukupne potrošnje od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027. Granica se računa zasebno za svako obračunsko mjerno mjesto.

Ako je prijeđete, cijena radne energije povećava se za 35 posto, ali samo za potrošnju iznad praga. To nije mjesečni limit niti povećanje cijelog računa za 35 posto.

Tri tisuće kilovatsati tijekom šest mjeseci odgovara prosjeku od oko 500 kWh mjesečno. U listopadu možete potrošiti 250 kWh, a u hladnom siječnju 800 kWh. Na kraju se gleda ukupna potrošnja cijelog razdoblja.

Za stan koji se grije na plin ili toplanu, a struju troši uglavnom na rasvjetu, uređaje i elektroniku, 3.000 kWh može biti relativno visoka granica. Za kuću s električnim radijatorima, električnim podnim grijanjem ili dizalicom topline situacija može biti sasvim drugačija. Tu se isplati pogledati prošlogodišnju potrošnju prije nego što počne prava sezona grijanja.

Kolika je cijena jednog kilovatsata?

Uredba određuje cijenu radne energije, bez PDV-a:

Tarifa	Do 3.000 kWh	Iznad 3.000 kWh*
Jedinstvena tarifa (JT)	0,091324 €/kWh	0,123287 €/kWh
Viša tarifa (VT)	0,097189 €/kWh	0,131205 €/kWh
Niža tarifa (NT)	0,047688 €/kWh	0,064379 €/kWh

*Izračun dom2.hr: cijena iz Uredbe uvećana za 35 posto.

Ove brojke nisu konačna cijena kilovatsata na vašem računu. Uz energiju se plaćaju troškovi prijenosne i distribucijske mreže te druge naknade. Primjerice, naknada za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju iznosi 0,013239 €/kWh bez PDV-a, kako navodi HEPI cjenik.

Uredba pritom propisuje da HOPS, HEP ODS i Plinacro do 31. ožujka 2027. neće tražiti od HERA-e promjenu tarifnih stavki za mrežu.

Praktično pravilo je jednostavno: za praćenje granice gledajte kWh, a za usporedbu troškova sve stavke računa.

Hoće li račun biti 35 posto veći ako prijeđem granicu?

Ne. Ovo je vjerojatno najvažnija praktična razlika koju treba razumjeti.

Uzmimo kućanstvo s jednotarifnim obračunom koje tijekom šest mjeseci potroši 3.300 kWh. Prvih 3.000 kWh ostaje po reguliranoj cijeni, a skuplji obračun odnosi se samo na dodatnih 300 kWh. Doplata zbog prekoračenja iznosi približno 9,59 eura bez PDV-a:

300 kWh × 0,091324 €/kWh × 35 % = 9,59 €

To je naš ilustrativni izračun same doplate, a ne cijena tih 300 kWh niti ukupni račun. Pokazuje zašto malo prekoračenje ne treba poistovjećivati s poskupljenjem svih potrošenih kilovatsati, osobito ako granicu prijeđete tek pred kraj zime.

Tko bi posebno trebao pratiti potrošnju?

Ako živite u stanu s plinskim ili toplinskim grijanjem, granica vas vjerojatno neće dotaknuti. Brojku ipak vrijedi provjeriti ako se dom pretežito grije na struju ili imate veći električni bojler. Isto vrijedi za više klima-uređaja koji rade zimi, električni automobil koji punite kod kuće ili veliko kućanstvo.

Najbolji pokazatelj nije procjena, nego vaš račun iz prošle zime. Prošlogodišnja potrošnja dobra je polazna točka, ali nije jamstvo. Ako sada grijete više prostorija ili u kućanstvu živi više ljudi, rezultat može biti drugačiji.

Isplati li se koristiti nižu tarifu?

Ako imate dvotarifni obračun, pomicanje dijela potrošnje u nižu tarifu može smanjiti trošak. Tijekom zimskog računanja vremena niža tarifa traje od 21 do 7 sati, a tijekom ljetnog od 22 do 8 sati. Zimsko računanje vremena počinje 25. listopada.

To možete uzeti u obzir pri radu perilice rublja, sušilice, perilice posuđa ili punjenju električnog vozila. Ipak, prebacivanje potrošnje u jeftiniju tarifu smanjuje cijenu, a ne broj potrošenih kilovatsati. Za granicu od 3.000 kWh broji se svaki kilovatsat, bez obzira na tarifu.

Što se događa s plinom?

Kod plina je priča malo drugačija. HERA navodi da bi prosječna krajnja cijena plina s PDV-om za kućanstva u javnoj usluzi, bez subvencije, porasla s 54 na 58 eura po MWh, odnosno za 7,5 posto. Razlog je viši trošak nabave plina, koji raste s 35,5 na 39,4 eura po MWh.

Državna subvencija se nastavlja, pa će krajnja cijena za ta kućanstva nakon 1. listopada ostati nepromijenjena.

Ta se objava odnosi na javnu uslugu opskrbe. Ako imate tržišni ugovor, provjerite cjenik i uvjete svog opskrbljivača. Ponude po distribucijskim područjima možete usporediti u HERA-inu Alatu za usporedbu cijena plina.

Zašto susjed u drugom gradu nema istu cijenu plina?

Krajnja cijena plina sastoji se od troška nabave, distribucije i opskrbe, a razlikuje se prema distribucijskim područjima i tarifnim modelima. Zato je i državna subvencija određena zasebno za svako područje. Primjerice:

Distribucijsko područje	Subvencija od 1. listopada
Gradska plinara Zagreb	0,0068 €/kWh
HEP-Plin Osijek	0,0074 €/kWh
Energo Rijeka	0,0046 €/kWh
Plinara Pula	0,0052 €/kWh
Termoplin Varaždin	0,0073 €/kWh

Cijeli popis objavljen je u Narodnim novinama br. 101/2026, u Odluci o izmjenama Odluke o subvencioniranju dijela krajnje cijene opskrbe plinom za kućanstva.

Veća subvencija ne znači automatski da je plin u tom gradu „jeftiniji”. Subvencija kompenzira različite troškove kako bi se ublažio rast krajnje cijene. Zato usporedba samo jednog broja, bez distribucijskog područja i tarifnog modela, nema puno smisla.

A gdje se pojavljuje onih 16 posto?

U javnosti kruže dvije brojke. HERA navodi rast prosječne cijene javne usluge prije subvencije od 7,5 posto. Vlada pak govori da je nastavkom mjera spriječeno povećanje cijene plina od 16 posto.

Riječ je o dva različita izračuna koje ne treba izravno uspoređivati. Za kućanstvo je važnija jednostavnija informacija: subvencija se nastavlja, a cilj je zadržati sadašnju krajnju cijenu plina, umjesto da se puni rast troškova prebaci na račune.

Plin zasad nije tarifno zaključan za cijelu zimu

Treba razlikovati trajanje državne potpore od razdoblja pojedine tarifne odluke. Subvencioniranje plina produljeno je do 31. ožujka 2027., a objavljena HERA-ina odluka o tarifnim stavkama javne usluge obuhvaća razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2026.

Za početak 2027. zato treba pratiti nove regulatorne odluke. Sama razlika u datumima ne znači da je poskupljenje najavljeno.

A što je s računima za toplanu?

Mjere obuhvaćaju i toplinsku energiju. Uredba propisuje da se do 31. ožujka 2027. subvencionira dio krajnje cijene za sve kupce, osim onih koji toplinsku energiju pretežito koriste za poslovne potrebe.

Uredba ipak ne određuje iznos subvencije. Vlada ga treba utvrditi posebnom odlukom na temelju HERA-ina izračuna, a HERA prijedlog mora dostaviti do 15. listopada 2026. Nove tarifne stavke za proizvodnju i distribuciju toplinske energije primjenjuju se od 1. listopada, no konačni iznos na računima ovisit će i o toj odluci.

Naknada do 70 eura ostaje za najugroženije

Nastavlja se i mjera za građane sa statusom ugroženog kupca energenata. Naknada iznosi do 70 eura mjesečno i produljena je do 31. ožujka 2027., a prema podacima Vlade obuhvaća oko 130.000 korisnika.

Pravo mogu ostvariti, među ostalima, korisnici zajamčene minimalne naknade i inkluzivnog dodatka prve, druge ili treće razine kojima nije osiguran smještaj ili organizirano stanovanje. Obuhvaćeni su i korisnici nacionalne naknade za starije osobe te pojedini korisnici iz braniteljskog i stradalničkog sustava.

Naknada se ne isplaćuje na tekući račun, nego služi za podmirenje računa za struju, plin ili toplinsku energiju. Pravo se priznaje na zahtjev, a o njemu odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad.

Što možete napraviti odmah?

Za procjenu zimskih troškova ne treba vam složen proračun. Dovoljno je nekoliko koraka:

✔ Zbrojite potrošnju struje od listopada prošle do ožujka ove godine.
✔ Provjerite imate li jednotarifni ili dvotarifni obračun.
✔ Na računu za plin utvrdite opskrbljivača i vrstu ugovora.
✔ Zabilježite početno stanje brojila i povremeno pratite potrošnju.
✔ Uspoređujte račune za jednaka razdoblja, a ne samo iznose u eurima.

Ako planirate promjenu grijanja, ove podatke sačuvajte. Isplativost novog sustava, primjerice dizalice topline, treba računati prema vlastitoj potrošnji, trošku ugradnje i očekivanim troškovima rada. Prosječan račun iz državne prezentacije nije dovoljan za takvu odluku.

Što će biti nakon 31. ožujka 2027.?

To zasad ne znamo. Aktualne mjere vremenski su ograničene do kraja ogrjevne sezone, a službene odluke o cijenama za razdoblje nakon toga nema.

Hoće li mjere biti produljene, promijenjene ili ukinute, ovisit će o cijenama energije i novim odlukama Vlade i regulatora. Kod plina je HERA već otvorila savjetovanje o modelu javne usluge i deregulaciji cijena plina za razdoblje od 1. listopada 2027.

Zato je možda najkorisnije ove zime napraviti ono što subvencije lako sakriju: utvrditi koliko naš dom zaista troši energije. Dok subvencija određuje koliko danas plaćamo energiju, stvarna potrošnja određuje koliko smo izloženi svakom budućem rastu cijena.