Povežimo se

Gradnja doma

The Crystal – jedna od najodrživijih zgrada na svijetu!

Za nedavnog boravka u Londonu, posjetili smo i „The Crystal“ – zgradu koju je kao primjer održivog rješenja za gradove osmislio Siemens. To je fantastična nova zgrada u Istočnom Londonu, gdje zainteresirani iz cijelog svijeta mogu doći i naučiti više o budućnosti s kojom se gradovi suočavaju.

Više od polovice čovječanstva već živi u gradovima, a očekuje se i daljnje intenziviranje naseljenosti upravo u urbanim sredinama diljem svijeta. Iako su gradovi globalni  pokretači ekonomskog rasta,  isto tako troše i najviše prirodnih resursa.

Odgovorni su za 2/3 potrošnje energije na svijetu, a proizvode čak 70% emisija CO2

Foto: The Crystal

Ako gradove želimo učiniti kvalitetnim mjestima za život ljudi u budućnosti, krajnje je vrijeme za akciju i njihovu transformaciju o održive prostore.

Neke su globalno poznate tvrtke već odavno krenule u osmišljavanje proizvoda i usluga koje će omogućiti da gradovi budućnosti, iako sve naseljeniji i ekonomski progresivniji, ujedno postanu mjesta koja će konceptnom kružne ekonomije pokušati nadomjestiti prirodne resurse koje se do sada nemilice trošilo bez pogleda u budućnost.

Foto: The Crystal

Reduce – recycle – reuse, odnosno smanjiti potrošnju, reciklirati jednom već upotrijebljeno, ponovo upotrijebiti – smjernice su kojima se vodi i jedna od poznatijih tvrtki u svijetu – Siemens.

Zgrada je osmišljena u Siemensu koji je uložio u njenu izgradnju, a danas se osim za inspiriranje mladih generacija, ali i odraslih ljudi o smislu očuvanja Planeta zemlje i preobrazbi gradova u održive sustave zajednica, koristi i kao poslovni prostor za određene Siemensove poslovne jedinice te za organizaciju evenata, konferencija i sličnih poslovnih događanja.

Foto: The Crystal

U dijelu zgrade „The Crystal“ koji se doima kao muzejski prostor o gradovima budućnosti, moguće je saznati kako održivost mora biti dio primarnog dizajna, a tehnologija kojom Siemens raspolaže to ujedno i omogućuje.  U Siemensu su dakle htjeli projektirati i izgraditi zgradu koja će u punom smislu odražavati koncept samoodrživosti, iskorištenja obnovljivih izvora energije, visoke energetske učinkovitosti, ugrađenih pametnih sustava za upravljanje zgradom i energetskim sustavima, održive krajobrazne arhitekture – svojevrsni omaž vrhunskoj Siemens tehnologiji stvaranoj za budućnost.

„The Crystal“ je projektirana kao jedna od najodrživijih zgrada na svijetu. Tehnologija u njoj igra glavnu ulogu, zgrada ima fotoćelije na krovu koje proizvode energiju za grijanje i hlađenje, koristi se  energijom iz zemlje toplinskim crpkama, sustav upravljanja zgradom pomaže pratiti i kontrolirati sve procese na što održiviji način, kišnica i otpadne vode se recikliraju i  koriste ponovo u sustavu što značajno smanjuje primarnu potrošnju vode.

To je jedna jako posebna zgrada, tu nema sumnje, unikatna je i nema druge zgrade poput nje na svijetu – kutak je za inspiraciju mnogima koji žele u svojim projektima primijeniti suvremene tehnologije za kreiranje zelenih i održivih zgrada.

U Siemensu nam govore: htjeli smo kreirati uzbuđenje u interijeru, nešto što bi ljude privuklo u zgradu i povezalo ih s glavnom pričom – pričom o održivosti.

Foto: The Crystal

To je mjesto za konferenciju na svjetskoj razini povezano s izložbom tako da možemo ispričati snažnu priču o održivom životu u gradovima.

„The Crystal“ je mjesto gdje dovodimo svoje klijente i kupce iz cijelog svijeta, gdje se družimo s gradonačelnicima i donosiocima odluka iz gradova diljem svijeta, kako bi ih inspirirali da se uvjete u dostupnost tehnologija koje će im omogućiti da kreiraju održive gradove za budućnost u kontekstu energetskih potreba, zaštite okoliša, održivog upravljanja vodnim resursima, e – mobilnosti, održive krajobrazne arhitekture, pametnih tehnologija u zgradama – u biti o SMART CITY rješenjima koja su u mnogim gradovima već stvarnost, a mnogi gradovi  tek kreću tim putem.

„The Crystal“ je dom najvećoj izložbi na svijetu koja je posvećena održivosti u gradovima. To je naš poticaj da razmišljate o izazovima  koji su pred našim Planetom, o scenariju koji predviđa velike probleme za Zemlju zbog snažnih negativnih utjecaja klimatskih promjena. Nakon što gosti pogledaju fenomenalne filmove za „osvješćivanje“, u prizemlju zgrade ih očekuju rješenja i odgovori kako i što poduzeti da se u gradovima u budućnosti  za stalno naseli pojam „održivosti“.

Foto: The City

Ideja zgrade „The Crystal“ je biti domaćinom brojnih događanja za osvješćivanje javnosti,  biti svojevrsnim izlogom  koji pokazuje što možemo napraviti kao dizajneri prostora u kojem radimo i živimo, na koji način nova tehnologija može koristiti u razvoju gradova.  Kako se  gradovi do 2050 mogu razviti, kako će izgledati za 30-tak godina, kako će se tehnologija prilagoditi novim izazovima i potrebama ljudi, koje su prednosti , a koje mane tih izazova? Kako će izgledati život u urbanim prostorima, na koji način možemo surađivati da bismo u budućnosti unaprijedili svoje gradove? Na koji način Siemens može odgovoriti na izazove koji se već događaju u metropoama diljem svijeta?

 „The Crystal“ je „meeting point“ za sva ta pitanja i odgovore!.

Gradnja doma

Kako odabrati prozore: Od izolacije do sigurnosti, sve što trebate znati

Zoran Šabarić iz Hoco Stabila objašnjava zašto odabir prozora nije samo dizajnerska odluka — i zašto tamne boje na PVC profilima mogu postati problem na 30 stupnjeva.

Prozori su jedan od elemenata doma o kojima rijetko razmišljamo dok sve funkcionira — ali čije posljedice osjećamo svakodnevno. Propuštaju svjetlo, povezuju interijer s okolinom, štite od buke i gubitka topline. A upravo zato njihov odabir nije samo estetska odluka, već dugoročna investicija u kvalitetu života.

10 savjeta kako postići da vaš dom postane energetski učinkovitiji

Trendovi u gradnji posljednjih godina jasno pokazuju pomak prema velikim staklenim površinama i minimalističkim okvirima. Zoran Šabarić, direktor tvrtke Hoco Stabil, kaže da se zapravo mijenja samo estetika, ali da ta promjena donosi konkretne tehničke izazove.

„Prije 5-6 godina sve se išlo u nekakvu širinu, masivnost, profili koji su bili dosta široki, jaki, skuplji. Danas se gleda jednostavnost, uske linije, da nema puno okvira, da su veće površine stakla. Naravno, to je izazovno za proizvođače jer se mora uz sve to paziti na statiku.

U praksi to znači da prosječna nova kuća danas možda ima samo pet-šest klasičnih jednokrilnih ili dvokrilnih prozora, dok su sve ostalo velike klizne stijene i fiksni elementi od poda do stropa. Šabarić naglašava da to zahtijeva i kvalitetne materijale i stručnu izvedbu — i da ponekad treba poslušati prodavača koji upozorava na ograničenja.

Staklo koje je šest puta bolje nego prije dva desetljeća

Kod modernih prozora presudnu ulogu u izolaciji ima staklo. Ključni pokazatelj kvalitete je koeficijent prolaska topline (Uw) — što je manji, to manje topline prolazi kroz prozor.

„Danas sa trostrukim staklom postižemo koeficijent 0,5. To znači da su, ajmo reći laički, šest puta bolja stakla nego ona koja su se koristila prije dvadesetak godina. Ono što ste proizveli grijanjem po zimi, manje-više sve je ostalo unutra, a sunčeva energija dodatno prolazi kroz staklo unutra.”

Drugim riječima, kvalitetan prozor danas ne samo da zadržava toplinu unutra, već istovremeno propušta sunčevu energiju koja dodatno zagrijava prostor — što je značajan faktor uštede energije.

Tri stakla različitih debljina za bolju zvučnu izolaciju

Toplinska i zvučna izolacija ne ovise uvijek o istim parametrima. Standardni sustav trostrukog ostakljenja koristi stakla jednake debljine (tipično 4-16-4-16-4 mm), ali za bolju zaštitu od buke Šabarić preporučuje drugačiji pristup.

„Nekakav najbolji omjer uloženog i dobivenog je koristiti tri stakla s različitim debljinama. Recimo, umjesto standardnih 4 milimetra svako, koristiti stakla od 4, pa 6, pa 8 milimetara s različitim razmacima.”

Kombinacija stakala različitih debljina učinkovitije apsorbira zvučne valove jer različite frekvencije buke prolaze kroz različite debljine stakla. Za stanove u urbanim sredinama, uz prometne ulice, ta razlika može biti značajna.

Buka u stanu: Zašto nije samo neugodnost i kako se od nje možemo zaštititi

Zašto tamne boje na PVC prozorima mogu biti problem

Jedna od najzanimljivijih informacija iz razgovora sa Šabarićem tiče se tamnih boja na PVC profilima — konkretno popularnog antracita. Problem nastaje ljeti, na visokim temperaturama.

Tamni profili apsorbiraju znatno više sunčeve energije. Šabarić objašnjava da na profilima koji su obrađeni bojom ili folijom temperatura površine može doseći 60 do 65 stupnjeva kada je vani oko 30. Na tim temperaturama plastika se rasteže — na elementu dugom tri metra ekspanzija može iznositi 10 do 12 milimetara. To dovodi do problema s otvaranjem i zatvaranjem prozora. Kada temperatura navečer padne, profili se skupe i sve ponovo funkcionira, ali svakodnevno rastezanje i skupljanje dugoročno narušava funkcionalnost.

Rješenje su PVC-aluminij prozori — iznutra PVC za dobru izolaciju, izvana aluminij koji podnosi temperaturne promjene bez deformacija. To je ekonomičnija varijanta od punog aluminija, ali funkcionalnija od čistog PVC-a s tamnom bojom.

Sigurnost kao sve važniji kriterij

Osim topline i tišine, moderni prozori nude i različite razine protuprovalne zaštite. Standardi poput RC2 ili RC3 označavaju razinu otpornosti na provalu, pri čemu RC2 već pruža solidnu zaštitu za većinu kućanstava.

Na kraju, odabir prozora nije odluka koju donosimo često — ali njezine posljedice osjećamo svaki dan. Toplinu, tišinu i sigurnost. Zato vrijedi uložiti vrijeme u razumijevanje tehničkih detalja, a ne samo estetike.

Drveni ili PVC prozori: Evo kako odabrati idealne za vaš dom

Nastavite čitati

Propisi i regulative

Što se smije snimati videonadzorom, a što ne? Pravila koja morate znati

Moderne kamere nude visoku rezoluciju, a uz pomoć naprednih čipova i softvera moguće je prepoznati lica, kretanje pa čak i analizirati događaje u prostoru…

Kamere su danas svuda oko nas – na ulicama, u trgovinama, na ulazima zgrada, pa sve češće i u privatnim dvorištima. No, video nadzor više nije samo pasivno “oko” koje snima. Zahvaljujući razvoju tehnologije, postao je moćan alat sigurnosti, ali i potencijalni izvor problema ako se koristi izvan zakonskih okvira.

Zato je jedno od najvažnijih pitanja: što se smije snimati videonadzorom, a što ne?

Vodič za odabir sigurnosnih kamera za kuću i dvorište – najbolje kamere za zaštitu doma

Od mutnih snimki do pametnih sustava

Prije desetak i više godina, sustavi video nadzora bili su ograničeni niskom kvalitetom slike. Snimke su često bile mutne i neupotrebljive za identifikaciju.

“Rezolucija kamera bila je loša i u većini slučajeva nije bilo moguće prepoznati osobe”, objašnjava Vedran Vranić iz tvrtke Genius.

Danas je situacija potpuno drugačija. Moderne kamere nude visoku rezoluciju, a uz pomoć naprednih čipova i softvera moguće je prepoznati lica, kretanje pa čak i analizirati događaje u prostoru.

Pametni video nadzor razlikuje bitno od nebitnog

Suvremeni sustavi koriste umjetnu inteligenciju za detekciju pokreta i analizu scene.

Kamere danas mogu razlikovati ljude i vozila od životinja ili drugih objekata, čime se značajno smanjuje količina nepotrebnih snimki.

To znači da se pregledavanje snimki svodi samo na relevantne trenutke – kada se u kadru zaista nešto događa.

Takav pametni video nadzor postaje sve češći standard, osobito u stambenim i poslovnim objektima.

Što se smije snimati videonadzorom

Zakon jasno definira granice.

U kontekstu privatnih i stambenih prostora, snimanje je dozvoljeno u određenim situacijama. Tako je dopušteno snimati vlastiti ulaz u zgradu ili stan, jer se radi o prostoru koji je izravno povezan s vašim vlasništvom ili korištenjem.

Također, moguće je snimati zajedničke dijelove zgrade, ali uz određene uvjete – primjerice, važno je voditi računa o privatnosti drugih stanara i poštivanju važećih propisa.

Osim toga, dozvoljeno je snimati i vlastito dvorište ili posjed, budući da se radi o privatnom prostoru kojim sami upravljate.

Cilj video nadzora mora biti zaštita imovine i sigurnost, a ne praćenje drugih osoba.

Drugim riječima, smijete snimati ono što je vaš prostor i vaša odgovornost.

Što se ne smije snimati

Najveći problem nastaje kada kamere zahvaćaju javne ili tuđe privatne površine.

Nije dozvoljeno snimati određene prostore i osobe bez odgovarajuće pravne osnove. Tako se ne smiju snimati javne površine poput ulica i nogostupa, jer one ne pripadaju privatnom prostoru i podliježu posebnim pravilima zaštite privatnosti.

Također, nije dopušteno snimati susjedna dvorišta ili prozore, budući da se time zadire u privatnost drugih osoba.

Isto vrijedi i za prolaznike izvan vašeg posjeda – njihovo snimanje bez privole može predstavljati povredu prava na privatnost.

To je zakonom zabranjeno. Kamere moraju biti podešene tako da ne snimaju javni prostor niti narušavaju privatnost drugih”, naglašava Vranić.

Ovo pravilo vrijedi i za kućni video nadzor – čak i ako je kamera postavljena na vašoj kući.

Video nadzor javnih površina – zakonski okvir, GDPR i tehnički zahtjevi

Kako tehnologija rješava problem privatnosti

Jedan od izazova u praksi jest kako izbjeći snimanje neželjenih dijelova, primjerice susjednog dvorišta.

Danas to više nije tehnički problem.

Moderni sustavi omogućuju tzv. “maskiranje” dijelova slike.

“To znači da možete točno označiti dijelove koje ne želite snimati i oni će na snimci biti potpuno zatamnjeni”, objašnjava Vranić.

Na taj način moguće je koristiti kameru bez narušavanja privatnosti drugih osoba.

Gdje je granica između sigurnosti i nadzora

S razvojem tehnologije granica između sigurnosti i privatnosti postaje sve tanja.

S jedne strane, video nadzor povećava sigurnost i pomaže u sprječavanju neželjenih događaja.

S druge strane, pretjerano ili nepropisno korištenje može dovesti do narušavanja privatnosti.

Zato je ključno razumjeti da video nadzor nije samo tehničko, već i pravno i etičko pitanje.

Prilagodba sustava konkretnom prostoru

Ne postoji univerzalno rješenje koje odgovara svima.

Svaki prostor ima svoje specifičnosti – od veličine i rasporeda do potreba korisnika.

Zato je važno pažljivo planirati sustav video nadzora. To uključuje odabir odgovarajuće pozicije kamera, pravilno podešavanje kuta snimanja te jasno definiranje područja koja će biti obuhvaćena nadzorom, kako bi se osigurala učinkovitost uz poštivanje privatnosti.

Kvalitetna implementacija osigurava da sustav bude učinkovit, ali i usklađen sa zakonom.

Solarne kamere – učinkovito rješenje za video nadzor udaljenih lokacija

Budućnost video nadzora

Razvoj umjetne inteligencije dodatno ubrzava evoluciju video nadzora.

Kamere više ne služe samo za snimanje, već za analizu, prepoznavanje i predviđanje događaja.

U budućnosti možemo očekivati još preciznije sustave koji će dodatno balansirati između sigurnosti i privatnosti.

No jedno pravilo ostaje isto – tehnologija mora služiti ljudima, a ne obrnuto.

Česta pitanja o video nadzoru

Što se smije snimati videonadzorom?

Dozvoljeno je snimati vlastiti prostor, poput ulaza u zgradu, dvorišta ili unutrašnjosti objekta, uz uvjet da se time ne narušava privatnost drugih osoba.

Smijem li kamerom snimati ulicu ispred kuće?

Ne, javne površine poput ulica, nogostupa i cesta ne smiju se snimati privatnim videonadzorom.

Smije li kamera snimati susjedovo dvorište?

Ne, snimanje tuđeg privatnog prostora nije dozvoljeno. Kamere moraju biti postavljene tako da ne zahvaćaju susjedne nekretnine.

Može li vas kamera snimati bez znanja?

U pravilu ne. Ako se radi o prostoru pod videonadzorom, osobe moraju biti obaviještene da se snimanje provodi, najčešće putem jasno vidljive oznake. Tajno snimanje bez opravdanog razloga i zakonske osnove može predstavljati kršenje privatnosti i zakona.

Kako izbjeći snimanje nedozvoljenih površina?

Moderni sustavi omogućuju maskiranje dijelova slike, odnosno označavanje zona koje se neće snimati, čime se može izbjeći narušavanje privatnosti.

Što je najvažnije kod postavljanja video nadzora?

Važno je pravilno odrediti što se snima, postaviti kamere u skladu sa zakonom i prilagoditi sustav konkretnom prostoru i potrebama korisnika.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama