Gradnja doma

Slavonski Brod ima autobusni kolodvor koji poziva na dolaske

Mjesto na kojem se osjećate ugodno

Slavonski Brod je nedavno dobio novi autobusni kolodvor. Možda to jesu mjesta s kojih puno ljudi odlazi, ali kad vidite kako izgleda, poželjet ćete se na njega ponovno vratiti.

Nije da Brođani nisu imali autobusni kolodvor. Međutim, većina zgrade je prije tridesetak godina prodana privatnim poduzetnicima, pa je obnova bila nemoguća. Tražila se i nova lokacija, ali je analizom zaključeno da je stara najbolja. Projektni zadatak je bio u nju uklopiti novi kolodvor.

‘Krenuli smo od drveća. Drveće je streha, drveće je neki vid skloništa. I onda dodajemo strehu, dodajemo jedno lagano avionsko krilo, i pokušavamo napraviti tu kombinaciju prirodnog i artificijelnog’, ispričao je dipl.ing. arhitekture Vedran Pedišić, koautor projekta.

Nadstrešnica treba imati dobre temelje

‘Elementom zida odvajamo ovaj promet s avenije od prometa na samom autobusnom kolodvoru, a elementom platforme, dižemo promatrača, odnosno korisnika kolodvora, na viši nivo, nego što je to sam nivo kolnika autobusa, s jedne strane, a s druge strane, koristimo tu istu platformu kao rubni element klupe na kojem ti isti putnici čekaju autobus dok stigne’, dodaje.

Raspon lebdećeg krova je 15 metara, zbog čega je dubina do koje idu stupovi koji je nose ista tolika. Bio je to veliki izazov za izvođače radova, ali i za proizvođače korištenih materijala. Krov je obložen aquapanelima tvrtke Knauf.

‘Projektirana je u odnosu na nosivost posebna aluminijska konstrukcija i ploče su slagane u određenom rasteru, odnosno u formama gdje se treba zadovoljiti i radna reška nakon svakih određenih broja metara, obzirom na čeličnu konstrukciju koja, naravno, u slijedu grijanja i promjena temperature radi. To je bio jedan od jako važnih zadataka’, pojasnio je Damir MIškulin, komercijalno-tehnički savjetnik u KNAUFU-u.

Podloga otporna na sve uvjete

‘Kad se obloga stavlja, da bude izdržljiva, odlučili smo se na aquapanel. Aquapanel je ploča na cementnoj bazi koja je otporna na vlagu i na promjene vremena i na sve vremenske uvjete, jednako se jednostavno montira’, pojasnio je.

Nakon savladanog izazova, trebalo je misliti i na estetiku. Boja nadstrešnice trebala se uskladiti s betonskom platformom na podu. Rješenje za to imao je Caparol.

‘Određene je top lazura NGQ, Nano Glitter Quartz tehnologija, to je tehnologija koja zapravo nama je objedinjena i za nekakve fasadne boje i za druge materijale, gdje zapravo postižemo samočisteću fasadu, otpornu na vanjske utjecaje, i naravno, s projektantom zajedno odrađeni su ti detalji i spojevi, naročito okapi. Utjecaj vode je tu zapravo bio ključan, da na neki način ostavimo tu lazuru na mjestu i pod opterećenjem koje je planirano’, kaže dipl. ing. gradenj Tihomir Vujasinović.

‘Bila je tema staviti ovaj Corten, ovaj čelik narančasti koji je u dijalogu s drvećem, u kontekst i odlučili smo se za bijelu boju koja u sebi ima notu prirode. Možemo reći gotovo da podsjeća na beton. Kao što je beton na podu, tako i ova ploha je dijelom namreškana’, nadovezuje se.

Da bi do toga došli, u Caparolu su miješali više različitih uzoraka.

‘Izazovi su tu da ih rješavamo, i nas vesele zapravo takvi projekti, jer mi, osim sa širinom materijala uvijek sa svojim iskustvom koje je iza nas, dajemo svoj doprinos takvim projektima gdje mi uspijevamo realizirati zahtjeve koji su nestandardni i koji na kraju podvlače i daju onaj konačan efekt takvim projektima’, objašnjava nam Verica Mazić, direktorica Caparola.

Pogoni u Kninu i Krapini

Poseban efekt kolodvoru daje i corten čelik koji je ciljano biran zbog lokacije. Naime, Slavonski Brod je poznat upravo po industriji čelika. Korištenje lokalnih materijala za velike projekte vrlo je važno u kontekstu ugljičnog otiska, pa se u Knaufu ponose proizvodnim pogonima u Kninu i Krapini.

‘Zadnjih godinu dvije se upravo pokazalo da je proizvodnja u Hrvatskoj izuzetno bitna i ja bih rekao naša velika prednost zbog logistike, brzine isporuke, isporuke ‘just in time’, i to je u principu naša najveća snaga uz neupitnu kvalitetu i ostale stvari’, dodaje Nebojša Kereš, izvršni direktor KNAUF-a za Hrvatsku i BiH.

Projektiranje autobusnog kolodvora je zahtjevan posao jer, poput zračnih luka, to su mjesta koja stranci prva vide kad dođu u neku zemlju.

‘U ovom slučaju je to taj punkt gdje se svi nalazimo. Mi smo pokušali na neki način ne samo da bude jednostavno, nego da i brinemo malo o okolišu, ovdje se zapravo vidi kako su drveće prolazi kroz krov i na neki način imamo sinergiju, odnosno hibrid između parka, autobusa, čovjeka, i to sve nekako skupa rezultat je ovoga’, kaže Erick Velasco Farrera, dipl. ing. arhitekture, partner u arhitektonskom studiju.

Jednostavnost materijala i arhitekture učinila je novi autobusni kolodvor u Slavonskom Brodu mjestom na kojem se ugodno osjećate. Naravno, estetika nije zasjenila funkcionalnost jer upravo taj zahtjev treba prvi zadovoljiti kad je arhitektura u pitanju.

Up Next

Adaptacija stogodišnjih kamenih ljepotica

Ne propustite

Doznajemo za vas: Prednosti i mane montažnih kuća

Propisi i regulative

Zadružno stanovanje – alternativa tržišnim modelima i put do priuštivog doma

Dok je u Hrvatskoj u pripremi novi zakon o priuštivom stanovanju, koji bi trebao osigurati bolje uvjete kreditiranja, u mnogim europskim zemljama već desetljećima uspješno funkcionira drugačiji koncept – zadružno stanovanje. Ovaj model nudi održivu, zajednički vođenu i priuštivu opciju rješavanja stambenog pitanja.

Što je zadružno stanovanje?

„Zadružno stanovanje, odnosno stambena zadruga, je organizacija u kojoj se građani udružuju kako bi kolektivno riješili svoje stambeno pitanje kroz zajedničko vlasništvo i upravljanje“, objašnjava Jelena Grobenski, koordinatorica Europske zadruge MOBA Housing SCE.

Jelena Grobenski, koordinatorica Europske zadruge MOBA Housing SCE

Za razliku od uobičajenog tržišnog modela, stanari zajedno definiraju pravila zadruge, projektiraju zgradu prema svojim potrebama te upravljaju njome u fazi korištenja.

“Kao i drugim zadrugama, participacija članova se odnosi na to da svaki član ima jednako pravo odlučivanja. Svaki član zadruge ima jedan glas u skupštini.”

Zadružno stanovanje je koncept koji osigurava određeni niz kvaliteta stanovanja koji najčešće nisu dostupne ili su teško ostvarive

„Zadružno stanovanje omogućuje ljudima koji zbog cijena na tržištu ili kreditne nesposobnosti teško mogu doći do vlastitog doma da kolektivno ostvare to pravo“, ističe Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje.

Goran Jeras, Upravitelj zadruge za etično financiranje

Primjeri iz Europe pokazuju njegovu uspješnost – u Nizozemskoj čak 30 % stambenog fonda čine zadruge, a u Beču oko 40 %.

Model se intenzivno razvija i u Španjolskoj, osobito u Barceloni, gdje je pravni okvir za takav oblik stanovanja uveden prije desetak godina.

“Zadružno stanovanje stvara stambenu zajednicu. Znači, stvara mogućnost suradnje s drugim stanarima. Mogućnost planiranja zajedničkih prostora koji mogu biti korisni, poput kina, zajedničke kuhinje, muzičke dvorane ili dvorane za vježbanje. Na taj način, omogućava da stanari imaju na raspolaganju puno više korisne infrastrukture nego što bi to mogli u svom vlastitom stanu.”

Jedna od karakteristika zadružnog stanovanja je doživotno i nasljedno pravo stanovanja, čime se osigurava stabilnost cijene. I dok stanovnici mnogih europskih zemalja uživaju u ovim pogodnostima, takav oblik stanovanja kod nas još ne postoji.

Hrvatski pilot-projekt

I u Hrvatskoj postoje pokušaji uvođenja zadružnog stanovanja. Grad Križevci je prije pet godina započeo pilot-projekt prenamjene zgrade bivše vojarne u stambenu zadrugu. Za projekt je izrađeno idejno rješenje i dobivena građevinska dozvola, a u tijeku je okupljanje budućih stanara.

Kako bi se ovaj model razvio u punom kapacitetu, ključna je suradnja s lokalnim samoupravama. One su, prema zakonu, nadležne za stanovanje i upravljanje prostorom, a upravo njihovo uključivanje u prostorne planove može osigurati stabilan razvoj zadružnog stanovanja i drugih oblika priuštivog stanovanja u Hrvatskoj.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Zona pobjede: Novi podcast koji mijenja pogled na gradnju

U prvoj epizodi podcasta Zona pobjede, u produkciji tvrtke Baumit, razgovaramo o održivosti u graditeljstvu, novim izazovima za arhitekte, inovacijama u fasadnim sustavima te klimatskim promjenama koje oblikuju budućnost arhitekture i gradnje.

Premijera podcasta "Zona pobjede": održiva gradnja, inovativna rješenja, uloga arhitekata i savjeti za stanovanje budućnosti.

Održivost više nije daleka budućnost, nego svakodnevica. Već od 2026. gradnja i stanovanje u Hrvatskoj dobit će sasvim novu dimenziju – energetska učinkovitost, održivi materijali i inovativna rješenja postaju obavezan standard. Upravo zato pokrenut je podcast „Zona pobjede“, u suradnji Baumita i emisije Dom na kvadrat, koji donosi stručne razgovore o svemu što oblikuje domove budućnosti.

Gospodarski Centar u Osijeku nominiran za prestižnu nagradu Baumit LifeChallenge 2024 za najljepšu fasadu u Europi

Što je „Zona pobjede“?

„Zona pobjede“ je novi podcast posvećen graditeljstvu, arhitekturi i održivom življenju. Kroz otvorene razgovore, stručnjaci i praktičari govore o tome kako inovacije u gradnji utječu na kvalitetu života svakog građanina. Podcast moderira Snježana Turalija, dok su gosti prve epizode Maja Kuzmanović, arhitektica iz Arhigrupe, i Vinko Ančić, product manager u Baumitu.

Oni zajedno donose pogled iz prakse i industrije – što građani mogu očekivati od novih materijala, zašto je suradnja arhitekata i proizvođača presudna, i kako će novi standardi gradnje utjecati na cijelo društvo.

Premijera podcasta "Zona pobjede": održiva gradnja, inovativna rješenja, uloga arhitekata i savjeti za stanovanje budućnosti.
moderatorica Snježana Turalija

NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?

Premijerna epizoda: Održiva gradnja i fasade koje dišu

Prva epizoda podcasta posvećena je jednoj od najvažnijih tema današnjice – održivoj gradnji. Klimatske promjene sve su očitije, a zgrade troše čak 40 % ukupne energije. Rješenje se krije u inovacijama. Jedna od njih je CrystalSet, novo Baumitovo rješenje za fasade, koje ne samo da štiti zgrade od ekstremnih klimatskih uvjeta, nego i omogućuje „disanje“ zidova te ugodniju mikroklimu u interijeru.

Arhitektica Maja Kuzmanović naglašava kako su upravo takvi materijali ključni za zdravlje zgrade i stanara, dok Vinko Ančić ističe tehničke prednosti sustava i njegovu dugovječnost. Složni su u jednom – budućnost gradnje traži inovacije koje su i estetske i održive.

Premijera podcasta "Zona pobjede": održiva gradnja, inovativna rješenja, uloga arhitekata i savjeti za stanovanje budućnosti.
gosti : Maja Kuzmanović, arhitektica iz Arhigrupe, i Vinko Ančić, product manager u Baumitu.

Energetski obnovite kuću ETICS fasadnim sustavom

Saznajte u prvoj epizodi:

Zašto je graditeljstvo ključno u borbi protiv klimatskih promjena
Kako Baumit razvija proizvode za budućnost
Što arhitekti danas očekuju od materijala
Kako izgleda moderna i odgovorna suradnja između arhitekta i proizvođača

Zašto poslušati podcast?

Podcast „Zona pobjede“ nije namijenjen samo stručnjacima. On je vodič za sve koji grade, obnavljaju ili se jednostavno zanimaju za zdraviji i održiviji način stanovanja. Kroz razgovore možete saznati:

kako smanjiti račune kroz energetsku učinkovitost,
koje fasadne sustave birati za dugotrajnost i udobnost,
što arhitekti traže od materijala i proizvođača,
kako će se nova pravila i zakoni odraziti na svakodnevni život

„Zona pobjede“ donosi inspiraciju i znanje o tome kako graditi i živjeti održivije. Ako želite biti korak ispred i na vrijeme doznati koja rješenja donose ljepši i energetski učinkovitiji život, ovo je sadržaj koji vrijedi pratiti.

Gdje poslušati „Zonu pobjede“?

Premijerna epizoda dostupna je na YouTube kanalu Dom na kvadrat, kao i na kanalima tvrtke Baumit Hrvatska. Uskoro će podcast biti dostupan i na Spotifyju i drugim platformama, dok će kraći video-isječci biti objavljivani na Instagramu i TikToku.

Pratite nas na kanalima:

Dom na kvadrat: Web, Instagram, Facebook, TikTok i YouTube.

Baumit : Web, LinkedIn, Instagram, Facebook, TikTok, YouTube

Greenika : Web