Događanja
Održana 8. Središnja konferencija o održivoj gradnji
Zagreb, 30. listopada 2025. – U zagrebačkom hotelu Sheraton održana je 8. Središnja konferencija o održivoj gradnji u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (GBC Croatia), pod posebnim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića. Konferencija je i ove godine okupila više od 1000 sudionika uživo i 1000 online.
Konferenciju su otvorili Dean Smolar, izvršni direktor GBC Croatia, Vlasta Zanki, predsjednica UO GBC Croatia, te Igor Kemenović, predsjednik UO Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS). „Održivost više nije trend, nego temelj odgovornog poslovanja. Zgrade čine gotovo 40 % ukupne potrošnje energije i emisija CO₂ u Europi i zato upravo u ovom sektoru leži ogroman potencijal za promjenu. Naša konferencija okuplja sve ključne dionike koji tu promjenu provode u praksi“, istaknuo je Dean Smolar, izvršni direktor GBC Croatia.
Vlasta Zanki, predsjednica Upravnog odbora GBC Croatia, dodala je: „Iznimno nas veseli što
iz godine u godinu raste interes za održivu gradnju. Sve više tvrtki, investitora i institucija
prepoznaje vrijednost i nužnost ulaganja u energetsku učinkovitost, održivo upravljanje
zgradama, ali i dodatnog certificiranja sukladno certifikatima zelene gradnje. Upravo zato
ova konferencija ima važnu ulogu povezivanja ljudi, znanja i dobre prakse.“
Posebno su zanimanje izazvale keynote prezentacije:
- Irena Križ Šelendić, Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, predstavila je aktualne zakonodavne i programske smjernice koje će usmjeravati zelenu tranziciju zgradarstva. Naglasila je važnost usklađenosti nacionalnog regulatornog okvira s europskim ciljevima i istodobno podizanje razine stručnih kapaciteta u sektoru.
- Peter Sweatman, direktor Climate Strategy & Partners, predstavio je koncept EU Renovation Loan i ključnu ulogu financijskog sektora u ubrzanju energetske obnove zgrada.
- Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamar Riviere, govorila je o integraciji održivosti u turistički sektor kroz prezentaciju Zašto biramo održivost.
- Marko Dabrović, arhitekt i partner u Studiju 3LHD, inspirirao je publiku temom Održivi gradovi u kojoj je govorio o ulozi arhitekture u oblikovanju prostora koji su prilagođeni čovjeku, okolišu i klimatskim promjenama.
U nastavku su održana dva tematska panela i prezentacija koji su povezala teoriju i praksu:
Zgrade koje dišu – od udobnosti do produktivnosti
Panel posvećen kvaliteti unutarnjeg okoliša (Indoor Environmental Quality) okupio je predstavnike vodećih tvrtki i stručnjake koji su raspravljali o tome kako ventilacija, osvijetljenost, zaštita od buke i toplinska udobnost izravno utječu na zdravlje, dobrobit i
produktivnost korisnika zgrada. Razgovor je moderirao Marko Markić, voditelj certificiranja
u GBC Croatia. Panelisti su se složili da kvaliteta prostora mora biti sastavni dio održivosti, a
ne samo dodatak energetskim ili tehničkim kriterijima. Doris Wirth (Bluesave & Blueaudit)
pojasnila je kako se u DGNB sustavu certificiranja udobnost i zdravlje korisnika vrednuju kroz
mjerljive kriterije, koji sve više dobivaju na važnosti. Krešimir Benjak (Knauf Insulation) naglasio je rast svijesti o važnosti toplinske zaštite, ali i potrebu za boljom edukacijom izvođača, dok je Hrvoje Krapanić (Daikin) govorio o ulozi dizalica topline u elektrifikaciji
zgrada i smanjenju emisija. Tomislav Kamenarić (Signify) predstavio je inovacije u pametnim
sustavima rasvjete koji kombiniraju energetsku učinkovitost, vizualnu udobnost i digitalnu
povezanost.
Novo ruho kulturne baštine
Panel se bavio važnim pitanjem kako energetski obnoviti zgrade sa statusom kulturnog dobra uz očuvanje njihove izvorne vrijednosti. Moderatorica je bila Snježana Turalija (Blueaudit & Greenika). U uvodnim izlaganjima prof. Zoran Veršić (Arhitektonski fakultet) predstavio je Smjernice za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra, dok je Ivana Pećnik (REGEA) prikazala Suvremena rješenja za obnovu i revitalizaciju kulturne baštine. Ove su prezentacije postavile okvir za razgovor o praktičnoj primjeni načela održive gradnje u obnovi povijesnih zgrada. Panelisti Nevena Štrbić (MPGI), Mirna Sabljak (Ministarstvo kulture i medija), Jasminka Ćoza (Next Level Consulting), Ivana Pećnik (REGEA) i prof. Zoran Veršić (Arhitektonski fakultet) naglasili su da su Smjernice ključni dokument za usklađivanje konzervatorskih i energetskih zahtjeva, ali i da njihova provedba zahtijeva blisku suradnju svih struka i prilagodbu zakonodavnog okvira. Na primjeru projekta „Mali Vatikan“ istaknuto je kako se obnovom može postići ravnoteža između očuvanja kulturne vrijednosti i poboljšanja energetske učinkovitosti, uz pridržavanje načela održive gradnje.
Prezentacija Zagrebačke banke i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pod nazivom
„Neograničena podjela rizika u okviru InvestEU fonda“ predstavila je konkretne mogućnosti
financiranja zelenih projekata i podršku investitorima u provedbi energetske tranzicije.
Predstavnice Zagrebačke banke i EBRD-a, Ivana Žele i Anamarija Hrvoić Đurić, pojasnile su
da ovaj program omogućuje povoljnije kreditne uvjete i smanjenje rizika za financijske institucije koje ulažu u projekte energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i održive gradnje. Sudionicima je također predstavljen EBRD-ov Green Technology Selector (GTS) – besplatni internetski alat koji omogućuje odabir provjerenih zelenih tehnologija i dobavljača te olakšava prijavu i provedbu projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru InvestEU programa.
Konferencija je završila inspirativnim predavanjem Ivana Čačića, meteorologa iz Hrvatskog
meteorološkog društva, pod naslovom Što (ne) znamo o klimi.
Kroz pregled najnovijih podataka Svjetske meteorološke organizacije, Čačić je istaknuo kako
je 2024. bila globalno najtoplija godina otkako postoje mjerenja, s prosječnim porastom
temperature od 1,6 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Upozorio je i na ubrzano otapanje ledenjaka, porast razine mora, te rast učestalosti ekstremnih vremenskih pojava
poput toplinskih valova i poplava koje posebno pogađaju Sredozemlje. Unatoč zabrinjavajućim pokazateljima, Čačić je naglasio i „dobru vijest“, naglu ekspanziju obnovljivih izvora energije i sve veću sposobnost gradova da se prilagode klimatskim promjenama kroz zelenu infrastrukturu i pametno planiranje prostora.
8. Središnja konferencija o održivoj gradnji ponovno je potvrdila svoju važnost kao najveće
godišnje okupljanje stručnjaka koji oblikuju održivu budućnost hrvatskog sektora graditeljstva.
Događanja
Arhitektonska elegancija iz Nürnberga: Kömmerling WarmCore postavlja nove standarde aluminijskih sustava
Na nedavno održanom vodećem svjetskom sajmu Fensterbau Frontale u Nürnbergu, Profine Group, u sklopu kojeg aktivno djeluje Profine Croatia, predstavio je evoluciju aluminijskih sustava. U fokusu pozornosti bio je Kömmerling WarmCore 76 – sustav koji spaja besprijekoran dizajn aluminija s revolucionarnom toplinskom izolacijom, a obitelj je sada proširena i dugo iščekivanim kliznim stijenama.
Sajam Fensterbau Frontale mjesto je gdje se definiraju trendovi, a ovogodišnji nastup brenda Kömmerling potvrdio je što kupci danas žele: dom pun svjetla, moderan dizajn i niske račune za energiju.
Aluminij bez toplinskih kompromisa
Arhitekti i projektanti često se suočavaju s izazovom kako zadržati tanke linije i čvrstoću aluminija, a pritom zadovoljiti sve strože energetske certifikate. WarmCore 76 nudi odgovor upravo na tu dilemu. Riječ je o sustavu s vanjskom konstrukcijom od čvrstog aluminija koji osigurava vrhunsku stabilnost i dugovječnost.
Ono što ovaj sustav čini superiornim u odnosu na standardna rješenja je njegova unutrašnjost. Umjesto klasičnih prekida toplinskog mosta, WarmCore koristi izolacijsku jezgru od visokokvalitetnog PVC-a koja osigurava da toplina ostaje unutar vašeg doma. Ovakav dizajn omogućuje:
- Izvanrednu stabilnost bez potrebe za čeličnim ojačanjima.
- Vrhunske izolacijske vrijednosti s kojima se postiže Uf do 1.0 W/(m2K) što ovaj sustav stavlja u sam vrh ponude.
- Zahvaljujući iznimnoj izolaciji, značajno smanjujete troškove grijanja zimi i hlađenja ljeti.
- Maksimalnu otpornost na vremenske uvjete uz minimalno održavanje aluminijske površine.
Kao vrhunac minimalizma i odgovor na najnovije trendove u modernoj arhitekturi, Kömmerling je na sajmu u Nürnbergu predstavio sustav WarmCore 76 Pure sa skrivenim krilom, rješenje koje arhitektima omogućuje postizanje potpuno ravnih i čistih linija fasade. Glavna prednost ovog inovativnog dizajna su nevidljivi profili s vanjske strane, gdje je krilo potpuno sakriveno iza okvira, čime se postiže elegantan efekt fiksnog ostakljenja čak i na prozorima koji se otvaraju.
Zahvaljujući ekstremno vitkim profilima, staklena površina je znatno veća, što u interijer unosi maksimalnu količinu prirodnog svjetla uz beskompromisnu estetiku idealnu za objekte koji traže čisti “stakleni” izgled bez vidljivih rubova aluminijskih krila. Unatoč takvom minimalističkom pristupu, sustav zadržava iznimna izolacijska svojstva s impresivnom toplinskom vrijednošću od Uf = 1,2 W/(m2K), čime se potvrđuje kao tehnički superiorno rješenje za suvremenu gradnju.
Novo u ponudi: Klizni sustavi za panoramske vizure
Poseban interes na sajmu izazvalo je proširenje asortimana. Uz već dokazane prozore, balkonska i ulazna vrata, predstavljen je i novi klizni sustav unutar WarmCore serije.
Ova inovacija omogućuje projektiranje velikih staklenih površina koje daju moderan, prozračan izgled objektu, uz zadržavanje svih prednosti aluminijske vanjštine. Za arhitekte i krajnje korisnike to znači potpunu kreativnu slobodu:
- Individualni dizajn: možete birati između stotina boja, tekstura drva ili metalik tonova kako bi se stolarija savršeno uklopila u vaš interijer i eksterijer.
- Opcije anodiziranih površina koje savršeno nadopunjuju suvremeni interijer i eksterijer.
- Lakoću rukovanja: unatoč masivnosti i stabilnosti aluminija, otvaranje i zatvaranje je izuzetno lagano i bešumno.
- Dizajn koji omogućuje da vanjska strana bude vizualno potpuno drugačija od unutarnje.
U skladu s krilaticom “Today for Tomorrow”, Kömmerling dokazuje da aluminijski sustavi mogu biti ekološki prihvatljivi. WarmCore 76 koristi do 90% recikliranog aluminija i 100% reciklirani PVC, čime se direktno smanjuje ugljični otisak zgrade, što je danas ključan faktor pri dobivanju zelenih certifikata u gradnji.
Nastupom u Nürnbergu, Profine Croatia je još jednom potvrdila da WarmCore 76 nudi “najbolje iz dva svijeta” – prestižnu estetiku aluminija koju vole arhitekti, uz toplinu i uštedu koju zahtijeva moderan obiteljski dom.
Za stručne konzultacije, tehničke detalje i uvid u cijelu paletu WarmCore rješenja, obratite se timu Profine Croatia d.o.o.
Događanja
Vrata nade u Brescii: Arhitektura kao most između zatvora i društva
U sjevernoj Italiji, u gradu Brescia, arhitektonski studio Stefano Boeri Architetti predstavio je projekt koji pomiče granice uloge arhitekture u društvu. Riječ je o instalaciji “Gate of Hope” (Vrata nade) smještenoj u sklopu zatvora Nerio Fischione, nastaloj kao dio međunarodne inicijative Porte della Speranza.
Ovaj projekt spaja arhitekturu, umjetnost i društveni angažman, s ciljem stvaranja novih prilika za osobe u zatvorskom sustavu – ali i otvaranja dijaloga s gradom.
Međunarodna inicijativa koja mijenja percepciju zatvora
Program Porte della Speranza zamišljen je kao dugoročna umjetničko-edukativna platforma koja će se provoditi do 2026. godine u deset zatvora u Italiji i Portugalu.
Projekt okuplja niz institucija, uključujući Gravissimum Educationis Foundation i Italian Ministry of Justice, a fokus mu je stvaranje tzv. “umjetničkih vrata” – instalacija koje simboliziraju prijelaz, novu priliku i mogućnost reintegracije.
Prva takva intervencija realizirana je u milanskom zatvoru San Vittore, prema projektu arhitekta Michele De Lucchi, dok se program nastavlja u Brescii i drugim gradovima poput Rima, Venecije i Napulja.
Arhitektura kao prag, a ne prepreka
Projekt u Brescii posebno je zanimljiv jer redefinira samu ideju zatvorskog prostora. Umjesto klasične barijere, “Vrata nade” zamišljena su kao otvoreni prag između zatvora i grada – mjesto susreta, komunikacije i razmjene. Smještena u jednom od najopterećenijih talijanskih zatvora, instalacija pokušava pronaći odgovor na ključni problem: kako omogućiti zatvorenicima stvarne šanse za povratak u društvo.
Digitalna vrata koja otvaraju stvarne prilike
U središtu projekta nalazi se inovativno rješenje u kojem je jedno krilo drvenih vrata transformirano u digitalni ekran. Na njemu se kontinuirano prikazuju oglasi za posao, programi edukacije, stručne prakse i radionice, kao i mogućnosti suradnje s lokalnim tvrtkama i socijalnim zadrugama. Na taj način vrata prestaju biti samo simboličan element i postaju konkretan alat za reintegraciju zatvorenika u društvo. Istodobno, identična instalacija postavljena je i na javnoj lokaciji, na Piazzale Arnaldo, čime se uspostavlja jasna vizualna i funkcionalna veza između zatvorskog sustava i urbanog života.
Dvosmjerni dijalog između grada i zatvora
Iako fizički odvojena, ova dva arhitektonska elementa djeluju kao jedinstven sustav. Dok vrata unutar zatvora pružaju informacije o mogućnostima zapošljavanja i profesionalnog razvoja, ona postavljena u gradu informiraju javnost o uvjetima u zatvorskom sustavu, problemu prenapučenosti te svakodnevnom radu zatvorskog osoblja i volontera, kao i o kulturnim i edukativnim inicijativama koje se odvijaju unutar zatvora. Na taj način projekt ne povezuje samo prostore, već i ljude, potičući razumijevanje i dijalog između zatvorske zajednice i šire javnosti.
“U zatvoru se nada zove – posao”
Arhitekt Stefano Boeri naglašava ključnu ideju projekta:
“Vjerujem da u zatvoru riječ nada ima drugo ime – posao. Stvarna mogućnost zapošljavanja i profesionalnog razvoja za zatvorenike predstavlja jedan od najvažnijih razloga za zamišljanje života nakon izlaska. To je jedini put prema stvarnoj reintegraciji – životu koji uključuje rad, učenje i osobni razvoj.”
Dodaje kako su “Vrata nade” zamišljena kao most između zatvora i grada – dva prostora koja dijele iste mogućnosti, ali rijetko komuniciraju.
Arhitektura kao alat društvene promjene
Projekt u Brescii pokazuje kako arhitektura može imati daleko širu ulogu od samog oblikovanja prostora. U ovom slučaju ona postaje medij komunikacije, platforma za edukaciju i alat za društvenu inkluziju. “Vrata nade” nisu samo fizička instalacija, već predstavljaju infrastrukturu mogućnosti koja zatvorski sustav povezuje s realnim svijetom i otvara prostor za novu vrstu dijaloga.
