Gradnja doma
Nema više opravdanja za nekvalitetnu i neekološku gradnju
Održiva ili zelena gradnja temelje se na integriranom pristupu planiranju i realizaciji projekata te na principima kružne ekonomije i održivosti
Pozitivan stav je ono nešto po čemu se razlikuju uspješni poduzetnici te po čemu žele biti prepoznatljivi u svakoj svojoj aktivnosti, posebno u gospodarskim djelatnostima. No, za neke djelatnosti imamo i dosta negativnih iskustava, na primjer u graditeljstvu, stoga naslov ove priče sadrži više riječi NE nego DA. No, nije naslov sročen baš ovako samo da bi predstavljao te negativnosti, već da čitatelja navodi na razmišljanje možemo li se i do kada u graditeljskom sektoru ponašati onako kako ne doliči vremenu u kojem živimo.

Grenland se ubrzano mijenja
Činjenica da naš trenutni životni stil ne doprinosi okolišu i nije više neka glavna vijest, ipak se svjetski političari, a i stručna javnost bave tom temom vrlo ambiciozno na Klimatskom Summitu u Madridu od 2. do 13. prosinca 2019. Poruke koje se šalju sa margina Summita više su nego zabrinjavajuće u smislu aktualnog stanja našeg Planeta, no kada se radi o aktivnom sudjelovanju u procesima koji bi eventualno mogli smanjiti negativan utjecaj ljudske aktivnosti na okoliš, onda se izuzetno puno ljudi krije iza malih riječi: „da“ i „ali“. Kako bi bilo da to „da“ i „ali“, pretvorimo u „da“, računajte i sa mnom u tom procesu“!?

Planet treba i očekuje našu pomoć
Kako bi bilo da u gospodarskim okvirima zaista svi razmotrimo iskorištavanje prednosti koje nam omogućuje princip kružne ekonomije?
To je princip koji ne samo da minimizira negativan utjecaj na okoliš već ujedno omogućuje pozitivan doprinos okolišu i resursima. Reciklirajući sirovine i njihovim iskorištavanjem za proizvodnju novih materijala i proizvoda, uvelike se smanjuje ili u potpunosti anulira stvaranje otpada, a time i manje štete nanosi prirodi.
Poznato je da zgrade mogu pozitivno doprinositi smanjenju iskorištenja resursa, posebno energetskih i količini C02 otiska te biti dio strategije kružne ekonomije, stoga su kroz više kriterija uključene i u 17 UN-ovih ciljeva održivosti
DGNB međunarodni sustav certificiranja održivosti zgrada
ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI KAKO POSTIĆI KVALITETU GRAĐEVINSKIH PROJEKATA
Održiva ili zelena gradnja temelje se na integriranom pristupu planiranju i realizaciji projekata te u svakoj svojoj fazi traže potpuno razumijevanje i trajno koordiniranje čitavog tima dionika – od voditelja projekta do opće javnosti na koju će projekt u budućnosti utjecati, od investitora ili developera, projektanskog tima i tima dizajnera, građevinskih i ostalih inženjera, do certifikatora i financijske institucije koja prati projekt. Takav pristup smanjuje broj korekcija u hodu na gradilištu, nerješivih problema u timu, izmjena u financijskom i terminskom planu – općenito smanjuje rizike u razvoju i realizaciji projekata.
Samo dobra i ciljana koordinacija dovode do uspješno realiziranih projekata.
Održive ili zelene zgrade čiju je vrijednost u kontekstu održivosti moguće mjeriti kroz DGNB međunarodni certifikat održive gradnju
temelje se na slijedećim smjernicama:
Procjena životnog ciklusa zgrade
- U postupku evaluacije ili certifikacije prema DGNB sustavu, u obzir se uzima cijeli životni vijek zgrade
Holistički pristup planiranju, projektiranju, gradnji, održavanju i upravljanju zgrada
- Jednaka se pažnja posvećuje trima najvažnijim faktorima održivosti: ekološkom, ekonomskom i socio-kulturnom
Posebna usmjerenost za performanse projekta
- DGNB sustav certificiranja procjenjuje sve procese u fazi razvoja i realizacije projekta, ne samo pojedinačne mjere unutar projekta
Prema DGNB sustavu certificiranja moguće je certificirati projekte u fazi planiranja i dizajna, zgrade koje su već u upotrebi, one koje su u upotrebi i pripremaju se za rekonstrukciju, te novogradnja, kao i interijeri zgrada i urbani kvartovi.
Za zgrade u upotrebi mjerenja se vrše prema 9 kriterija, a za novogradnju čak i preko 30 kriterija.
S obzirom na namjenu, mogu se certificirati zgrade javne namjene kao što su bolnice, škole, fakulteti, muzeji i slično. Zatim komercijalne zgrade kao što su uredi, hoteli, logistički i trgovački centri, proizvodne hale, kampusi, stadioni. U najnovije vrijeme certificiraju se čitave urbane i poslovne zone i to je sve popularnije u velikim europskim gradovima.
Kada se procijene svi parametri na promatranom projektu, certifikatori ili Auditori u suradnji sa stručnjacima iz DGNB-a Njemačka ili DGNB sistemskih partnera iz Danske, Švicarske, Austrije ili Španjolske, dodjeljuju certifikat – PLATINASTI, ZLATNI, SREBRNI ILI BRONČANI, sukladno ostvarenim bodovima.

Škola za financijski management, Frankfurt
U Njemačkoj je DGNB međunarodni sistem certificiranja najrasprostranjeniji, gotovo 83% certifikata odnosi se na novogradnju.
ZAŠTO UOPĆE CERTIFICIRATI PROJEKTE?
- DGNB sustav certificiranja može se koristiti radi boljeg planiranja i optimiziranja projekta za sve one koji su u njega uključeni
- Certificiranje osigurava KVALITETU u procesu planiranja, izgradnje i korištenja objekta / prostora
- Fokus je na potrebama koje projekt očekuju u budućnosti, uz izbjegavanje rizika i dodatnih troškova – ekonomska održivost
- Osigurana je transparentnost i kvalitativna kontrola zahvaljujući nezavisnom certifikacijskom procesu
- DGNB certifikat koristi se kao marketinški alat i kao vrijedna nagrada za kvalitetu i održivost projekta!
Prvi DGNB certifikat u Hrvatskoj goes to MERIDIAN 16 BUSINESS ZONE
Gradnja doma
Baterije za solarne elektrane: kako koristiti vlastitu energiju i nakon zalaska sunca?
Solarne elektrane omogućuju kućanstvima proizvodnju vlastite električne energije, ali vrijeme proizvodnje ne podudara se uvijek s najvećom potrošnjom. Baterije za solarne elektrane omogućuju pohranu viška energije za kasniju upotrebu. Kako funkcioniraju, mogu li se dodati postojećoj elektrani i kako odabrati odgovarajući kapacitet, objašnjava Mario Volarić, voditelj inženjeringa tvrtke Zonne.
Solarne elektrane sve su prisutnije na krovovima obiteljskih kuća. Proizvodnja vlastite električne energije pruža mogućnost smanjenja računa, no ima važno ograničenje: energija se proizvodi kada ima dovoljno sunčeve svjetlosti, a ne nužno kada je kućanstvu najpotrebnija.
Tijekom sunčanog dana elektrana može proizvesti više energije nego što kućanstvo u tom trenutku troši. U večernjim satima, kada se ukućani vrate s posla i uključe kućanske uređaje, solarna proizvodnja smanjuje se ili potpuno prestaje. Baterijski sustavi omogućuju da se dio dnevnog viška sačuva upravo za takva razdoblja.
Kako rade baterije za solarne elektrane?
Princip rada relativno je jednostavan. Kada solarna elektrana proizvodi više električne energije nego što je kućanstvu potrebno, višak se usmjerava u bateriju. Pohranjena energija zatim se koristi kada proizvodnja više nije dovoljna za trenutačnu potrošnju.
„Kada postoji višak energije, spremamo ga u bateriju, a nakon što sunce zađe i dođe mrak, ta se energija iz baterije postupno koristi za potrebe kućanstva i njegovih trošila”, objašnjava Mario Volarić, voditelj inženjeringa tvrtke Zonne.

Time kućanstvo može povećati udio vlastite proizvedene energije koju koristi i smanjiti potrebu za preuzimanjem električne energije iz mreže.
Kada se baterija napuni, dodatni višak proizvedene energije može se predavati u elektroenergetsku mrežu, ovisno o načinu priključenja i postavkama sustava. Takvo je rješenje osobito korisno kućanstvima u kojima je najveća potrošnja u večernjim satima.

Može li se baterija puniti iz mreže po nižoj tarifi?
Baterijski sustavi mogu se koristiti i izvan razdoblja intenzivne solarne proizvodnje. Tijekom zime, kada su dani kraći i elektrana proizvodi manje energije, baterija se u odgovarajuće konfiguriranom sustavu može puniti električnom energijom iz mreže.
„Ima smisla, primjerice, za kućanstvo puniti bateriju preko noći kada je niža tarifa, a zatim tu energiju trošiti tijekom dana. Tako ponovno radimo balansiranje sustava – energiju koristimo za punjenje kada je dostupnija, a iz baterije je trošimo kada nam je potrebna”, pojašnjava Volarić.
Takav način rada može biti zanimljiv korisnicima dvotarifnog obračuna električne energije. Ipak, stvarna financijska korist ovisi o razlici između više i niže tarife, gubicima pri punjenju i pražnjenju te trošku i trošenju baterije.

Pametno upravljanje usklađuje proizvodnju i potrošnju
Baterijski sustavi nisu samo spremnici električne energije. U kombinaciji s odgovarajućom upravljačkom opremom mogu automatski određivati kada energiju pohraniti, a kada je koristiti.
„Mi imamo kontrolu nad tim, ali algoritmi su vrlo jednostavni. Svode se na to da upravljamo sustavom tako da svu energiju koja je višak pohranimo za kasnije, kada energije ima manje”, objašnjava Volarić.
Pohrana je pritom ograničena raspoloživim kapacitetom baterije i tehničkim mogućnostima sustava. Pravilno podešeno upravljanje pomaže uskladiti proizvodnju solarne elektrane s potrebama kućanstva.
To postaje osobito važno u domovima s većom potrošnjom električne energije, primjerice zbog punjenja električnih vozila i korištenja većeg broja uređaja.
Može li se postojeća solarna elektrana nadograditi baterijom?
Vlasnici solarnih elektrana ne moraju nužno graditi potpuno novi sustav kako bi dobili mogućnost pohrane energije. U mnogim slučajevima postojeću elektranu moguće je nadograditi baterijom, uz prethodnu provjeru kompatibilnosti invertera, električnih instalacija i ostale opreme.
„Kako se promijenilo stanje tržišta i kako je energija postala sve skuplja, ima smisla nadograditi sustav baterijom i iskoristiti prednosti koje ona pruža”, ističe Volarić.
Prije ulaganja potrebno je analizirati postojeću elektranu, način potrošnje i očekivane koristi. Tako se može utvrditi koja je oprema potrebna i je li nadogradnja tehnički i financijski opravdana.

Koliki je kapacitet baterije potreban kućanstvu?
Ne postoji univerzalan kapacitet baterije koji odgovara svakoj kući. Odabir ovisi o ukupnoj potrošnji električne energije, dnevnom rasporedu korištenja uređaja, veličini solarne elektrane i navikama ukućana.
„Svako kućanstvo ima drukčiji profil potrošnje. Tijekom dana potrošnja može biti relativno stabilna, a kada se ljudi vrate s posla, počnu kuhati i koristiti ostale uređaje, potrošnja energije raste”, objašnjava Volarić.
Zato bateriju nije dovoljno odabrati samo prema površini kuće ili broju članova obitelji. Potrebno je analizirati koliko kućanstvo troši tijekom dana, koliko tijekom večeri i noći te koliko energije elektrana može proizvesti i ostaviti na raspolaganju za pohranu.
„Na temelju dnevnog profila i ukupne potrošnje energije možemo izračunati odgovarajući kapacitet solarne elektrane i baterije kako bi sustav maksimalno koristio vlastitu energiju i imao minimalnu potrebu za energijom iz mreže”, ističe Volarić.
Kao primjer navodi baterijski sustav kapaciteta 16 kWh, koji može zadovoljiti potrebe mnogih kućanstava. Međutim, taj kapacitet nije univerzalna preporuka: odgovarajuću veličinu baterije treba odrediti individualnim proračunom.

Gdje postaviti baterijski sustav?
Za ugradnju baterijskog sustava važan je i odabir odgovarajućeg mjesta. Prostor mora zadovoljavati uvjete koje propisuje proizvođač, uključujući dopuštene temperature i zaštitu od vanjskih utjecaja.
„Preporuka je bateriju postaviti u prostoriju koja nije pretopla. Treba izbjegavati tavane koji tijekom ljeta mogu biti prilično vrući, ali i mjesta izložena smrzavanju, kiši i drugim vremenskim utjecajima”, savjetuje Volarić.
Pojedini sustavi imaju dodatnu zaštitu od niskih temperatura. Prema informacijama iz razgovora, predstavljeni baterijski sustav proizvođača Dyness ima ugrađeno grijanje baterije, koje olakšava rad u hladnijim uvjetima.
Bez obzira na dodatnu opremu, mjesto ugradnje mora odgovarati deklariranim uvjetima rada, sigurnosnim zahtjevima i uputama proizvođača.

O čemu ovisi isplativost baterije?
Glavna prednost baterijskog sustava jest mogućnost da se veći dio vlastite proizvedene energije iskoristi unutar kućanstva. Umjesto da se sav višak odmah preda mreži, dio se pohranjuje za razdoblja u kojima bi inače bilo potrebno preuzimati električnu energiju iz mreže.
Takav način korištenja može povećati energetsku samostalnost doma, ali ne znači da je baterija jednako isplativa svakom korisniku. Na isplativost utječu cijena baterije i ugradnje, njezin vijek trajanja, iskoristivi kapacitet, profil potrošnje te uvjeti obračuna preuzete i predane električne energije.

Volarić primjećuje da interes za pohranu energije raste, osobito zbog veće pozornosti koju kućanstva posvećuju troškovima električne energije.
Prije ulaganja zato treba usporediti stvarne viškove solarne proizvodnje s potrošnjom u razdobljima kada elektrana proizvodi malo ili uopće ne proizvodi. Na temelju tih podataka može se odabrati sustav koji odgovara potrebama kućanstva i procijeniti očekivana korist.
Događanja
Green Energy Fair: kako povezati solarnu elektranu, dizalicu topline i bateriju
Solarne elektrane, dizalice topline i baterije sve se češće povezuju u zajednički sustav proizvodnje, potrošnje i pohrane energije. Na Green Energy Fairu u Zagrebu predstavljena su rješenja koja omogućuju bolje iskorištavanje vlastite električne energije. Izlagači su objasnili mogućnosti njihova povezivanja i zašto odabir opreme treba prilagoditi stvarnim potrebama korisnika.
Uz kvalitetnu izolaciju, dobru stolariju i učinkovite kućanske uređaje, važnu ulogu u potrošnji energije imaju i način grijanja te mogućnosti vlastite proizvodnje električne energije. Pritom nije presudno samo koliko energije kućanstvo proizvede ili potroši, nego i kada se to događa.
Upravo je povezivanje različitih tehnologija bilo jedna od tema zagrebačkog sajma zelene energije. Solarna elektrana proizvodi električnu energiju, dizalica topline koristi je za svoj rad, a baterija omogućuje pohranu dijela viškova za kasniju upotrebu. Usklađivanjem tih sustava otvaraju se dodatne mogućnosti za upravljanje potrošnjom.

Solarna elektrana i dizalica topline kao povezani sustav
Dizalice topline iskorištavaju energiju iz okoliša, a za pogon kompresora i ostalih komponenti potrebna im je električna energija. Dio te energije može osigurati kućna solarna elektrana.
„Dizalice topline značajno su promijenile način na koji grijemo i hladimo domove. Nekada smo se uglavnom oslanjali na plin, drva i druga goriva, a danas možemo povezati dizalicu topline sa solarnom elektranom i tako ostvariti dodatne uštede. Upravo je mogućnost povezivanja različitih tehnologija jedna od njihovih najvećih prednosti”, objašnjava Nenad Mandić, specijalist za podršku prodaji tvrtke Viessmann Climate Solutions HR.
Takva kombinacija omogućuje da se vlastita proizvedena električna energija koristi i za grijanje ili hlađenje doma. Stvarna korist ovisi o potrebama objekta i podudaranju solarne proizvodnje s potrošnjom.

Kada elektrana proizvodi više nego što kućanstvo trenutačno troši, pojavljuje se pitanje kako iskoristiti višak. Jedna od mogućnosti jest njegova pohrana u bateriju.
Baterije čuvaju višak energije za kasniju potrošnju
Baterijski sustavi omogućuju da se dio energije proizvedene tijekom dana iskoristi u večernjim satima ili u drugim razdobljima kada solarna proizvodnja nije dovoljna. Time kućanstvo može povećati potrošnju vlastite energije i smanjiti količinu koju preuzima iz mreže.
Na sajmu se govorilo i o većim sustavima za pohranu, čija primjena nadilazi potrebe obiteljskih kuća.
„Riječ je o velikim baterijskim sustavima koji mogu izgledati poput ormara ili čak kontejnera. Njihova je uloga pohraniti energiju kako bismo je mogli koristiti kasnije, bilo radi uštede, veće energetske sigurnosti ili učinkovitijeg korištenja obnovljivih izvora”, objašnjava Josipa Žižić Šaban, izlagačica na sajmu.
Iako se kućni i veliki baterijski sustavi razlikuju po kapacitetu i izvedbi, zajednička im je mogućnost vremenskog razdvajanja proizvodnje i potrošnje energije. Koliko se energije može sačuvati i kasnije koristiti ovisi o karakteristikama sustava.

Punjenje po nižoj tarifi kao dodatna mogućnost
Baterije ne moraju služiti isključivo za pohranu energije iz solarne elektrane. U odgovarajuće konfiguriranom sustavu mogu se puniti i električnom energijom iz mreže, primjerice tijekom razdoblja niže tarife. Pohranjena energija potom se koristi u razdoblju više tarife.
„Tržište električne energije se mijenja, a cijene nisu uvijek jednake. Baterije omogućuju da energiju pohranimo kada je povoljnija i koristimo je u razdobljima kada je skuplja. Time dobivamo dodatne mogućnosti za upravljanje potrošnjom i ostvarivanje ušteda”, ističe Josipa Žižić Šaban.
Isplativost takvog načina rada treba zasebno procijeniti. Ona ovisi o tarifnom modelu korisnika, razlici u cijeni energije, gubicima pri punjenju i pražnjenju te trošku i vijeku trajanja baterije.

Postojeća solarna elektrana može se nadograditi
Prema iskustvu izlagača, korisnici sve više pozornosti posvećuju načinu na koji troše vlastitu proizvedenu energiju.
„Primjećujemo sve veći interes za baterijske sustave. Ljudi su zbog porasta cijena električne energije počeli više razmišljati o tome kako koristiti energiju koju sami proizvode i kako smanjiti troškove. Sve više njih prepoznaje prednosti koje im pohrana energije može donijeti”, kaže Mario Volarić, voditelj inženjeringa tvrtke Zonne.
Baterija pritom ne mora biti dio početne investicije u solarnu elektranu. U mnogim je slučajevima postojeći sustav moguće naknadno nadograditi, uz prethodnu provjeru kompatibilnosti invertera, instalacija i ostale opreme.
Takva nadogradnja može biti korisna kućanstvima koja tijekom dana imaju višak proizvodnje, a najveći dio električne energije troše navečer. Prije odabira baterije potrebno je utvrditi koliki su ti viškovi i koliko bi pohranjene energije kućanstvo doista moglo iskoristiti.

Pohrana energije za poslovne objekte i podatkovne centre
Primjena baterijskih sustava obuhvaća i poslovne te industrijske objekte. Ondje mogu služiti za upravljanje opterećenjem i potrošnjom, iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora ili, uz odgovarajuću izvedbu, povećanje pouzdanosti opskrbe.
„S razvojem umjetne inteligencije i velikih podatkovnih centara baterije će imati još značajniju ulogu. Potreba za pohranom energije sve je veća, a mogućnosti njihove primjene iznimno su široke”, ističe Josipa Žižić Šaban.
Važno je pritom razlikovati pohranu energije radi upravljanja potrošnjom od rezervnog napajanja. Sama prisutnost baterije ne znači da će objekt imati električnu energiju tijekom nestanka struje. Ta mogućnost ovisi o ugrađenoj opremi i načinu izvedbe sustava.
Usklađena oprema i upravljanje važniji su od pojedinačnog uređaja
Predstavljena rješenja pokazuju zašto pri ulaganju treba promatrati cijeli energetski sustav objekta. Solarna elektrana, dizalica topline i baterija imaju različite uloge, a pametno upravljanje može pomoći u njihovu usklađivanju.

Veličinu elektrane treba prilagoditi mogućnostima proizvodnje i potrebama korisnika, kapacitet baterije raspoloživim viškovima i kasnijoj potrošnji, a sustav grijanja karakteristikama objekta.
Za kućanstvo koje razmatra ulaganje prvi je korak zato analiza potrošnje: koliko energije troši, u koje doba dana i kako se potrebe mijenjaju tijekom godine. Na temelju tih podataka može se procijeniti koje će povezivanje sustava donijeti korist i ima li smisla opremu uvoditi postupno.









