Gradnja doma
Nema više opravdanja za nekvalitetnu i neekološku gradnju
Održiva ili zelena gradnja temelje se na integriranom pristupu planiranju i realizaciji projekata te na principima kružne ekonomije i održivosti
Pozitivan stav je ono nešto po čemu se razlikuju uspješni poduzetnici te po čemu žele biti prepoznatljivi u svakoj svojoj aktivnosti, posebno u gospodarskim djelatnostima. No, za neke djelatnosti imamo i dosta negativnih iskustava, na primjer u graditeljstvu, stoga naslov ove priče sadrži više riječi NE nego DA. No, nije naslov sročen baš ovako samo da bi predstavljao te negativnosti, već da čitatelja navodi na razmišljanje možemo li se i do kada u graditeljskom sektoru ponašati onako kako ne doliči vremenu u kojem živimo.
Grenland se ubrzano mijenja
Činjenica da naš trenutni životni stil ne doprinosi okolišu i nije više neka glavna vijest, ipak se svjetski političari, a i stručna javnost bave tom temom vrlo ambiciozno na Klimatskom Summitu u Madridu od 2. do 13. prosinca 2019. Poruke koje se šalju sa margina Summita više su nego zabrinjavajuće u smislu aktualnog stanja našeg Planeta, no kada se radi o aktivnom sudjelovanju u procesima koji bi eventualno mogli smanjiti negativan utjecaj ljudske aktivnosti na okoliš, onda se izuzetno puno ljudi krije iza malih riječi: „da“ i „ali“. Kako bi bilo da to „da“ i „ali“, pretvorimo u „da“, računajte i sa mnom u tom procesu“!?
Planet treba i očekuje našu pomoć
Kako bi bilo da u gospodarskim okvirima zaista svi razmotrimo iskorištavanje prednosti koje nam omogućuje princip kružne ekonomije?
To je princip koji ne samo da minimizira negativan utjecaj na okoliš već ujedno omogućuje pozitivan doprinos okolišu i resursima. Reciklirajući sirovine i njihovim iskorištavanjem za proizvodnju novih materijala i proizvoda, uvelike se smanjuje ili u potpunosti anulira stvaranje otpada, a time i manje štete nanosi prirodi.
Poznato je da zgrade mogu pozitivno doprinositi smanjenju iskorištenja resursa, posebno energetskih i količini C02 otiska te biti dio strategije kružne ekonomije, stoga su kroz više kriterija uključene i u 17 UN-ovih ciljeva održivosti
DGNB međunarodni sustav certificiranja održivosti zgrada
ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI KAKO POSTIĆI KVALITETU GRAĐEVINSKIH PROJEKATA
Održiva ili zelena gradnja temelje se na integriranom pristupu planiranju i realizaciji projekata te u svakoj svojoj fazi traže potpuno razumijevanje i trajno koordiniranje čitavog tima dionika – od voditelja projekta do opće javnosti na koju će projekt u budućnosti utjecati, od investitora ili developera, projektanskog tima i tima dizajnera, građevinskih i ostalih inženjera, do certifikatora i financijske institucije koja prati projekt. Takav pristup smanjuje broj korekcija u hodu na gradilištu, nerješivih problema u timu, izmjena u financijskom i terminskom planu – općenito smanjuje rizike u razvoju i realizaciji projekata.
Samo dobra i ciljana koordinacija dovode do uspješno realiziranih projekata.
Održive ili zelene zgrade čiju je vrijednost u kontekstu održivosti moguće mjeriti kroz DGNB međunarodni certifikat održive gradnju
temelje se na slijedećim smjernicama:
Procjena životnog ciklusa zgrade
- U postupku evaluacije ili certifikacije prema DGNB sustavu, u obzir se uzima cijeli životni vijek zgrade
Holistički pristup planiranju, projektiranju, gradnji, održavanju i upravljanju zgrada
- Jednaka se pažnja posvećuje trima najvažnijim faktorima održivosti: ekološkom, ekonomskom i socio-kulturnom
Posebna usmjerenost za performanse projekta
- DGNB sustav certificiranja procjenjuje sve procese u fazi razvoja i realizacije projekta, ne samo pojedinačne mjere unutar projekta
Prema DGNB sustavu certificiranja moguće je certificirati projekte u fazi planiranja i dizajna, zgrade koje su već u upotrebi, one koje su u upotrebi i pripremaju se za rekonstrukciju, te novogradnja, kao i interijeri zgrada i urbani kvartovi.
Za zgrade u upotrebi mjerenja se vrše prema 9 kriterija, a za novogradnju čak i preko 30 kriterija.
S obzirom na namjenu, mogu se certificirati zgrade javne namjene kao što su bolnice, škole, fakulteti, muzeji i slično. Zatim komercijalne zgrade kao što su uredi, hoteli, logistički i trgovački centri, proizvodne hale, kampusi, stadioni. U najnovije vrijeme certificiraju se čitave urbane i poslovne zone i to je sve popularnije u velikim europskim gradovima.
Kada se procijene svi parametri na promatranom projektu, certifikatori ili Auditori u suradnji sa stručnjacima iz DGNB-a Njemačka ili DGNB sistemskih partnera iz Danske, Švicarske, Austrije ili Španjolske, dodjeljuju certifikat – PLATINASTI, ZLATNI, SREBRNI ILI BRONČANI, sukladno ostvarenim bodovima.
Škola za financijski management, Frankfurt
U Njemačkoj je DGNB međunarodni sistem certificiranja najrasprostranjeniji, gotovo 83% certifikata odnosi se na novogradnju.
ZAŠTO UOPĆE CERTIFICIRATI PROJEKTE?
- DGNB sustav certificiranja može se koristiti radi boljeg planiranja i optimiziranja projekta za sve one koji su u njega uključeni
- Certificiranje osigurava KVALITETU u procesu planiranja, izgradnje i korištenja objekta / prostora
- Fokus je na potrebama koje projekt očekuju u budućnosti, uz izbjegavanje rizika i dodatnih troškova – ekonomska održivost
- Osigurana je transparentnost i kvalitativna kontrola zahvaljujući nezavisnom certifikacijskom procesu
- DGNB certifikat koristi se kao marketinški alat i kao vrijedna nagrada za kvalitetu i održivost projekta!
Prvi DGNB certifikat u Hrvatskoj goes to MERIDIAN 16 BUSINESS ZONE
Instalacije u domu
Kako zaštititi vikendicu ili kuću za odmor kada niste tamo?
Sigurna vikendica ili kuća za odmor zahtijeva pravovremenu zaštitu. Saznajte kako koristiti alarm, video nadzor i pametne tehnologije za kontrolu objekta na daljinu.
U posljednje vrijeme bilježi se porast provala u vikendice i kuće za odmor, osobito tijekom izvansezonskih mjeseci. Prema podacima MUP-a, u 2024. godini evidentirano je 7.211 provalnih krađa.
Vikendice su često prazne, udaljene i bez adekvatnog nadzora, što ih čini idealnim metama. Pravovremena zaštita ne samo da štiti imovinu, već vlasnicima pruža mir i osjećaj kontrole, čak i kada nisu fizički prisutni u objektu.
Legalno i sigurno: Sve što trebate znati o postavljanju videonadzora
Zašto su vikendice i kuće za odmor česta meta provalnika?
Razumijevanje razloga zbog kojih provalnici biraju vikendice i kuće za odmor ključno je za pravovremenu zaštitu.
Sezonski boravak i duga razdoblja odsutnosti
Mnoge vikendice koriste se samo povremeno – vikendima, tijekom ljeta ili praznika. Dugotrajna odsutnost povećava rizik od provala jer provalnici lako uoče rutine vlasnika i planiraju ulazak u objekt.
Osim toga, što je objekt dulje bez nadzora, to je veća vjerojatnost da vlasnik neće primijetiti štetu odmah, što provalnicima daje više vremena za pljačku. Pravovremeno ulaganje u sigurnosni sustav može značajno smanjiti ovaj rizik.
Udaljene lokacije i slab nadzor
Vikendice i kuće za odmor često se nalaze na osamljenim lokacijama, izvan naseljenih mjesta ili u prirodi. Takve lokacije omogućuju provalnicima više vremena za neometanu akciju, jer postoji manja vjerojatnost da će ih netko primijetiti. Osim toga, odsutnost susjeda, prolaznika i policijskih ophodnji dodatno povećava ranjivost objekta. Moderni sustavi nadzora i alarma pomažu nadoknaditi ove slabosti, osiguravajući stalni nadzor i pravovremena upozorenja.
Nedostatak sustavne sigurnosne zaštite
Bez alarma, video nadzora, detektora pokreta ili vanjske rasvjete, vikendice i kuće za odmor šalju jasnu poruku provalnicima: objekt je nezaštićen. Odsutnost sustava koji mogu automatski upozoriti vlasnika ili sigurnosnu službu usporava reakciju i povećava štetu. Brza reakcija je ključna kada se radi o provalama – pravovremena zaštita može spriječiti štetu i omogućiti hvatanje počinitelja. Ulaganjem u pouzdan sustav, vlasnici smanjuju rizik i odvraćaju potencijalne provalnike.
Pametna kuća: Budite sigurni da vam je dom na sigurnom, čak i kada vi niste kući
Tehnička zaštita objekta – prva linija obrane
Tehnička rješenja poput alarma i video nadzora predstavljaju prvu liniju obrane i temelj sigurnosti vikendice ili kuće za odmor.
Alarmni sustavi s obavijestima na mobitel
Alarmi povezani s mobilnim aplikacijama omogućuju vlasnicima daljinski nadzor objekta. Kada sustav detektira pokušaj provale, odmah šalje obavijest na mobitel, omogućujući brzu reakciju – poziv policiji, obavještavanje susjeda ili aktivaciju dodatnih mjera. Vidljiva sirena, senzori i oznake da je objekt pod nadzorom često djeluju preventivno, odvraćajući provalnike od pokušaja ulaska.
Sigurnosne kamere s daljinskim pristupom
Kamere s mogućnošću daljinskog pristupa putem interneta omogućuju vlasnicima stalni uvid u objekt. Prijenos uživo putem aplikacije ili računala, pohrana snimki u oblak i detekcija pokreta omogućuju pravovremeno upozorenje i dokumentiranje sumnjivih aktivnosti. Vidljive kamere imaju snažan psihološki učinak – provalnici često odustaju kada vide da je objekt nadziran.
Pametne tehnologije i automatizacija
Pametna tehnologija pruža dodatnu kontrolu i sigurnost, čak i kada ste stotinama kilometara udaljeni od vikendice.
Pametne brave i daljinsko zaključavanje
Pametne brave omogućuju daljinsko zaključavanje ili otključavanje vrata putem aplikacije, bez potrebe za fizičkim ključem. Privremeni ili jednokratni kodovi za goste, servisere ili članove obitelji povećavaju sigurnost, dok evidencija pristupa omogućuje vlasniku kontrolu nad svima koji ulaze u objekt. Kombinacija pametnih brava s alarmima i kamerama pruža cjelovitu zaštitu.
Automatizacija svjetala i uređaja
Automatizacija svjetala i kućanskih uređaja putem tajmera ili pametnih utičnica stvara dojam da je objekt naseljen. Simulacija večernjeg svjetla, uključivanja televizora ili radija odvraća provalnike i smanjuje rizik od provale. Ova metoda je jednostavna, pristupačna i učinkovita kada se kombinira s ostalim sigurnosnim sustavima.
Integracija s pametnim senzorima
Pametni senzori za dim, vodu i plin dodaju dodatni sloj zaštite. U slučaju curenja vode, požara ili ispuštanja plina, vlasnik odmah dobiva obavijest, što omogućuje brzu reakciju. Integracija pametnih senzora u cjelokupni sigurnosni sustav smanjuje rizik od štete, povećava sigurnost objekta i doprinosi vrijednosti nekretnine.
Koliko su zapravo sigurne pametne kuće?
Sigurnost vikendice je ulaganje u mir
Zaštita vikendice ili kuće za odmor nije samo tehničko pitanje – to je ulaganje u mir i bezbrižnost. Kombinacija video nadzora, alarmnih sustava, pametnih brava, automatizacije i senzora osigurava daljinski nadzor, pravovremenu reakciju i odvraćanje provalnika. Redovita provjera objekta, bilo osobnim dolaskom, putem kamera ili uz pomoć pouzdanih osoba, dodatno smanjuje rizik.
Preventivne mjere štede novac, vrijeme i živce, a vlasnicima omogućuju potpuni osjećaj sigurnosti, čak kada su kilometarima udaljeni.
Urbanizam
Zelene zgrade ili samo marketing? Stručnjaci upozoravaju na greenwashing
“U trenutku kada je održivost postala mainstream tema, pojavile su se i negativne posljedice…”
Zelene fasade, solarni paneli, energetski certifikati i održivi materijali sve su češći argumenti u promociji novih stambenih i poslovnih zgrada. Investitori sve više naglašavaju ekološku komponentu projekata, a “zelena gradnja” postala je jedan od najvažnijih trendova u suvremenoj arhitekturi. No postavlja se pitanje koliko su takve tvrdnje doista dokaz održivosti, a koliko samo dobro osmišljen marketing. Upravo zbog toga sve se češće spominje pojam greenwashing.
Zgrade koje “dišu” sve su češći prizor u gradovima
Greenwashing označava situaciju u kojoj se nešto predstavlja kao ekološki prihvatljivo ili održivo, iako to u stvarnosti nije u potpunosti točno. Drugim riječima, riječ je o pokušaju da se proizvod, projekt ili tvrtka predstave “zelenijima” nego što doista jesu.
“Greenwashing predstavlja situaciju u kojoj se zeleno i održivo na neki način ‘ispire’, odnosno prikazuje drukčijim nego što jest. Nešto što zapravo nije održivo pokušava se predstaviti kao zeleno, često zbog poslovnih ili marketinških razloga”, objašnjava Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
Kako je greenwashing postao globalni problem
Pojam greenwashing nije nov, ali se posljednjih godina sve češće pojavljuje u javnosti. Razlog tome je snažan fokus na održivost koji je Europska unija postavila kroz niz strategija i regulativa, posebno kroz Europski zeleni plan.
Od 2020. godine zelena tranzicija postala je jedna od ključnih politika Europske unije. Održiva gradnja, energetska učinkovitost i smanjenje emisija CO₂ postali su dio svakodnevnih rasprava u gospodarstvu, politici i graditeljstvu.
“U trenutku kada je održivost postala mainstream tema, pojavile su se i negativne posljedice. Jedna od njih je upravo greenwashing, odnosno pokušaj da se nešto predstavi kao održivo iako ne zadovoljava sve kriterije”, kaže Smolar.
U građevinskom sektoru taj problem može biti posebno izražen jer se zgrade često promoviraju kroz ekološke karakteristike poput energetske učinkovitosti ili korištenja obnovljivih izvora energije.
Europa uvodi pravila protiv greenwashinga
Europske institucije vrlo su brzo prepoznale rizik od zloupotrebe pojma održivosti te su počele uvoditi regulatorne mehanizme koji bi trebali spriječiti greenwashing.
Jedan od ključnih alata je EU taksonomija, uredba koja jasno definira što se smatra održivim ulaganjem.
“Taksonomija taksativno objašnjava što znači zeleno i održivo. Ona definira konkretne kriterije za različite vrste ulaganja, uključujući izgradnju i obnovu zgrada”, objašnjava Marko Markić, dipl. ing. građ., voditelj odjela certificiranja u Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju.
Drugim riječima, zgrada se ne može proizvoljno nazvati zelenom – mora zadovoljiti jasno definirane tehničke i energetske kriterije.
Osim toga, u pripremi je i Green Claims Directive, europska direktiva koja bi trebala spriječiti proizvoljno korištenje ekoloških tvrdnji u marketingu.
“Ona će definirati na koji način se može izreći neka zelena tvrdnja te kakve znanstvene dokaze treba imati da bi se nešto proglasilo održivim”, kaže Markić.
Kako se provjerava održivost zgrada
U graditeljstvu se održivost ne procjenjuje samo prema jednom elementu, poput solarnih panela ili energetske učinkovitosti. Zgrada je složen sustav koji uključuje materijale, način gradnje, potrošnju energije, ali i kvalitetu prostora za korisnike.
“Zgrada kao proizvod provjerava se kroz različite sustave certificiranja. U Europi i Hrvatskoj jedan od najpoznatijih je DGNB certifikat koji procjenjuje različite aspekte održivosti”, objašnjava Smolar.
Materijali i oprema također moraju zadovoljiti određene standarde.
“Svi proizvodi koji se ugrađuju u zgradu moraju imati tehničke listove i dokaze o energetskim svojstvima. Način njihove ugradnje i korištenja također mora zadovoljavati određene kriterije”, dodaje Markić.
Tri ključna kriterija održive gradnje
Da bi se neka zgrada smatrala doista održivom, mora zadovoljiti tri osnovna kriterija: okolišni, društveni i ekonomski.
Okolišni kriteriji odnose se na potrošnju energije, emisije stakleničkih plinova i utjecaj na okoliš. Društveni kriteriji procjenjuju kako zgrada utječe na zdravlje, sigurnost i dobrobit ljudi koji u njoj borave.
Treći kriterij je ekonomska održivost.
“Zgrada mora biti financijski isplativa. Lako je napraviti izuzetno skupu zgradu koja će biti energetski učinkovita, ali to nije poanta održivosti. Ona mora biti dugoročno isplativa”, objašnjava Markić.
Koliko je greenwashing zapravo prisutan
Iako se o greenwashingu često govori u javnosti, stručnjaci smatraju da u sektoru graditeljstva postoji relativno malo prostora za manipulaciju.
“Prostor za muljanje zapravo je vrlo mali. Ako postoje jasno propisani kriteriji i način provjere, teško je nešto proglasiti zelenim bez dokaza”, kaže Markić.
S razvojem regulative i sustava certificiranja očekuje se da će greenwashing u graditeljstvu postajati sve rjeđi, a održiva gradnja sve transparentnija i jasno definirana.
