Gradnja doma
Knauf Insulation – pouzdan partner u gradnji montažnih kuća
Izolacija igra ključnu ulogu u efikasnom funkcioniranju montažnih kuća. Upotrebom visoko kvalitetnih izolacijaskih materijala poboljšava se kvaliteta zraka u interijeru i osigurava energetska učinkovitost. Jedan takav primjer pronašli smo u Glini.
Montažna gradnja dobiva sve više prostora u gradnji kuća i višestambenih objekata. Osobito kada stambeni prostor treba osigurati što prije. Na površini od 1,6 hektara u Glini izgrađene su 74 kuće, svaka veličine 45 kvadrata.
“Znači to je projekt zbrinjavanja ljudi koji su stradali u potresima dok se njihovi domovi ne obnove. Poslije toga će ovaj projekt ići u sustav domova gdje će živjet umirovljenici. Mi smo njega završili praktički u 8 mjeseci. Bilo je zahtjevno zato što je ovo bila močvara, morali smo nasuti 20.000 kubika kamena da bi uopće utvrdili teren. Uglavnom, projekt je cijeli izveden po zahtjevu županije. Montažna gradnja je prisutna ovdje, znači ovo su kuće koje su sve suha montažna gradnja. Naša proizvodnja je tu 400 metara od ovoga i osjećali smo se dužnim da se na kraju javimo na tu obnovu i da participiramo.” za Dom na kvadrat rekao je Elmor Baraković, direktor Drvnog centra Glina.
Montažne drvene kuće ekološki su održive, a u odnosu na tradicionalne građevinske metode jedna od prednosti im je brzina izvođenja.
Niskoenergetske montažne kuće useljive u tjedan dana
Razlika između montažne i masivne kuće
“Montažne gradnje, u ovom slučaju, drvena gradnja, se okarakterizira kao suha, lagana gradnja. Znači nema te neke masive, pa bi mogli reći da ako živimo u kućama duže vrijeme i grijemo se čitavu zimu da možda masivne kuće imaju neku prednost. Prednost tih montažnih kuća je jasno, u brzini izvođenja. Mogli bismo reći da jednu kuću možete dobit za tri do četiri mjeseca, dok klasičnu gradnju za godinu, dvije, ovisi sve o radovima.
Masivne kuće ipak imaju neku svoju zvučnu izolaciju i može se toplinska izolacija uglavnom napravit izvana, ovaj jedan zid jednostavno sa mineralnom vunom praktički dobije skoro istu vrijednost, možda čak i bolju vrijednost zvučne izolacije u toj suhoj, laganoj gradnji. ” objasnio je Dario Henezi iz Knauf Insulation-a.
Kako se grade montažne drvene kuće
Kod montažnih drvenih kuća većina je dijelova proizvedena unaprijed u kontroliranim uvjetima.
“Prvo se rade drveni okviri, koji se prvo sa jedne strane oblože sa Knauf pločama, različitih vrsta. Postoje vodootporne i vatrootporne Knauf ploče. Zatim se radi ispuna od staklene mineralne vune, dakle, kao zvučna, toplinska i protupožarna izolacija. Treba tu spomenuti da je ta mineralna vuna dosta paroporpusna, dakle zidovi dišu. Ona plava folija, to je takozvana parna kočnica. Ona zapravo regulira tu difuznu vlagu. Ako imate razliku između grijanog i negrijanog prostora, znači razlika u tlakovima, uvijek sa područja većeg tlaka i toplina i vlaga kreću prema hladnim ili području nižeg tlaka. Tu su parne brane bitne da vlagu uspore, zakoče, da ona ne dođe naglo u hladnu zonu gdje može kondenzirati.” rekao je Henezi.
Korištenjem Knauf Insulation visoko kvalitetnih izolacijskih materijala, ove kuće imaju izvanrednu toplinsku, zvučnu i protupožarnu izolaciju.
Jesu li montažne kuće sigurne?
Parne brane
“Veliki segment je u tome vanjska izolacija, vanjskih zidova, pa se tu onda koriste i te folije takozvane parne brane. Kada jedna obitelj producira vlagu, da se ta vlaga ne zavuče u tu izolaciju, ne dođe do kondenzacije, stvaranja plijesni, gljivica, parne brane sa unutarnje ili tople strane izolacije su obavezne i moraju biti zrakotijesno zabrtvljene.
Vi kad imate unutarnji zid onda je zapravo ta unutarnja pregrada obično odvaja dva grijana prostora ili je otprilike isti režim grijanja. Kad vi odvajate grijani i negrijani prostor, znači tu je onda osnovna razlika, da vi onda morate štitit sa tim parnim branama, da takozvana producirana vlaga ne dođe naglo i uveća količinu do nekakvih hladnih, vanjskih dijelova. Onda ne kondenzira i ne napraviti buduću štetu, u smislu plijesni, gljivica i takve štete koje onda mogu narušit ne samo kvalitetu proizvoda nego i zdravlje ljudi u, koji borave u tim kućama.
Pa tu bi iz segmenta možda Knaufa i Knauf Insulation i naših proizvoda rekao da kad gledamo laganu i suhu gradnju, obično je to drvo, drvo može biti, imat neke premaze tipa protupožarstva i protupožarne premaze, ali definitivno mineralna vuna, kao potpuno ne goriva izolacija, a opet i Knauf ploče koje imaju visok stupanj negorivosti, definitivno daju doprinos protupožarstvu prvenstveno, a zatim onda u tim laganim konstrukcijama i zvučnu zaštitu, dakle, zaštitu od buke.” nastavlja Dario.
Izolacijom do uštede- Knauf Insulation
Mineralna vuna
Na ovim je kućima korištena Knauf Insulation ECOSE mineralna vuna s ekološkim vezivom što je osiguralo bolju kvalitetu zraka u prostoru u odnosu na tradicionalne izolacijske proizvode.
“Klasična proizvodnja mineralnih vuna veziva se radi na bazi fenolformaldehida koji su inače u sirovinskom stanju dosta, dosta agresivni proizvodi. On u procesu polimerizacije pređu u nešto drugo, to su hlapljivi materijali i u tom smislu se upotrebljavaju za sve vrste ljepila. Kod raznih i podnih i zidnih obloga i dosta imaju tih emisija. Ekološko vezivo, znači zamjena, ako gledamo Europske agencije, koje ispituju kvalitetu zraka unutarnjih prostora, ti proizvodi su već od samih početaka dobile najviše nagrade. Jedna se nagrada Euro Fens za kvalitetu zraka u unutarnjih prostora izoliranih tim materijalima.” zaključio je Dario Henezi.
Najbolji izbor
Kvaliteta zraka i života u interijeru usko je vezana za izolaciju, zato je Knauf Insulation najbolji izbor.
“Odlučili smo se zato što su oni lider na tržištu i nemamo problema. Znači, njihove folije i svi proizvodi koje mi ustvari koristimo, zadovoljavaju sve moguće standarde. Imamo dobru poslovnu suradnju i na kraju krajeva, kažem, puno gradimo i ne mijenjamo pobjednički tim.” rekao je za kraj Elmor Baraković.
Propisi i regulative
Novi zakoni o gradnji: brže dozvole, ali i nova pravila koja nitko ne smije zaobići
Novi zakoni koji uređuju prostorno planiranje, gradnju, energetsku učinkovitost i postupanje s nezakonito izgrađenim zgradama bili su jedna od glavnih tema izborne sjednice Udruženja graditeljstva Hrvatske gospodarske komore. Na sjednici su predstavnici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavili ključne izmjene koje mijenjaju pravila igre u graditeljskom sektoru te objasnili kako će one utjecati na građane, investitore, projektante i građevinski sektor.
Iako se na prvi pogled čini da su ove izmjene namijenjene isključivo struci, one će u praksi utjecati na sve koji planiraju graditi kuću, kupiti građevinsko zemljište, obnoviti stan ili prijaviti projekt energetske obnove. Donosimo pregled najvažnijih zakona i promjena koje donose.
Priuštivo stanovanje u Hrvatskoj: Što donosi novi zakon i tko će imati koristi?
Zakon o prostornom uređenju: prvi korak svake gradnje
Prije nego što se može ishoditi građevinska dozvola ili započeti projektiranje, potrebno je provjeriti što je na određenoj parceli dopušteno graditi. Upravo to uređuje Zakon o prostornom uređenju. Njime se definiraju pravila izrade prostornih planova, način razvoja gradova i općina te uvjeti korištenja građevinskog zemljišta.
Drugim riječima, ovaj zakon određuje gdje je gradnja moguća, koje su namjene pojedinih prostora i pod kojim se uvjetima mogu razvijati nova naselja ili poslovne zone. Bez njega nije moguće kvalitetno planirati razvoj prostora ni izdavati dozvole za gradnju.
Što se promijenilo?
Jedna od najvećih novosti je daljnja digitalizacija sustava prostornog uređenja. Prostorni planovi postupno će biti objedinjeni u jedinstvenom informacijskom sustavu, što bi građanima trebalo omogućiti lakši pristup podacima i jednostavniju provjeru uvjeta gradnje.
Izmjenama se ponovno uvodi institut urbane komasacije, kojim se omogućuje učinkovitije uređivanje građevinskih područja. Jasnije su definirani i postupci donošenja prostornih planova. Ako jedinice lokalne samouprave ne donesu urbanistički plan u propisanom roku, zakon predviđa mogućnost uključivanja Ministarstva kako bi se postupak ubrzao.
Što to znači za građane?
Ako planirate kupnju zemljišta ili gradnju obiteljske kuće, informacije o tome što je na određenoj parceli dopušteno graditi trebale bi biti dostupnije i preglednije. Postupci donošenja prostornih planova također bi trebali biti učinkovitiji nego dosad.
Zakon o gradnji: od projekta do uporabne dozvole
Dok Zakon o prostornom uređenju određuje gdje se može graditi, Zakon o gradnji propisuje kako se građevine projektiraju, grade, koriste i održavaju. Njime su uređeni postupci izdavanja građevinskih i uporabnih dozvola, odgovornosti svih sudionika u gradnji te tehnički zahtjevi koje građevine moraju zadovoljiti kako bi bile sigurne i funkcionalne.
Riječ je o jednom od najvažnijih zakona za sve koji planiraju gradnju ili veću rekonstrukciju postojećeg objekta.
Što se promijenilo?
Novi zakon donosi niz administrativnih i tehničkih novosti kojima je cilj pojednostaviti postupke i smanjiti vrijeme potrebno za ishođenje dozvola.
Među najvažnijim promjenama su daljnja digitalizacija sustava eDozvola, pojednostavljenje postupaka za određene vrste građevina te postupno uvođenje BIM tehnologije u projektiranje. Zakon također donosi određene izmjene u postupku izdavanja uporabnih dozvola te preciznije definira dokumentaciju potrebnu za završetak gradnje.
Što to znači za građane?
Cilj izmjena je ubrzati administrativne postupke i smanjiti količinu dokumentacije koju investitori moraju prikupljati. Za građane to znači jednostavnije planiranje gradnje, više digitalnih usluga i transparentnije procedure.
Ključne promjene koje donosi novi zakon o upravljanju i održavanju zgrada
Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu: održivije i štedljivije zgrade
Zgrade danas troše velik dio ukupne energije, zbog čega je energetska učinkovitost postala jedno od ključnih pitanja europske i hrvatske politike. Novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu uređuje zahtjeve koje moraju ispunjavati nove i postojeće zgrade kako bi trošile manje energije i proizvodile manje emisija stakleničkih plinova.
Njegov je cilj povećati kvalitetu gradnje, smanjiti troškove grijanja i hlađenja te potaknuti korištenje obnovljivih izvora energije.
Što se promijenilo?
Novi zakon usklađen je s europskim direktivama te uvodi strože zahtjeve za energetsku učinkovitost novih zgrada. Veći naglasak stavlja se na energetsku obnovu postojećeg fonda zgrada, korištenje obnovljivih izvora energije te postupni prijelaz prema zgradama s gotovo nultim emisijama.
Istodobno se planira ubrzati energetska obnova javnih i stambenih zgrada kako bi se smanjila ukupna potrošnja energije.
Što to znači za građane?
Kod gradnje nove kuće ili obnove postojeće sve će važniju ulogu imati kvalitetna toplinska izolacija, učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja, dizalice topline, solarni paneli i drugi sustavi koji smanjuju potrošnju energije. Dugoročno bi takva ulaganja trebala donijeti manje režijske troškove i veću vrijednost nekretnina.
Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama: novi val, ali ne i novi krug legalizacije
Posljednji zakon predstavljen na sjednici odnosi se na postupanje s nezakonito izgrađenim zgradama. Za razliku od prethodna tri zakona, koji su na snazi od 1. siječnja 2026., ove izmjene i dopune Sabor je usvojio tek 30. travnja 2026., a na snagu su stupile sredinom svibnja iste godine. Njima se uređuju postupci vezani uz ranije započetu legalizaciju te način rješavanja preostalih neriješenih predmeta.
Važno je naglasiti da zakon ne mijenja temeljni uvjet za legalizaciju, i dalje se mogu ozakoniti samo zgrade vidljive na digitalnoj ortofoto snimci do 21. lipnja 2011. godine. Ono što se mijenja jest mogućnost podnošenja zahtjeva, jer se dosadašnji rok potpuno ukida, pa priliku sada dobivaju i vlasnici koji ranije nisu stigli ili uspjeli prijaviti svoje objekte. Upravo se zato ova izmjena u dijelu stručne i medijske javnosti naziva novim valom legalizacije, iako riječ nije o proširenju kruga objekata koji se mogu ozakoniti, nego o ukidanju vremenskog ograničenja za podnošenje zahtjeva.
Što se promijenilo?
Izmjenama su dodatno uređeni postupci provedbe zakona, precizirane nadležnosti tijela koja sudjeluju u postupcima te usklađene pojedine odredbe s novim zakonima iz područja gradnje i prostornog uređenja. Jedna od najvažnijih novosti je ukidanje dosadašnjeg roka za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje, čime se zahtjev sada može podnijeti u bilo kojem trenutku, bez vremenskog ograničenja.
Što to znači za građane?
Građani koji još uvijek imaju neriješene predmete iz ranijih postupaka legalizacije mogu očekivati jasnije procedure i učinkovitije rješavanje postojećih zahtjeva. Međutim, izmjene ne znače da se mogu legalizirati objekti izgrađeni nakon 21. lipnja 2011. godine, taj datum i dalje ostaje granica.
Promjene koje će se osjetiti i izvan građevinskog sektora
Iako su predstavljene na stručnoj sjednici Hrvatske gospodarske komore, ove zakonske izmjene neće utjecati samo na arhitekte, projektante i građevinske tvrtke. Njihove će posljedice osjetiti svi koji planiraju graditi, kupiti ili obnavljati nekretninu.
Potres – kada će biti donesen Zakon o obnovi zgrada i tko će ih obnavljati
Digitalizacija postupaka, jasnija pravila prostornog planiranja, veći naglasak na energetskoj učinkovitosti i učinkovitije administrativne procedure trebali bi dugoročno pojednostaviti procese gradnje i obnove. Koliko će se ti ciljevi ostvariti u praksi, pokazat će provedba zakona u godinama koje dolaze. No jedno je sigurno – hrvatsko graditeljstvo ulazi u razdoblje značajnih promjena koje će oblikovati način na koji ćemo planirati, graditi i održavati svoje domove.
Gradnja doma
Solarni paneli donose nove izazove za zaštitu od požara u zgradama
Solarni paneli, punionice električnih vozila i energetska obnova mijenjaju način na koji projektiramo zgrade. Stručnjaci upozoravaju da zaštita od požara mora pratiti razvoj novih tehnologija
Solarni paneli na krovovima, punionice za električne automobile u podzemnim garažama i masovna energetska obnova stambenih zgrada — sve su to procesi koji se u Hrvatskoj ubrzano odvijaju. No dok zelena tranzicija napreduje, jedno pitanje ostaje nedovoljno glasno: je li zaštita od požara u zgradama uspjela pratiti taj tempo?
Upravo to bila je jedna od središnjih tema konferencije o zaštiti od požara održane u Opatiji, koja je na jedno mjesto okupila projektante, nadzorne inženjere, proizvođače opreme, akademsku zajednicu, osiguravajuća društva i predstavnike regulatornih tijela.
„Ovo su idealna mjesta da se svi na jednom ovakvom okupljanju s nizom stručnih predavanja skupe, izmijene informacije, znanja i dragocjena iskustva”, rekao je Miodrag Drakulić, dipl. ing. stroj., predsjednik Hrvatske udruge za zaštitu od požara i jedan od organizatora skupa.
Zelena tranzicija donosi nove izazove za sigurnost
Zelena gradnja i energetska učinkovitost donijele su niz prednosti — niže račune, manji ugljični otisak, bolji komfor stanovanja. No svaka nova tehnologija koja ulazi u zgradu donosi i nova požarna opterećenja. Solarni paneli na ravnim krovovima, sustavi za punjenje električnih vozila i debeli slojevi izolacije postavljeni u okviru energetskih obnova — svi ti elementi mijenjaju ponašanje zgrade u slučaju požara na načine koje stariji propisi nisu predvidjeli.
Problem nije u samim tehnologijama, nego u tome što regulativa teško prati brzinu njihovog razvoja. Upravo taj jaz između tehničkog napretka i normativnog okvira danas predstavlja jedan od najvećih izazova u zaštiti od požara.
Ovo su najvažniji savjeti koje treba slijediti u slučaju požara u kući ili stanu
Problem starih zgrada koje nisu projektirane prema današnjim standardima
Možda je najkonkretniji i najjači kut cijele priče upravo ovaj: u Hrvatskoj masovno obnavljamo zgrade iz 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća — i u njih ugrađujemo tehnologije koje tada nisu bile ni zamislive.
„Mi imamo zgrade koje su građene 60-ih i 70-ih i radimo energetske obnove na njima. To su zgrade koje ne zadovoljavaju propise današnje zaštite od požara. Regulativa i znanje u ovom području razvijali su se zadnjih 30 godina, a sad imamo nešto što je građeno prije 50 godina. I naravno, mi uvodimo nove rizike — stavljamo fotonaponske panele, stavljamo punjače za električna vozila, a ne znamo uopće s čim imamo posla, kakva nam je zgrada”, upozorila je izv. prof. dr. sc. Marija Jelčić Rukavina s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
Ovo nije hipotetski scenarij. Energetska obnova višestambenih zgrada u punom je jeku, a Hrvatska je za tu svrhu osigurala stotine milijuna eura iz europskih fondova. Brzina obnove svakako je dobrodošla — ali samo ako ide ruku pod ruku sa sigurnosnim standardima.
Kakvu ulogu imaju negorivi materijali?
Jedan od odgovora na nove požarne izazove leži u izboru materijala. Negoriva izolacija od kamene vune postaje sve važnija komponenta suvremene gradnje, posebno kod fasada i ravnih krovova.
„Knauf Insulation se ovdje pojavljuje kao proizvođač negorive izolacije. Sama takva izolacija — potpuno negoriva, talište kamene vune je iznad 1000 °C — za razliku od gorivih materijala koji se tale već kod 50-60 °C, kod kojih je onda brzo širenje požara vrlo vjerojatno”, objasnio je Dario Henezi iz Knauf Insulationa.
Razlika u ponašanju materijala pri visokim temperaturama nije samo tehnički detalj — ona može biti razlika između lokaliziranog požara i katastrofalnog širenja plamena po cijeloj fasadi zgrade. O zaštiti pročelja zgrada od požara pisali smo i ranije, a stručnjaci s Građevinskog fakulteta izradili su poseban priručnik namijenjen arhitektima i projektantima.
Solarni paneli i punionice kao novi izazov
Fotonaponski sustavi na krovovima postaju sve češći – kako na obiteljskim kućama tako i na poslovnim i stambenim zgradama. S njima rastu i zahtjevi za sigurnijim krovnim sustavima koji mogu podnijeti nova mehanička i požarna opterećenja.
„Kada cijelu ovojnicu obuhvatite negorivom izolacijom, govorim prvenstveno za fasade i ravne krovove – tu su puno više instalacije, puno više mogućnosti širenja požara ili samog okidača za požar. Zato smo razvili kolekciju Smart Roof — kamenu vunu koja podnosi puno veća opterećenja i zbog same gustoće je puno vatrostalnija za sustave gdje se mogu dogoditi brzi požari”, rekao je Henezi.
Slična logika vrijedi i za podzemne garaže s punionicama za električne automobile. Električni automobili pri požaru mogu razviti iznimno visoke temperature, a dim se u podzemnim prostorima širi brže nego na otvorenom. Za te primjene razvijene su lamele kamene vune koje se lijepe direktno na strop garaže — ne zahtijevaju posebnu obradu ni mehaničko pričvršćivanje, impregniraju se izvana i mogu se prebojati u željenim bojama.
Hrvatska priprema prve smjernice za fotonaponske sustave
Jedna od ključnih informacija s konferencije tiče se regulatornog vakuuma oko solarnih sustava — i prvog konkretnog koraka prema njegovu popunjavanju.
„Mi smo zajedno s Fakultetom elektrotehnike i računarstva i Hrvatskom komorom inženjera elektrotehnike započeli izradu smjernica za fotonaponske sustave. Nakon početnog poleta, taj je dio malo zastao. Sad imamo jednu grubu skicu tih smjernica koja zahtijeva usuglašavanje i stručnu diskusiju — ali to bi mogli biti realno prve domaće smjernice koje ćemo kao stručne udruge i akademska zajednica staviti na tržište i na upotrebu”, rekao je Drakulić.
Hrvatska trenutno nema domaće tehničke smjernice koje bi projektantima i izvođačima dale jasne upute kako sigurno integrirati fotonaponske sustave u zgrade — a taj nedostatak u praksi ostavlja previše prostora za improvizaciju.
Zelena gradnja i zaštita od požara moraju ići zajedno
Poruka konferencije u Opatiji nije bila protiv zelene tranzicije — bila je za odgovornu zelenu tranziciju. Tehnologije koje štede energiju, bez kvalitetnog projektiranja, odgovarajuće zaštite i upotrebe negorivih materijala, mogu postati ozbiljan rizik za ljude i objekte.
Zaštita od požara u zgradama ne smije biti nešto što se dodaje na kraju projekta — ona mora biti ugrađena od samog početka, kao što su to energetska učinkovitost i drugi standardi koje moderna zgrada mora zadovoljiti. Dok god se te dvije teme razvijaju odvojeno, jaz između ambicija zelene gradnje i stvarne sigurnosti zgrada nastavit će rasti.
