Gradnja doma
Kako odabrati najbolji sustav grijanja za vaš dom
Idealno je vrijeme za pozabaviti se načinima grijanja i njihovoj isplativosti. Matej Igrec objasnio nam sve prednosti i mane različitih vrsta grijanja te koliko su dizalice topline česte u Hrvatskoj u odnosu na Europu.
Kod odabira grijanja treba voditi računa o energetskoj učinkovitosti i dostupnosti energenta. Drvo, kao obnovljivi izvor energije, jedan je od najstarijih načina grijanja na koji se i danas grije 20 posto kućanstava. Ugradnjom pumpi u peći na drva povećana im je učinkovitost.
Najzastupljeniji je plin, a drvo danas koristi 20 posto kućanstava
“Nije stopostotna učinkovitost, jer drvo ne izgara odjedanput nego postepeno, pa je jedan od problema kada se voda zagrije treba joj vremena da se ohladi, znači ne može se samo ugasit odjednom, nego konstantno grije. Grijanje na drva je velika prednost ta što je obnovljiv izvor energije, drva se uvijek mogu ponovno posaditi, a nedostatak je to što prije svake zime zahtijeva nekakav rad, znači, nacijepati drva, osušiti drva, te ih postepeno nositi u kuću.
Odabir vrste peći za zimu bit će lakši uz ove savjete
Nije više ni drvo jeftino, jednostavno toliko puno ljudi se još grije na drvo da je porasla i potražnja, a samim time i cijena.”, pojasnio je specijalizant projektne podrške Matej Igrec.
Najzastupljenije je grijanje na plin, kojeg koristi 35 posto kućanstava. Njegova prednost je jednostavno spajanje na gradski priključak te upravljanje pomoću termostata.
“Mana plina je ta što za kilovat dobijemo 0,9 kilovata toplinske energije, što je zapravo deset posto gubitaka, a uz to veže se i cijena plina koja je nepredvidiva. Svake godine je druga cijena te ne možemo unaprijed izračunati koliko će nas ta godina ispast grijanja.
A slično tome je grijanje na lož ulje, samo lož ulje ima još jedan nedostatak, moramo imati malo veću kotlovnicu jer treba nam spremnici za naftu, zapravo od 1000 do 2000 litara spremnici.”, kaže sugovornik.
Na područjima gdje plin nije dostupan, koristi se grijanje na struju, bilo da se radi o električnim radijatorima ili podnom grijanju.
“Super je stvar ta što električno grijanje ima 100 posto učinkovitost, za jedan uloženi kilovat, dobije se jedan kilovat toplinske energije. I super je to što je zapravo jednostavna ugradnja. Električne mrežice se samo urone u ljepilo prije keramike, iznad toga je samo tanki sloj koji se brzo zagrije. “
Prednost podnog grijanja je jednolika raspodjela topline i ne isušivanje zraka
Problem kod električnog podnog grijanja je to što troši dosta struje pa mora biti malo jači električni priključak.
Grijanje pomoću klima uređaja i dizalica toplina
Treća opcija je klima uređaj, koja nije prigodna za sve mikrolokacije.
“Današnje klime su puno, puno naprednije nego što su nekad bile, to je sada suvremena tehnologija. U Hrvatskoj se grije 15 posto kućanstava na klima uređaje, a kod klime je opet super zimi grije, a ljeti hladi, znači dva u jedan. Uz to imaju jako velik COP, energetski učinak. Za jedan kilovat električne energije, 4 kilovata toplinske energije.
Mane klima uređaja što na nižim temperaturama gube svoj kapacitet i to podosta, na malo većim minusima. Tako da za neke hladnije krajeve ne zadovoljavaju uvjete dok za priobalni dio su super odabir.”, ističe sugovornik.
Dizalice topline suvremeni su način grijanja koji već desetak godina bilježi konstantan porast korištenja u Europi, a kod nas se tek povećava interes.
Povećan interes za dizalicama topline javlja se zbog toga što osiguravaju tri sustava unutar jednog. I grijanje i hlađenje i potrošnu toplu vodu.
“Velika prednost je dizalica to što na velikim minusima daju i dalje svoj puni kapacitet, znači sve do -15, premium brendovi daju 100 postotnu učinak, dok standardni brendovi gube 10 do 15 posto kapacitet, ali to je zanemarivo zato što su u sebi imaju električni grijač od 2 kilovata koji nadomještava tu snagu izgubljenu.
Kod dizalica topline je super to što njihova energetska učinkovitost 6 naprema 1, za jedan uloženi kilovat električne energije dobije se 6 kilovata toplinske energije, kod premuim brendova, dok kod standardnih brendova se dobije ugrubo oko 5 kilovata toplinske energije po jednom kilovatu električne energije. “, zaključio je.
Odabir sustava grijanja treba se bazirati na dostupnosti energenata, veličini prostora i podneblju. Zatražite procjenu početnog ulaganja te potencijalne uštede kako bi znali što je za vas najbolja opcija.
Baumit akademija
Baumit fasade – više od 1.000 nijansi i sustavi koji štite dom desetljećima
Odabir fasade ne smije biti samo estetska odluka – to je promišljena investicija u dugoročnu kvalitetu i sigurnost doma
Boja fasade često je prva stvar koju primjećujemo na kući, ali posljednja o kojoj doista detaljno razmišljamo prilikom gradnje ili obnove. Ipak, fasada je mnogo više od estetskog završetka – ona određuje karakter kuće, način na koji se uklapa u okoliš te dugoročno štiti konstrukciju i čuva vrijednost objekta. Upravo zato odabir fasade treba promatrati kao cjelovit sustav, a ne samo kao izbor boje.
Kada se koriste Baumit fasade, nijansa nije samo pitanje ukusa, već rezultat promišljenog spoja dizajna, tehnologije i trajnosti.
Boja fasade: osobni stil, trendovi i okoliš
Pri odabiru fasade investitori najčešće polaze od boje, vodeći se osobnim preferencijama i aktualnim trendovima. Danas su posebno traženi topli, pastelni tonovi koji djeluju smirenije i prirodnije te se lakše uklapaju u različite ambijente – od urbanih naselja do ruralnih sredina.
Kako pojašnjava Vinko Ančić, voditelj proizvoda u Baumitu, paleta boja razvijala se upravo u tom smjeru:
„Baumit je 2023. godine svoju Life tone kartu, koja je dotad imala 888 boja, proširio s dodatnih 180 nijansi – uglavnom toplih, pastelnih tonova. Danas govorimo o više od tisuću nijansi, uz 12 nijansi bijele koje su stalno prisutne i uvijek tražene.“
Ovi tonovi, često opisivani kao „hygge“ paleta, uključuju sivkasto-zelene, bež i zagasite nijanse koje stvaraju ugodan i nenametljiv vizualni dojam.
Baumit fasade kao sustav, a ne samo završni sloj
Važno je naglasiti da fasada nije samo boja. Ona je sustav koji mora omogućiti objektu da diše, štititi ga od vremenskih utjecaja i osigurati dugotrajnost. Zato je, uz nijansu, ključno razmišljati i o strukturi završne žbuke, njezinoj granulaciji i vrsti veziva.
Razlikuju se, primjerice, zaribane strukture, označene slovom K, koje daju zrnati i ujednačen izgled, te vučene ili žljebaste strukture, označene slovom R, koje stvaraju izraženiji reljef. Takve žljebaste teksture često podsjećaju na klasične mineralne žbuke na bazi vapna i mogu prizvati estetiku starijih, tradicionalnih objekata.
Odabir strukture ne utječe samo na izgled fasade, već i na način na koji će se ona ponašati tijekom godina.
Tamnije fasade i važnost tehnologije
Iako su svijetli tonovi i dalje najčešći izbor, tamnije fasade sve su prisutnije u suvremenoj arhitekturi. No kod njih je tehnologija posebno važna. Tamne površine jače upijaju sunčevu toplinu, što može dovesti do pregrijavanja, velikih naprezanja i posljedičnih oštećenja.
Upravo zato Baumit je razvio posebne proizvode, poput završne žbuke PuraTop, koja sadrži tzv. cool pigmente. Oni omogućuju veću refleksiju sunčeve energije i smanjuju zagrijavanje fasade.
Ančić pritom ističe važnost tehničkih parametara:
„Kod tamnih tonova važno je voditi računa o TSR koeficijentu. Preporuka je da on bude veći ili jednak 25, kako bi fasada mogla reflektirati veći dio topline. U suprotnom dolazi do velikih naprezanja, pojave pukotina, prodora vlage i ljuštenja završnog sloja.“
TSR koeficijent pokazuje koliki dio sunčeve energije fasada reflektira, a koliki upija, pri čemu viša vrijednost znači manje zagrijavanje površine i veću dugotrajnost fasade.
Drugim riječima, tamna fasada može biti dugotrajna i sigurna, ali samo ako je pravilno projektirana i izvedena.
Glatke fasade i minimalizam bez grešaka
Za ljubitelje suvremenog, minimalističkog izraza, Baumit fasade nude i potpuno glatka rješenja. No takve fasade ne opraštaju pogreške. Savršeno gladak završni sloj zahtijeva savršeno pripremljenu podlogu, jer svaka nepravilnost ostaje vidljiva.
Zato je važno o boji, strukturi i završnoj obradi fasade razmišljati unaprijed. Kvalitetna priprema ne utječe samo na estetiku, već i na trajnost cijelog sustava.
Održavanje fasade – dugoročna briga o domu
Iako je fasada dugotrajna, ona nije potpuno bez održavanja. Kao što automobil redovito ide na servis, tako i fasada s vremenom zahtijeva pažnju. Periodično čišćenje, pranje, a po potrebi i prebojavanje, preporučuje se nakon nekoliko ili desetak godina, ovisno o izloženosti vremenskim uvjetima.
Kada ste zadnji put oprali fasadu? Savjeti stručnjaka za dugotrajan izgled doma
U slučajevima kada izvedba nije bila optimalna ili su uvjeti posebno zahtjevni, ponekad je potrebno sanirati i pukotine kako bi se spriječio prodor vlage i daljnja oštećenja.
Fasada kao dugoročna investicija
Fasada štiti dom, definira njegov stil i čuva vrijednost objekta. Uz pravilan odabir sustava, boje i strukture, te uz redovito održavanje, Baumit fasade mogu trajati desetljećima i zadržati svoj izgled i funkcionalnost.
Zato odabir fasade nije samo estetska odluka – to je promišljena investicija u dugoročnu kvalitetu i sigurnost doma.
Kupaonica
Hidroizolacija u kupaonici: kako odabrati pravu vrstu
Hidroizolacija je ključna za svaku kupaonicu. Ona štiti konstrukciju, pločice i prostor od vlage i curenja. Pravilno odabrana izolacija sprječava pukotine, plijesan i skupe popravke. Odabir vrste hidroizolacije ovisi o starosti zgrade i stanju podloge. U nastavku donosimo praktične savjete za različite situacije.
Obnova kupaonice: Kako izgleda stručan proces sanacije od podloge do završnog fugiranja
Starije zgrade bez betonske podloge
Stare zgrade često imaju drvene ili kombinirane podove. Takve podloge mogu se pomicati i zahtijevaju elastična rješenja. Proizvođači preporučuju polimerne hidroizolacije zbog njihove fleksibilnosti. Samoljepljive membrane također su prikladne za neravne površine. Kritični spojevi moraju imati hidroizolacijske trake, a vodovodne cijevi i sifoni zaštitu manšetama. Primer poboljšava prianjanje hidroizolacije na podlogu.
Starije zgrade s betonskim estrihom
Estrih u starijim objektima često ima pukotine ili neravnine. Cementne hidroizolacije obogaćene polimerima pružaju čvrstu podlogu za keramiku. Polimerne premazne hidroizolacije dodaju elastičnost i sprječavaju pucanje u osjetljivim dijelovima. Preporučuje se nanositi barem dva sloja. Površina mora biti čista i otprašena prije nanošenja.
Novogradnja i ravni estrih
Novogradnje imaju kvalitetne i ravne estrihe. Za ovakve prostore dovoljne su cementne hidroizolacije u dva sloja. Ako kupaonica ima podno grijanje, polimerne elastične hidroizolacije bolje podnose toplinska širenja. Membranski sustavi su idealni za veće ili luksuzne kupaonice jer osiguravaju ujednačen sloj i dugotrajnu zaštitu.
Skandinavska, minimalistička ili “šarena” kupaonica? Što god ste zamislili, renovirati možete i sami
Vodič kroz najvažnije vrste masa za fugiranje
Podno grijanje i vlažne podloge
Podno grijanje stvara toplinska širenja koja mogu oštetiti keramičke obloge. Polimerne elastične hidroizolacije najbolje podnose ove uvjete. Ljepila i mase za fugiranje također moraju biti fleksibilna. Grijanje se uključuje tek nakon potpunog sušenja premaza. Vlažne podloge zahtijevaju cementne hidroizolacije ili membrane. Ovi materijali sprječavaju prodor vlage i štite gornje slojeve.
Pravilna kombinacija materijala i pažljiva priprema prostora osigurava dugotrajnu zaštitu. Odabir hidroizolacije prema tipu objekta i stanju podloge sprječava oštećenja i pruža sigurnu, funkcionalnu kupaonicu. Slijedeći ove smjernice, čak i stare zgrade mogu dobiti trajnu i pouzdanu zaštitu od vlage.
