Gradnja doma
HRVATSKA PROIZVODNJA Niskoenergetske montažne kuće useljive u tjedan dana
Kuće nastaju u tvornici nadomak Zagreba
Gradnja niskoenergetskih kuća, s gradilišta se preselila u tvornicu. U njoj nastane u roku od 7 dana, a još toliko je potrebno da bude postavljena i spremna za useljenje.
U nastavku donosimo priču o montažnim kućama koje nastaju u tvornici nadomak Zagreba, a glavni adut im je patent hrvatskog inovatora.
Potrebno je 7 do 10 dana
Za gradnju kuće gotovo nulte energije više nisu potrebne godine. Zahvaljujući primjeni inovativne tehnologije, građenje se s gradilišta preselilo u tvornicu pa je primjerice za gradnju ovakve niskoenergetske vile potrebno između 7 i 10 dana te još toliko da bude montirana i spremna za prve goste.
‘Kuću proizvodimo 100 posto u pogonu, ili 90 posto do visoke gotovosti, na potpuno industrijskom načinu što pridonosi tehnologiji i kvaliteti rada, a razvoj svih proizvoda i komponenti je u našem pogonu, preko 1500 artikli od čega se naša kuća sastoji pa to pridonosi procesu brzine i kvalitete građenja, a i sami rad na gradilištu je manji jer donosimo gotov zid sa interijerom i eksterijerom, završen’, kaže Tomislav Prlić, direktor i voditelj razvoja proizvodnje Tehnoplast profila.
Testirane na 10 stupnjeva po Richteru
Montažne kuće tvornice Tehnoplast profila iz Šćitarjeva, također su i seizmički otporne. Testirane su na 10 stupnjeva po Richteru. Nastaju uz pomoć pametnih strojeva, mehanizacije i IT tehnologije.
‘Tu rade inženjeri 90 posto procesa i sama tehnologija i strojevi koji dovode proizvod u svakom trenutku do 100 postotne gotovosti, da radnik ne koristi vagu, laser, metar’, objašnjava.
‘Mi kuću ekstrudiramo, i štancamo što je velika razlika, ne zidamo, ne žbukamo, imamo potpuno suhi koncept građenja’, dodaje.
Bez ijednog centimetra otpada
Sve je isprogramirano tako da se gradi bez ijednog centimetra otpada. Osnovni materijal za nosivu konstrukciju je visokokvalitetan čelik koji je lagan i visoke nosivosti pa su ove kuće 10 puta lakše od onih konvencionalne gradnje.
Osim čelika, predgotovljeni kompozitni zidni i stropni paneli sadrže i poliuretan koji pridonosi iznimnoj energetskoj učinkovitosti.
‘Ovaj zid je nula nula 8 vata gubitaka energije po metru kvadratnom. Zid i kuća koje se rade od ovakvog materijala troše jednu litru na jedan kvadrat godišnje ili jedan kilovat energije’, kaže Tomislav.
5 ili 0 kvadrata gratis
A opet u minimalnom presjeku zida što je interesantno, ovakav zid u klasičnom sustavu konvencionalne gradnje bi bio barem 60 ili 70 centimetara debljine. Pa kad uzmete bruto i neto da dobijete 5 ili 0 kvadrata gratis da je to ogromna prednost.
Ovakav sustav gradnje nema termičkih mostova što je još jedna ogromna prednost za fiziku kuće. Gospodin Tomislav Prlić, svoj patent zaštitio je prije 10 godina, a u proizvodnju krenuo pred četiri godine.
‘To je poanta, što smo mi cijelu tvornicu projektirali, osmislili i proizveli, mi smo ukratko rečeno firma koja se bavi isključivo izradom novih tehnologija. Tako smo radili godinama za druge poznate firme, Toyotu, VW, Saponiu, naftnu industriju i druge i onda smo prije 10 godina odlučili da idemo razvijat potpuno modularnu gradnju u sustavu IT tehnologije’, dodaje.
Potrebni minimalni temelji
Cijela građevina je hrvatski proizvod, a izvodi je jedan izvođač koji proizvodi sve dijelove zgrade i to u rekordnom roku. Za njenu instalaciju potrebni su minimalni temelji ili takozvane temeljne plivajuće ploče.
Ovakvu kuću možete i demontirati, preseliti ju na drugu lokaciju ili nekome pokloniti. Također, svi njeni dijelovi mogu se reciklirati i ponovno upotrijebiti. Ovo je proizvod sa zelenom kartom pa su Tehnoplastove kuće zdravi prostori i za život osoba sklonih alergijama.
Svaka vizija arhitekta u njihovoj tvornici može biti ostvarena. To su prepoznali i arhitekti koji su radili novu zgradu Infobipa te ove inovatore angažirali za takozvane gajlinger stupove, detalje u interijeru, ograde te ventiliranu limenu fasadu.
Eko fasada uzima maha
‘Ta eko fasada na Infobipu je jedna od interesantnijih i ona sve više uzima maha u graditeljstvu jer smo mi razvili kuće nulte kategorije energetske potrošnje i zelene gradnje, pa to je evo jedan sustav zdrade koja je djelomično odrađena u našem sustavu, green varijanti’, objašnjava.
Tehnoplast profili graditeljstvo su pretvorili u IT sustav građenja. Na tom polju prva su i jedinstvena tvornica u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.
Gradnja doma
Kad život diktira tlocrt: Gradnja doma iznutra prema van
Funkcionalna kuća omogućuje kratke i logične veze između prostora, jasno razdvajanje dnevnih i noćnih zona te dovoljno skladišnih površina koje su lako dostupne.
Kada razmišljamo o gradnji kuće, većina nas prvo vidi njezin vanjski izgled – fasadu, krov, volumen i stil. No suvremena arhitektura sve se češće okreće drukčijem pristupu. U fokus dolazi gradnja doma iznutra prema van – način projektiranja koji polazi od stvarnog života, svakodnevnih navika i dugoročnih potreba obitelji.
Riječ je o pristupu u kojem kuća ne nastaje iz crteža, nego iz razgovora. Umjesto pitanja “kako će kuća izgledati”, postavlja se ono važnije: kako će se u toj kući živjeti.
Kuća koja se planira prema svakodnevnim navikama
Kako objašnjava arhitektica Lucija Puljić, gradnja doma iznutra prema van započinje analizom funkcioniranja ukućana. Projekt ne počinje tlocrtnim linijama, već pitanjima: kako izgleda vaš dan, što vam danas smeta u prostoru u kojem živite, koje navike želite zadržati, a koje promijeniti.
Vrlo često investitori dolaze s nizom vizualnih referenci i želja, no problem nastaje kada se te slike ne uklapaju u stvarno mjerilo života. Kuća koja izgleda impresivno na fotografiji može u praksi biti naporna za korištenje. Ako se svakodnevne radnje odvijaju uz stalno penjanje stepenicama, dugačke hodnike ili loše organizirano skladištenje, prostor brzo postaje teret.
Zato je u ovom pristupu ključno prvo posložiti funkciju, kretanje i odnose između prostora, a tek potom razmišljati o materijalima, bojama i završnim oblogama.
Funkcionalna kuća kao temelj dobrog života
Planiranje kuće iznutra znači promišljanje svih svakodnevnih scenarija. Gdje ostavljate stvari kada ulazite u kuću, kako se krećete između kuhinje i blagovaonice, koliko vam je blizu spremište, gdje se odvija tišina, a gdje druženje.
Dobra kuća nije ona koja je samo lijepa, nego ona koja ne ometa život. Funkcionalna kuća omogućuje kratke i logične veze između prostora, jasno razdvajanje dnevnih i noćnih zona te dovoljno skladišnih površina koje su lako dostupne. Tek kada je ta osnova riješena, prostor može postati miran, ugodan i dugoročno održiv.
Kuća se ne gradi za danas, nego za godine koje dolaze
Jedna od ključnih prednosti gradnje doma iznutra prema van jest dugoročno razmišljanje. Kuća se ne planira samo za trenutnu fazu života, već za cijeli životni ciklus obitelji.
Zato je važno razmišljati kako će se prostori koristiti s vremenom, koje će se potrebe mijenjati i može li se kuća prilagoditi bez velikih zahvata. Dobra arhitektura omogućuje kući da “stari” zajedno s ljudima koji u njoj žive.
Odnos interijera, parcele i orijentacije prostora
Iako gradnja doma iznutra prema van polazi od interijera, ona ne zanemaruje vanjski kontekst. Naprotiv – funkcionalno planiranje mora se ispreplesti s parcelom, orijentacijom i zakonitostima prostora.
Orijentacija prostorija prema stranama svijeta jedan je od često zanemarenih, ali presudnih elemenata kvalitetnog doma. Dnevni boravci i prostori u kojima se boravi najčešće trebaju biti okrenuti prema jugu kako bi imali dovoljno prirodnog svjetla i pasivne topline zimi. Servisni prostori poput kupaonica, spremišta ili kuhinja mogu se smjestiti na sjeverniju stranu.
Upravo zato Puljić naglašava važnost uključivanja stručnjaka već pri odabiru parcele. Pogrešno odabrana parcela često onemogućuje kvalitetno projektiranje kuće, što kasnije dovodi do kompromisa poput loše osvijetljenih prostorija ili nedostatka prirodne ventilacije.
Planiranje doma počinje i izvan zidova
Projektiranje kuće ne završava interijerom. Važno je razmisliti kako će se koristiti vanjski prostori – dvorište, terasa, vrt – te kakav odnos želite imati s okolinom. Želite li urbani kontekst ili mirnije okruženje, blizinu škole i vrtića ili povučeniju lokaciju, sve su to odluke koje izravno utječu na organizaciju kuće.
Tek nakon što se definiraju način života, raspored prostorija, odnos prema parceli i okolišu, dolazi završni sloj – odabir materijala, boja i estetskih detalja. U tom trenutku estetika postaje prirodan nastavak funkcije, a ne obrnuto.
Kada jedan arhitekt vodi projekt od početka do kraja
Najkvalitetniji rezultati postižu se kada isti arhitekt vodi projekt od idejnog rješenja do završnih detalja. Tada se kuća ne promišlja kao skup zidova, već kao cjelovit prostor u kojem se unaprijed zna gdje stoji namještaj, kako se otvaraju vrata i kojim se putanjama ljudi kreću.
Takav pristup sprječava kasnije probleme poput nefunkcionalnih prolaza, neiskorištenih kutova ili namještaja koji se ne uklapa u prostor. Kuća se tada ne “popunjava” naknadno, već se od početka projektira kao logična, povezana cjelina.
Zašto je gradnja doma iznutra prema van dugoročno bolja odluka
Gradnja kuće iznutra prema van traži više razgovora, više pitanja i više promišljanja na samom početku. No upravo taj proces rezultira domom koji je funkcionalan, ugodan i održiv, prilagođen stvarnom životu, a ne samo lijepoj slici.
U vremenu kada se sve više traži kvaliteta života, ovaj pristup pokazuje se kao najrazumniji put do doma koji doista funkcionira – danas, sutra i za godine koje dolaze.
Gradnja doma
Na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a na čemu nikako ne?
Dizajner interijera Oskar Mendica ističe da se uštede ne postižu rezanjem troškova nasumično, već dobrim planiranjem već na samom početku
Renovacija stana gotovo uvijek započinje istim pitanjem: na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a gdje se to nikako ne isplati. Budžet je ograničen, želje su velike, a odluke koje donosimo u toj fazi često imaju dugoročne posljedice. Upravo zato adaptacija ne bi smjela biti niz impulzivnih odluka, već promišljen proces u kojem se jasno razlikuje ono što je estetski promjenjivo od onoga što je konstrukcijski i funkcionalno ključno.
Što prvo urediti u stanu (kada je budžet ograničen)
Kako bi se izbjegle skupe greške, sve više investitora traži savjet stručnjaka. Dizajner interijera Oskar Mendica ističe da se uštede ne postižu rezanjem troškova nasumično, već dobrim planiranjem već na samom početku.
Analiza prostora kao temelj svake uštede
Prije nego se uopće krene razmišljati o materijalima, bojama ili namještaju, nužno je dobro upoznati prostor koji se adaptira. Godina gradnje, konfiguracija zidova i konstrukcijski sustav stana ključni su faktori koji određuju što se može, a što ne smije dirati.
„Prvi korak prije bilo koje renovacije je ući u stan i stvarno ga sagledati – kako stoje zidovi, koja je godina gradnje i kakva je konstrukcija. Ljudi često misle da tanak zid znači da se može ukloniti, ali on ponekad ima protupotresnu funkciju“, upozorava Mendica.
Upravo u toj fazi donosi se odluka o opsegu radova – radi li se o potpunoj adaptaciji ili tek o funkcionalnom osvježenju prostora. Ta razlika često znači i desetke tisuća eura razlike u budžetu.
Na čemu se ne isplati štedjeti pri adaptaciji
Ako postoji jedno pravilo koje vrijedi u svakoj renovaciji, onda je to da se ne štedi na instalacijama. Vodovod, struja i grijanje možda nisu vidljivi, ali su temelj sigurnog i dugotrajnog stanovanja.
„Bilo kakva štednja na instalacijama problem je koji će se pojaviti za pet ili deset godina“, naglašava Mendica. Popravci u toj fazi gotovo su uvijek skuplji i invazivniji nego da su napravljeni kvalitetno odmah.
Isto vrijedi i za elemente s kojima smo u svakodnevnom kontaktu – sofe, kreveti, kuhinjski elementi i okovi. Što više neku stvar koristimo, to je manje smisla štedjeti na njezinoj kvaliteti.
Na čemu štedjeti pri adaptaciji bez dugoročnih posljedica
S druge strane, postoje segmenti u kojima su uštede itekako moguće. Dio fizičkih radova, poput rušenja, iznošenja starog namještaja ili odvoza šute, investitori često mogu odraditi sami i tako značajno smanjiti troškove.
U početnoj fazi adaptacije moguće je pojednostaviti i završne obloge. Zidovi se mogu obojiti u bijelo i kasnije nadograđivati tapetama ili dekorativnim oblogama. Ako su postojeća unutarnja vrata očuvana, njihovo bojanje i zamjena kvaka često daje dojam potpuno novih vrata uz minimalan trošak.
Podne obloge još su jedno područje gdje se često donose financijski razumnije odluke. Laminat može biti privremeno, ali funkcionalno rješenje, posebno ako se planira etapna adaptacija.
Laminat možete postaviti i sami – pratite ovih deset koraka
Pametna ušteda kroz opremanje i namještaj
Velike razlike u budžetu često nastaju u fazi opremanja. Upravo tu se otvara prostor za kreativne i fleksibilne odluke. Namještaj iz druge ruke, restaurirani komadi ili kombinacija novog i postojećeg često daju osobniji interijer nego kupnja svega novog.
U dnevnom boravku moguće je uštedjeti na dekoru, stolićima, tepisima ili TV komodama. No, kako ističe Mendica, sofa je iznimka. „Sofu koristite svaki dan. Ako postoji komad na kojem se ne isplati štedjeti, to je sofa.“
Kupaonica – prostor gdje se uštede najbrže vide
U kupaonici su uštede moguće, ali zahtijevaju promišljanje. Klasični WC s vanjskim kotlićem znatno je povoljniji od ugradbenog sustava, a tuš-zavjesa može biti funkcionalna alternativa kabini ako se pametno uklopi u prostor.
„Ako se zavjesa može sakriti kada nije u upotrebi, to može biti vrlo korektno i estetski prihvatljivo rješenje“, objašnjava Mendica, naglašavajući da loša rješenja nisu problem cijene, već nepromišljene izvedbe.
Planiranje kao najveća ušteda
Najveće uštede pri adaptaciji ne događaju se slučajno. One su rezultat jasnih prioriteta, realnih očekivanja i razumijevanja vlastitih navika. Kada se unaprijed zna na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a gdje ne raditi kompromise, adaptacija postaje kontroliran proces, a ne financijski stres.
Pametan odabir materijala, dobra analiza prostora i suradnja sa stručnjakom dugoročno donose ne samo uštede, već i kvalitetniji, funkcionalniji dom.
