Arhitektura i dizajn

Ekološki životni stil uz niske režije – poslušajte iskustva življenja u CLT kućama

U prethodnim emisija već smo govorili o kućama građenim od CLT-a. Sada smo posjetili stanare tih kuća i provjerili kakva su njihova iskustva te jesu li doista niže režije u odnosu na klasičnu gradnju.

Naselje u Velikoj Mlaki nadomak Zagreba i Velike Gorice, sastoji se od 44 dvojne i trojne montažne kuće koje su u potpunosti izrađene od CLT-a.

“CLT ploče križno su lamelirano drvo, lijepljeno u više blokova pod visokim pritiskom, koriste se u namjeni izgradnja kuća, izgradnja visokih zgrada. Dolaze nam u debljinama od 80 milimetara, širine tri metra 20, dužine do 20 metara.

To nije klasična modularna gradnja sa nekim građevinskim gredama ili sendvič panelima, ovo je križno lijepljeno lamelirano drvo, kvalitetom je to vrhunski.”, pojašnjava Josip Šebalj, prodajni savjetnik tvrtke Frischeis.

Debljina zida u ovim kućama iznosi 100 milimetara debljine, a međukatna konstrukcija je 160 milimetara. Za ovaj je projekt korištena smreka, a CLT se izrađuje još od bora i jele. Osim što je gradnja puno brža od klasične, a kuće su otporne na potrese do 7 stupnjeva po MCS skali, brojne su prednosti života u ovakvim kućama.

“Kad uđete u objekt ili kuću koja je napravljena od CLT-a, apsolutno je drugačija klima. Tu dolazimo do te vrlo, vrlo dobre izolacije i CLT vole nazvati zdravijom, boljom alternativom armiranom betonu, a ima istu nosivost, a manje je težine. “, dodaje.

Vlado Maršić, Vlasnik CLT kuće navodi kako mu je cijeli život bio san napraviti nešto tako od drva.

“Za CLT kuću smo se odlučili kako sam se školovao na šumarskom fakultetu, cijeli život je bio plan napraviti nešto svoje sa drvom. Međutim, kada sam se školovao, konstantno smo živjeli u najmu i nakon završetka školovanja smo žena i ja odlučili uzeti nešto svoje. I taman je ovaj projekt krenuo s realizacijom kada smo vidjeli da se ovdje ima prostora za napredovanje, za život, blizina grada, blizina mjesta gdje radimo. “

Vlado kaže da sama spoznaja da je kuća napravljena od prirodnih materijala ima umirujući učinak, a najviše ih se dojmila toplinska izolacija.

“Što se tiče toplinske izolacije, mi u zimskim mjesecima upalimo ventilokonvektore da rade dva sata, zatim ih isključimo i toplina se zadržava samo tako. Međutim, preko ljeta klimu nije ni potrebno paliti. Nama je razlika temperature čak do 7 stupnjeva, vani je recimo 32, nama je u kući 20, 26, 27 sa otvorenim vratima. Znači, sprječavanje ulaska toplog zraka unutra, zadržavanje hladnog zraka u samoj prostoriji.”, dodaje.

Ivana Pavušek u kući živi godinu dana i njeno iskustvo života u CLT kući bolje je od očekivanog.

“S obzirom da su ovo dvojne kuće, bojala sam se zvučne izolacije, međutim, kad su nam susjedi uselili prije par mjeseci, kao da ih i nema, nije se ništa promijenilo.”

Benefite niskog energetskog razreda stanovnici su osjetili već prve zime.

“Energetski razred je A+ i režije su minimalne, sve je na struju i kad usporedim sa drugim ljudima koji se griju na plin, nama su režije stvarno minimalne. Prve zime nam grijanje skoro pa i nije bilo potrebno, grijali smo samo u prizemlju, toplina kako odlazi gore. Do 12. mjeseca smo otvarali prozore jer nam je bilo prevruće koliko se zapravo toplina zadržava u prostoru.”, dodaje.

Istraživanja pokazuju da je život u kućama izrađenim od križno lameliranog drva ima brojne prednosti. Pozitivno utječe na smanjenje razine stresa, bolja koncentracija te snižavanje krvnog tlaka.

Iako eksterijer ničime ne odaje da su kuće građene od drveta, u interijeru su namjerno ostavljene poneke vidljive grede koje daju poseban dojam svakom stilu uređenja interijera.

jaf-group.com

Up Next

Kvalitetna i moderna PVC stolarija koja se može prilagoditi svakom projektu

Ne propustite

Na ove stvari trebate obratiti pažnju ako planirate kupiti građevinsko zemljište

Arhitektura i dizajn

Zona pobjede: Novi podcast koji mijenja pogled na gradnju

U prvoj epizodi podcasta Zona pobjede, u produkciji tvrtke Baumit, razgovaramo o održivosti u graditeljstvu, novim izazovima za arhitekte, inovacijama u fasadnim sustavima te klimatskim promjenama koje oblikuju budućnost arhitekture i gradnje.

Premijera podcasta "Zona pobjede": održiva gradnja, inovativna rješenja, uloga arhitekata i savjeti za stanovanje budućnosti.

Održivost više nije daleka budućnost, nego svakodnevica. Već od 2026. gradnja i stanovanje u Hrvatskoj dobit će sasvim novu dimenziju – energetska učinkovitost, održivi materijali i inovativna rješenja postaju obavezan standard. Upravo zato pokrenut je podcast „Zona pobjede“, u suradnji Baumita i emisije Dom na kvadrat, koji donosi stručne razgovore o svemu što oblikuje domove budućnosti.

Gospodarski Centar u Osijeku nominiran za prestižnu nagradu Baumit LifeChallenge 2024 za najljepšu fasadu u Europi

Što je „Zona pobjede“?

„Zona pobjede“ je novi podcast posvećen graditeljstvu, arhitekturi i održivom življenju. Kroz otvorene razgovore, stručnjaci i praktičari govore o tome kako inovacije u gradnji utječu na kvalitetu života svakog građanina. Podcast moderira Snježana Turalija, dok su gosti prve epizode Maja Kuzmanović, arhitektica iz Arhigrupe, i Vinko Ančić, product manager u Baumitu.

Oni zajedno donose pogled iz prakse i industrije – što građani mogu očekivati od novih materijala, zašto je suradnja arhitekata i proizvođača presudna, i kako će novi standardi gradnje utjecati na cijelo društvo.

Premijera podcasta "Zona pobjede": održiva gradnja, inovativna rješenja, uloga arhitekata i savjeti za stanovanje budućnosti.
moderatorica Snježana Turalija

NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?

Premijerna epizoda: Održiva gradnja i fasade koje dišu

Prva epizoda podcasta posvećena je jednoj od najvažnijih tema današnjice – održivoj gradnji. Klimatske promjene sve su očitije, a zgrade troše čak 40 % ukupne energije. Rješenje se krije u inovacijama. Jedna od njih je CrystalSet, novo Baumitovo rješenje za fasade, koje ne samo da štiti zgrade od ekstremnih klimatskih uvjeta, nego i omogućuje „disanje“ zidova te ugodniju mikroklimu u interijeru.

Arhitektica Maja Kuzmanović naglašava kako su upravo takvi materijali ključni za zdravlje zgrade i stanara, dok Vinko Ančić ističe tehničke prednosti sustava i njegovu dugovječnost. Složni su u jednom – budućnost gradnje traži inovacije koje su i estetske i održive.

Premijera podcasta "Zona pobjede": održiva gradnja, inovativna rješenja, uloga arhitekata i savjeti za stanovanje budućnosti.
gosti : Maja Kuzmanović, arhitektica iz Arhigrupe, i Vinko Ančić, product manager u Baumitu.

Energetski obnovite kuću ETICS fasadnim sustavom

Saznajte u prvoj epizodi:

Zašto je graditeljstvo ključno u borbi protiv klimatskih promjena
Kako Baumit razvija proizvode za budućnost
Što arhitekti danas očekuju od materijala
Kako izgleda moderna i odgovorna suradnja između arhitekta i proizvođača

Zašto poslušati podcast?

Podcast „Zona pobjede“ nije namijenjen samo stručnjacima. On je vodič za sve koji grade, obnavljaju ili se jednostavno zanimaju za zdraviji i održiviji način stanovanja. Kroz razgovore možete saznati:

kako smanjiti račune kroz energetsku učinkovitost,
koje fasadne sustave birati za dugotrajnost i udobnost,
što arhitekti traže od materijala i proizvođača,
kako će se nova pravila i zakoni odraziti na svakodnevni život

„Zona pobjede“ donosi inspiraciju i znanje o tome kako graditi i živjeti održivije. Ako želite biti korak ispred i na vrijeme doznati koja rješenja donose ljepši i energetski učinkovitiji život, ovo je sadržaj koji vrijedi pratiti.

Gdje poslušati „Zonu pobjede“?

Premijerna epizoda dostupna je na YouTube kanalu Dom na kvadrat, kao i na kanalima tvrtke Baumit Hrvatska. Uskoro će podcast biti dostupan i na Spotifyju i drugim platformama, dok će kraći video-isječci biti objavljivani na Instagramu i TikToku.

Pratite nas na kanalima:

Dom na kvadrat: Web, Instagram, Facebook, TikTok i YouTube.

Baumit : Web, LinkedIn, Instagram, Facebook, TikTok, YouTube

Greenika : Web

baumit.hr

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Što znači moderno uređenje doma i kako to postići

Planirate urediti svoj životni prostor da izgleda “modernije” – donosimo kako

Uređenje doma počinje pitanjem što zapravo želimo od prostora. Ako planirate moderno uređenje doma, važno je znati da ono podrazumijeva puno više od bijelih zidova, čistih linija i minimalističkog namještaja.

Moderno je zapravo rezultat dugog razvoja arhitekture i dizajna, a njegova glavna ideja je stvaranje prostora koji su funkcionalni, prozračni i prilagođeni načinu života.

Koji odabrati i kako uspješno primijeniti stil uređenja u svom domu?

U nastavku donosimo pregled što moderno uređenje zapravo znači, kako prepoznati elemente modernizma i postmodernizma, te na što treba paziti pri odabiru arhitekta.

Što podrazumjeva moderno uređenje stana?

Ako pojam “moderno” i danas u nama budi osjećaj uzbuđenja i napretka, to u velikoj mjeri možemo zahvaliti Le Corbusieru. Le Corbusier i europski modernisti vjerovali su da zgrade trebaju biti univerzalne i lišene svake lokalne osobitosti.

Moderni stil pojavio se početkom 20. stoljeća kao reakcija na prenaglašene ukrase i klasične stilove. Arhitekti i dizajneri željeli su stvoriti prostore koji su jednostavniji, svjetliji i praktičniji za život.

Danas moderno uređenje znači:

otvoren prostor – povezan dnevni boravak, kuhinja i blagovaonica,
puno prirodne svjetlosti – veliki prozori i staklene stijene,
prirodni materijali – drvo, kamen, staklo, metal,
neutralne boje – bijela, siva, bež, koje se nadopunjuju detaljima u jačim tonovima,
manje je više – prostor nije pretrpan, svaki komad namještaja ima svrhu.

Od modernizma do modernog

Modernizam je stil koji je donio jednostavnost i racionalnost. Njegovo geslo bilo je “forma slijedi funkciju” – što znači da izgled prostora proizlazi iz njegove namjene.

Prepoznaje se po:

ravnim linijama i jednostavnim oblicima,
odsustvu dekoracije,
funkcionalnom namještaju,
svijetlim i prostranim prostorima

Primjer modernističkog stana je prozračan interijer s velikim prozorima, minimalno ukrašenim zidovima i namještajem koji ima jasnu, praktičnu funkciju.

A još modernije od modernizma – postmodernizam

Postmodernizam se razvio od 1960-ih, kao odgovor na strogu jednostavnost modernizma. Dizajneri su željeli unijeti igru, boje i simboliku natrag u interijere.

Uredite prostor u stilu 70-ih: Ovo su pravila koja je dobro slijediti

Karakteristike postmodernizma:

kombinacija različitih stilova i epoha,
korištenje boja i kontrasta,
razigrani oblici i neočekivani detalji,
povratak dekoraciji, ali na novi, suvremen način

Postmodernistički stan može imati neutralnu osnovu, ali s naglašenim komadom namještaja u jarkoj boji, zid ukrašen umjetničkim djelima ili kombinaciju starog i novog namještaja.

Novi postmodernizam u dizajnu interijera donosi modernu reinterpretaciju klasičnog postmodernizma iz 80-ih godina. Dok je originalni postmodernizam bio reakcija na strogi minimalizam, novi postmodernizam teži uravnoteženijoj kombinaciji kreativnosti i funkcionalnosti.

Kako odabrati pravog arhitekta za moderno uređenje stana?

Uređenje doma nije samo pitanje odabira boja i namještaja – to je proces u kojem arhitekt (i/ili dizajner) ima ključnu ulogu. On povezuje vaše želje s tehničkim mogućnostima prostora.

Evo nekoliko savjeta pri odabiru arhitekta:

Portfolio – pogledajte ranije projekte i uvjerite se da su u skladu s vašim ukusom.
Razgovor – dobar arhitekt postavlja pitanja, sluša i predlaže rješenja.
Budžet – arhitekt vam može pomoći da najbolje iskoristite raspoloživa sredstva.
Iskustvo – prednost dajte arhitektima koji imaju iskustva s adaptacijama stanova.
Komunikacija – s arhitektom morate moći otvoreno razgovarati jer suradnja traje mjesecima.

Razlika između arhitekta i dizajnera interijera

Mnogi se pitaju – trebam li arhitekta ili dizajnera interijera? Evo ključnih nekoliko razlika:

Arhitekt

bavi se strukturom prostora – zidovima, rasporedom prostorija, instalacijama i oblikovanjem zgrade ili stana,
ima ovlasti za izradu projekata i potrebnih dozvola,
ključan je kod adaptacija koje uključuju statiku ili gradnju,
osigurava da prostor bude funkcionalno i tehnički izvediv

Dizajner interijera

fokusira se na unutarnji izgled i ugođaj – boje, namještaj, rasvjetu, dekoraciju,
nema ovlasti za projektiranje konstrukcije,
specijaliziran je za estetiku i praktičnost prostora,
unosi osobnost i stil u vaš dom.

Ukratko: arhitekt stvara kostur i funkcionalnost prostora, dok dizajner interijera daje završni estetski pečat. Najbolji rezultati postižu se njihovom suradnjom.

Inspiracija iz suvremenih projekata

Moderno uređenje doma danas ide ruku pod ruku s održivošću i tehnologijom.

Inspiraciju možete pronaći u:

pasivnim kućama – koji štede energiju,
zelenim krovovima i zidovima – koji vraćaju prirodu u grad,
adaptacijama starih industrijskih prostora – u moderne stanove,
pametnim domovima – gdje tehnologija olakšava svakodnevni život.

Takvi primjeri pokazuju kako moderno nije samo estetika, već i način na koji živimo i koristimo prostor.

Adaptacija derutnog stana u novi, funkcionalni obiteljski dom

Moderno uređenje doma znači spoj funkcionalnosti, estetike i suvremenog načina života. Modernizam donosi jednostavnost i prozračnost, postmodernizam igru i osobnost, a pravi arhitekt pomaže da vaše ideje povežete u cjelinu.

Rezultat je dom koji nije samo lijep, već i prilagođen vašim stvarnim potrebama.

Nastavite čitati