Arhitektura i dizajn
Ekološki životni stil uz niske režije – poslušajte iskustva življenja u CLT kućama
U prethodnim emisija već smo govorili o kućama građenim od CLT-a. Sada smo posjetili stanare tih kuća i provjerili kakva su njihova iskustva te jesu li doista niže režije u odnosu na klasičnu gradnju.
Naselje u Velikoj Mlaki nadomak Zagreba i Velike Gorice, sastoji se od 44 dvojne i trojne montažne kuće koje su u potpunosti izrađene od CLT-a.
“CLT ploče križno su lamelirano drvo, lijepljeno u više blokova pod visokim pritiskom, koriste se u namjeni izgradnja kuća, izgradnja visokih zgrada. Dolaze nam u debljinama od 80 milimetara, širine tri metra 20, dužine do 20 metara.
To nije klasična modularna gradnja sa nekim građevinskim gredama ili sendvič panelima, ovo je križno lijepljeno lamelirano drvo, kvalitetom je to vrhunski.”, pojašnjava Josip Šebalj, prodajni savjetnik tvrtke Frischeis.
Debljina zida u ovim kućama iznosi 100 milimetara debljine, a međukatna konstrukcija je 160 milimetara. Za ovaj je projekt korištena smreka, a CLT se izrađuje još od bora i jele. Osim što je gradnja puno brža od klasične, a kuće su otporne na potrese do 7 stupnjeva po MCS skali, brojne su prednosti života u ovakvim kućama.
“Kad uđete u objekt ili kuću koja je napravljena od CLT-a, apsolutno je drugačija klima. Tu dolazimo do te vrlo, vrlo dobre izolacije i CLT vole nazvati zdravijom, boljom alternativom armiranom betonu, a ima istu nosivost, a manje je težine. “, dodaje.
Vlado Maršić, Vlasnik CLT kuće navodi kako mu je cijeli život bio san napraviti nešto tako od drva.
“Za CLT kuću smo se odlučili kako sam se školovao na šumarskom fakultetu, cijeli život je bio plan napraviti nešto svoje sa drvom. Međutim, kada sam se školovao, konstantno smo živjeli u najmu i nakon završetka školovanja smo žena i ja odlučili uzeti nešto svoje. I taman je ovaj projekt krenuo s realizacijom kada smo vidjeli da se ovdje ima prostora za napredovanje, za život, blizina grada, blizina mjesta gdje radimo. “
Vlado kaže da sama spoznaja da je kuća napravljena od prirodnih materijala ima umirujući učinak, a najviše ih se dojmila toplinska izolacija.
“Što se tiče toplinske izolacije, mi u zimskim mjesecima upalimo ventilokonvektore da rade dva sata, zatim ih isključimo i toplina se zadržava samo tako. Međutim, preko ljeta klimu nije ni potrebno paliti. Nama je razlika temperature čak do 7 stupnjeva, vani je recimo 32, nama je u kući 20, 26, 27 sa otvorenim vratima. Znači, sprječavanje ulaska toplog zraka unutra, zadržavanje hladnog zraka u samoj prostoriji.”, dodaje.
Ivana Pavušek u kući živi godinu dana i njeno iskustvo života u CLT kući bolje je od očekivanog.
“S obzirom da su ovo dvojne kuće, bojala sam se zvučne izolacije, međutim, kad su nam susjedi uselili prije par mjeseci, kao da ih i nema, nije se ništa promijenilo.”
Benefite niskog energetskog razreda stanovnici su osjetili već prve zime.
“Energetski razred je A+ i režije su minimalne, sve je na struju i kad usporedim sa drugim ljudima koji se griju na plin, nama su režije stvarno minimalne. Prve zime nam grijanje skoro pa i nije bilo potrebno, grijali smo samo u prizemlju, toplina kako odlazi gore. Do 12. mjeseca smo otvarali prozore jer nam je bilo prevruće koliko se zapravo toplina zadržava u prostoru.”, dodaje.
Istraživanja pokazuju da je život u kućama izrađenim od križno lameliranog drva ima brojne prednosti. Pozitivno utječe na smanjenje razine stresa, bolja koncentracija te snižavanje krvnog tlaka.
Iako eksterijer ničime ne odaje da su kuće građene od drveta, u interijeru su namjerno ostavljene poneke vidljive grede koje daju poseban dojam svakom stilu uređenja interijera.
Arhitektura i dizajn
Revitalizacija starih zgrada kao temelj održivog i priuštivog stanovanja
U Zagrebu je održana konferencija posvećena revitalizaciji i energetskoj obnovi starih zgrada u središtu grada, s posebnim naglaskom na izazove obnove povijesne gradnje.
Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva predstavili su moguće modele financiranja, regulatorne okvire i primjere dobre prakse iz europskih gradova poput Londona i Beča, ističući koliko je važno uskladiti očuvanje kulturne baštine s današnjim energetskim zahtjevima.
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
S obzirom na to da starije zgrade čine velik dio zagrebačkog gradskog tkiva, rasprava se usmjerila na pitanje kako provesti obnovu koja će istodobno poboljšati kvalitetu stanovanja, smanjiti potrošnju energije i očuvati identitet povijesnih pročelja.
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
Revitalizacija starih zgrada kao odgovor na energetsko siromaštvo
Nikolina Brnjac istaknula je da se čak 85 posto zgrada u Europskoj uniji nalazi u fondu izgrađenom prije 2000. godine, dok je njih 75 posto energetski neučinkovito. Upravo zato, naglasila je, revitalizacija starih zgrada mora biti ključan alat u borbi protiv energetskog siromaštva.
Porast cijena energenata, dodatno pogoršan geopolitičkim okolnostima, doveo je do situacije u kojoj oko 10 posto građana EU ne može priuštiti osnovne potrebe poput grijanja, hlađenja ili kuhanja. U tom kontekstu, energetska obnova zgrada izravno utječe i na priuštivost stanovanja.
Kroz nacionalni plan stambene politike u Hrvatskoj već su osigurana sredstva za energetsku obnovu oko 65 tisuća stambenih jedinica do 2030. godine, s ukupnim ulaganjima od približno 500 milijuna eura. Cilj je smanjiti troškove energije, ali i dugoročno povećati vrijednost postojećeg fonda zgrada.
Sudionici konferencije složili su se da energetska obnova ne smije narušiti vizualni identitet povijesnih zgrada. Obnova mora donijeti mjerljive energetske uštede i poboljšati svakodnevno iskustvo stanovanja.
Revitalizacija starih zgrada kao urbana strategija
Arhitektica Doris Wirth naglasila je kako je ključno pronaći ravnotežu između modernizacije i očuvanja onoga što su prethodne generacije ostavile. Iskustva iz Austrije, posebice Beča i Graza, pokazuju da su ti gradovi po strukturi i kulturnom nasljeđu vrlo slični Zagrebu.
Poseban naglasak stavljen je na tzv. „svjetionik-projekte“ – obnovu zaštićenih zgrada koje mogu poslužiti kao uzor kako se revitalizacija starih zgrada može provesti kvalitetno i dugoročno održivo. Kulturna baština, ne odnosi se samo na monumentalne zgrade i muzeje, već i na brojne stambene kuće u Donjem i Gornjem gradu koje čine identitet Zagreba.
Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje financiranje. Anđelka Toto Ormuž upozorila je na velik raskorak između ambicija energetske obnove i raspoloživih financijskih sredstava. Procjene pokazuju da će u Europi godišnje nedostajati oko 150 milijardi eura za obnovu zgrada, a sličan omjer izazova postoji i u Hrvatskoj.
Što možemo naučiti iz Londona i Beča
Iskustva drugih europskih gradova ukazuju na to da revitalizacija može biti kontinuiran proces, osobito kada postoji snažan regulatorni okvir. Arhitekt Ivan Jovanović (Atelier Ten) objasnio je kako u Londonu obnova zgrada u velikoj mjeri dolazi iz privatnog sektora, zbog čega proces nikada zapravo ne staje. Posljednjih godina, dodatni poticaj dolazi i kroz regulative povezane s klimatskim ciljevima.
S druge strane, arhitekt Marko Dabrović (3LHD) upozorio je na dugogodišnji problem nedostatka urbanističkog planiranja u Hrvatskoj. Nakon završetka planskog razvoja krajem 1970-ih, grad se širio kroz individualnu izgradnju, dok su kasniji migracijski pritisci dodatno opteretili sustav.
Umjetna inteligencija u arhitekturi: Alat budućnosti ili prijetnja kreativnosti?
Ipak, Zagreb ima i svoje prednosti – napuštene industrijske zone poput Gredelja, Badela, Velesajma ili Klaonice predstavljaju velik potencijal. Treba imati na umu da se radi o projektima čiji razvoj traje desetljećima. Ključno je, istaknuto je, započeti proces danas kako bi se dugoročni rezultati uopće mogli ostvariti.
Revitalizacija kao ulaganje u kvalitetu života
Na kraju konferencije, Snježana Turalija naglasila je važnost razmjene iskustava između europskih gradova te potrebu da se centar Zagreba ponovno aktivira. Uz energetsku obnovu, istaknuta je i važnost ugradnje dizala, poboljšanja pristupačnosti te korištenja obnovljivih izvora energije na postojećim zgradama.
Zaključno je poručeno da revitalizacija starih zgrada nije isključivo tehničko ili financijsko pitanje. Riječ je o dugoročnoj urbanoj strategiji koja izravno utječe na kvalitetu života građana, otpornost gradova na klimatske promjene i očuvanje njihove povijesne prepoznatljivosti.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
