Arhitektura i dizajn
Ekološki životni stil uz niske režije – poslušajte iskustva življenja u CLT kućama
U prethodnim emisija već smo govorili o kućama građenim od CLT-a. Sada smo posjetili stanare tih kuća i provjerili kakva su njihova iskustva te jesu li doista niže režije u odnosu na klasičnu gradnju.
Naselje u Velikoj Mlaki nadomak Zagreba i Velike Gorice, sastoji se od 44 dvojne i trojne montažne kuće koje su u potpunosti izrađene od CLT-a.
“CLT ploče križno su lamelirano drvo, lijepljeno u više blokova pod visokim pritiskom, koriste se u namjeni izgradnja kuća, izgradnja visokih zgrada. Dolaze nam u debljinama od 80 milimetara, širine tri metra 20, dužine do 20 metara.
To nije klasična modularna gradnja sa nekim građevinskim gredama ili sendvič panelima, ovo je križno lijepljeno lamelirano drvo, kvalitetom je to vrhunski.”, pojašnjava Josip Šebalj, prodajni savjetnik tvrtke Frischeis.
Debljina zida u ovim kućama iznosi 100 milimetara debljine, a međukatna konstrukcija je 160 milimetara. Za ovaj je projekt korištena smreka, a CLT se izrađuje još od bora i jele. Osim što je gradnja puno brža od klasične, a kuće su otporne na potrese do 7 stupnjeva po MCS skali, brojne su prednosti života u ovakvim kućama.
“Kad uđete u objekt ili kuću koja je napravljena od CLT-a, apsolutno je drugačija klima. Tu dolazimo do te vrlo, vrlo dobre izolacije i CLT vole nazvati zdravijom, boljom alternativom armiranom betonu, a ima istu nosivost, a manje je težine. “, dodaje.
Vlado Maršić, Vlasnik CLT kuće navodi kako mu je cijeli život bio san napraviti nešto tako od drva.
“Za CLT kuću smo se odlučili kako sam se školovao na šumarskom fakultetu, cijeli život je bio plan napraviti nešto svoje sa drvom. Međutim, kada sam se školovao, konstantno smo živjeli u najmu i nakon završetka školovanja smo žena i ja odlučili uzeti nešto svoje. I taman je ovaj projekt krenuo s realizacijom kada smo vidjeli da se ovdje ima prostora za napredovanje, za život, blizina grada, blizina mjesta gdje radimo. “
Vlado kaže da sama spoznaja da je kuća napravljena od prirodnih materijala ima umirujući učinak, a najviše ih se dojmila toplinska izolacija.
“Što se tiče toplinske izolacije, mi u zimskim mjesecima upalimo ventilokonvektore da rade dva sata, zatim ih isključimo i toplina se zadržava samo tako. Međutim, preko ljeta klimu nije ni potrebno paliti. Nama je razlika temperature čak do 7 stupnjeva, vani je recimo 32, nama je u kući 20, 26, 27 sa otvorenim vratima. Znači, sprječavanje ulaska toplog zraka unutra, zadržavanje hladnog zraka u samoj prostoriji.”, dodaje.
Ivana Pavušek u kući živi godinu dana i njeno iskustvo života u CLT kući bolje je od očekivanog.
“S obzirom da su ovo dvojne kuće, bojala sam se zvučne izolacije, međutim, kad su nam susjedi uselili prije par mjeseci, kao da ih i nema, nije se ništa promijenilo.”
Benefite niskog energetskog razreda stanovnici su osjetili već prve zime.
“Energetski razred je A+ i režije su minimalne, sve je na struju i kad usporedim sa drugim ljudima koji se griju na plin, nama su režije stvarno minimalne. Prve zime nam grijanje skoro pa i nije bilo potrebno, grijali smo samo u prizemlju, toplina kako odlazi gore. Do 12. mjeseca smo otvarali prozore jer nam je bilo prevruće koliko se zapravo toplina zadržava u prostoru.”, dodaje.
Istraživanja pokazuju da je život u kućama izrađenim od križno lameliranog drva ima brojne prednosti. Pozitivno utječe na smanjenje razine stresa, bolja koncentracija te snižavanje krvnog tlaka.
Iako eksterijer ničime ne odaje da su kuće građene od drveta, u interijeru su namjerno ostavljene poneke vidljive grede koje daju poseban dojam svakom stilu uređenja interijera.
Arhitektura i dizajn
Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići
Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima
U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.
Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.
Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi
Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.
Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?
Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.
Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.
Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.
Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska
Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.
U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.
Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!
Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.
Crkve s novom svrhom
U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.
Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.
naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL
Arhitektura i dizajn
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture
Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.
Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela
Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.
Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.
Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju
Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.
“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.
Znanje kao trajno ulaganje
Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”
Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.
Zajednička budućnost povijesnih gradova
U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.
Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.
Mozaik pločice – bezvremenski detalj u svakom prostoru
Mozaik pločice su must-have 2025.
Kako kamin integrirati u prostor? Stvorite savršeno mjesto za opuštanje i okupljanje
Kamin je mnogo više od izvora topline – on je simbol doma, udobnosti i zajedništva
Burgundy – boja sezone u dizajnu interijera koja donosi eleganciju i toplinu
U sezoni kada tražimo toplinu i udobnost, burgundy je idealna boja za postizanje baš tog efekta
Zanimljive dekoracije koje će u vaš dom unijeti toplinu prirode
Kao dizajnerica interijera koja obožava detalje, jesen doživljavam kao savršenu priliku za kreativno izražavanje kroz dekoracije koje istovremeno slave promjenu...
Klasična, moderna, mediteranska.. Savjeti kako urediti kuhinju u stilu koji volite
Svaki stil kuhinje nosi svoju priču- ima svoje specifične karakteristike, materijale i atmosferu koju prenosi
Sezona 19, epizoda 33
Muški stan u svijetlim tonovima – dokaz da “man cave” može biti elegantan
Zašto su samoposlužne praonice sve popularnije?
Marmorino fine – dekorativna tehnika koja spaja prošlost i budućnost
Kuće od slame – istina koja će vas iznenaditi
Trajnice kao pokrivači tla: Praktično estetsko rješenje za vaš vrt
Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove
Peterosobni stan u 60 kvadrata: Genijalno rješenje Gordane Đerić
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Žuti interijeri donose optimizam, savjetuje dizajnerica interijera
Kako napisati oglas za prodaju nekretnine koji privlači kupce?
Pravilno napisan oglas može značajno ubrzati pronalazak kupaca!
Iz ljubavi prema glini: Kiparstvo, keramika i Onye
Od prvog susreta s glinom do vlastitog brenda!
Motel „Sljeme“ postaje Rivia Arts & Culture Hotel
Krenula rekonstrukcija kultnog Vitićevog objekta na Preluku
Bežični usisavač Vorwerk – sistem za čišćenje svih površina u kući
Istovremeno možete usisavati i prati podove!
Odabir vrste peći za zimu bit će lakši uz ove savjete
Peći na drva i peći na pelete su dva su najpopularnija izbora