Uživanje u prirodnom zelenilu nažalost je luksuz koji si velik broj ljudi ne može priuštiti, posebice u velikim gradovima. Parkova i drugih zelenih površina je malo, a ubrzani gradski ritam često nam ne pruža dovoljno vremena za odlazak u prirodu. Suvremena arhitektura prirodu stoga pokušava unijeti u čovjekov životni i poslovni prostor.

Jedan od načina kako to postići jest živim odnosno zelenim zidovima koje nalazimo na vanjskim, ali i unutarnjim zidovima zgrada. Takvi zidovi imaju vlastite sisteme navodnjavanja te mogu biti postavljeni na zid ili samostojeći. Biljke rastu u supstratu koji se nalazi unutar zidnog modula.

Osim oblaganja cijelih zidnih površina, živi zidovi mogu se ugraditi i na pojedine fronte poput stupova, dok se mobilni zidni paneli po potrebi pomiču po prostoru.

Druga opcija su zelene fasade kod kojih zeleni pokrivač, najčešće biljke puzavice, rastu po fasadi objekta. Biljke su posađene u podnožju zgrade, a za površinu prianjaju direktno ili se penju po konstrukciji koja služi kao potporanj. Ovisno o klimatskim uvjetima i izboru bilja, pojedinim zelenim fasadama trebat će nekoliko sezona da se u potpunosti razviju.

Osim vizualnog dojma, zelene fasade imaju i brojne druge pogodnosti; vertikalna vegetacija pospješuje toplinsku izolaciju objekta te pomaže pri smanjivanju ugljik-dioksida i sitnih čestica prašine, posebice onih manjih od 10 mikrometara koje su karakteristične za urbane sredine.

Bogato zelenilo na fasadi skriva od pogleda, ali i smanjuje buku iz okoline. Osim na stambenim i poslovnim građevinama, ovaj tip fasada sve češće susrećemo i na objektima poput javnih garaža te cestovnim potpornim strukturama.

Zelenilo pronalazimo i na krovovima zgrada. Ovisno o izboru biljnog materijala, a prema tome i supstratu, zeleni krovovi mogu biti intenzivni i ekstenzivni. Intenzivni krovni vrtovi ne razlikuju se značajno od klasičnih vrtova na tlu. Dubljina supstrata se kreće između 30 i 60 centimetara, dok od biljaka susrećemo trajnice, grmove, pa čak i drveća.

Za razliku od njih, ekstenzivni krovovi imaju tanji sloj i na njima se uglavnom sade pokrivači tla poput seduma i čuvarkuće. Zbog manje zahtjevnosti, sadnja ekstenzivnog krovnog vrta je jeftinija i manje složena od intenzivnog.

Biljke će obogatiti svaki prostor u kojem se nađu i unijeti dobrodošlu promjenu u našu svakodnevnicu. Zelene fasade i zidovi tako će nam barem malo približiti svježinu i raskoš prirode od koje smo se udaljili.