Gradnja doma
Vrtić u Molvicama savršen je primjer prednosti drvene montažne gradnje
Montažna gradnja već dugo nije rezervirana samo za obiteljske kuće
U mjestu Molvice, na površini od 5000 četvornih metara izgrađen je moderan vrtić ukupne površine 650 kvadrata. Prizemlje se sastoji od polivalentne dvorane, tri jedinice za vrtićke i jasličke skupine te gospodarskog dijela dok su na katu prostorije tehničkog osoblja. Ovaj je vrtić rađen sistemom drvene, montažne gradnje.
Taj sistem gradnje značajno je ubrzao izgradnju objekta, ističe Luka Kupešić, tehnički direktor tvrtke Domus plus te ističe kako je objekt tj. konstruktivni dio, sagrađen za 4 mjeseca. Tijek gradnje je usporio samo okoliš iako nije utjecao na sam sustav gradnje.
Gradnja montažnih objekata javnih namjena ima iste prednosti kao i gradnja obiteljskih kuća u ovom sistemu.
“Brzina izgradnje, nisko energetskog objekata, kvaliteta izgradnje, a ono što poglavito veseli je da program kohezije i otpornosti u sljedećem periodu ispred Europske Unije također dodatno valorizira i vrednuje ovakav tip gradnje, s time da dodatno boduje objekte koji se grade ovim načinom, poglavito zbog energetskih svojstava i ekoloških svojstava, a onda i svih ostalih prednosti koje ovakva gradnja daje.”, ističe direktor tvrtke Domus plus, Grga Mrkonjić.
Gradnja vrtića u Molvicama počela je pripremnim radovima i osiguravanjem nesmetanog pristupa gradilištu. Zvonko Brunović, voditelj gradilišta tvrtke Domus plus navodi kako nesmetan pristup znači da u prvom redu, sa strane investitora odnosno naručitelja i njih kao izvođača, se omogući na gradilištu pristup s najmanje dvije odnosno tri strane. “Budući da smo morali izvoditi u nekakvoj paraleli i sam parking i sam objekt i treći pristup s ove južne strane s koje smo pretežno dovozili i odvozili materijal i vršili grube zemljane radove. To je bilo dosta zahtjevno da se u samom početku probiju ti koridori, trase, osiguraju ograde, sukladno zakonskim da se krene s gradnjom.
Nakon što su odrađeni pripremni radovi i gradnja temelja, počela je montaža samog objekta.
“Kod ovakvih složenih objekata, gdje se radi i sam objekt i okoliš, na prvi pogled neke prevelike razlike nema jer ovi bazni grubi, zemljani radovi su isti kao i kod klasičnog objekta, kad se oni izvedu nastupaju čari moderne montažne gradnje gdje se jednostavno prefabricirani gotovi elementi, zidovi, međukatne konstrukcije i sve ostalo dovozi na gradilište i vrlo, vrlo brzo i vrlo kvalitetno montira na licu mjesta. Dakle, sam vrtić prizemni dio i katni dio smo mi smontirali u nekakva tri radna dana i on je za to vrijeme već poprimio svoje obrise.”, dodaje.
Luka Kupešić ističe kako nije zahtjevno izvesti ovakav objekt u montažnoj gradnji, današnji standardi u montažnoj gradnji omogućavaju da se takvi objekti izvedu puno efikasnije nego korištenjem klasične gradnje: “U tom dijelu gradnje nismo ovisni o vremenskim prilikama. Tako da se sve priprema u našim tvornicama, dopremaju se gotovi elementi na gradilište, samim time je skraćeno vrijeme, a i kvaliteta gradnje. Kanije korisnici ulaze u suhi objekt.” dodaje te ističe kako je vrtić opremljen najmodernijim sustavima ventilacije i rekuperacije, grijanje i hlađenje je osigurano preko dizalica topline što znači da ovaj objekt u biti prati najmodernije europske trendove i politike gradnje.
“Specifičnost ovog objekta je da su dvije vrste fasade na samom objektu, dio je ventilirane fasade, dio je ETICS sustava, dakle i ovaj objekt je dokaz da Domus plus kao izvođač zaista može izvesti sve ono što arhitekti zamisle.”, dodaje Kupešić.
U Hrvatskoj se povećava broj montažnih objekata javne namjene, a Domus plus prvi je vrtić radio još prije osam godina.
“Domus plus na godišnjoj razini 3 do 4 objekta takvoga tipa, s tendencijom rasta. Jako puno radimo na promociji, sa općinama, sa ostalim akterima da shvate tu prednost koja nije sad samo više u stambenim objektima nego i u objektima javne namjene i tako rekao bih, educiramo i ovaj segment tržišta kako bi zaista kroz ovu izgradnju i ovaj tip gradnje riješili ove goruće probleme i nataliteta i vrtićkih i školskih skupina i samim tim onda riješili te nekakve problema koje jedinice lokalne samouprave i općine imaju.”, zaključio je.
Vrtić u Molvicama savršen je primjer napretka tehnologije, inženjerstva i materijala u montažnoj gradnji koja danas može izvesti svaki projekt prema željama investitora.
Gradnja doma
Kad život diktira tlocrt: Gradnja doma iznutra prema van
Funkcionalna kuća omogućuje kratke i logične veze između prostora, jasno razdvajanje dnevnih i noćnih zona te dovoljno skladišnih površina koje su lako dostupne.
Kada razmišljamo o gradnji kuće, većina nas prvo vidi njezin vanjski izgled – fasadu, krov, volumen i stil. No suvremena arhitektura sve se češće okreće drukčijem pristupu. U fokus dolazi gradnja doma iznutra prema van – način projektiranja koji polazi od stvarnog života, svakodnevnih navika i dugoročnih potreba obitelji.
Riječ je o pristupu u kojem kuća ne nastaje iz crteža, nego iz razgovora. Umjesto pitanja “kako će kuća izgledati”, postavlja se ono važnije: kako će se u toj kući živjeti.
Kuća koja se planira prema svakodnevnim navikama
Kako objašnjava arhitektica Lucija Puljić, gradnja doma iznutra prema van započinje analizom funkcioniranja ukućana. Projekt ne počinje tlocrtnim linijama, već pitanjima: kako izgleda vaš dan, što vam danas smeta u prostoru u kojem živite, koje navike želite zadržati, a koje promijeniti.
Vrlo često investitori dolaze s nizom vizualnih referenci i želja, no problem nastaje kada se te slike ne uklapaju u stvarno mjerilo života. Kuća koja izgleda impresivno na fotografiji može u praksi biti naporna za korištenje. Ako se svakodnevne radnje odvijaju uz stalno penjanje stepenicama, dugačke hodnike ili loše organizirano skladištenje, prostor brzo postaje teret.
Zato je u ovom pristupu ključno prvo posložiti funkciju, kretanje i odnose između prostora, a tek potom razmišljati o materijalima, bojama i završnim oblogama.
Funkcionalna kuća kao temelj dobrog života
Planiranje kuće iznutra znači promišljanje svih svakodnevnih scenarija. Gdje ostavljate stvari kada ulazite u kuću, kako se krećete između kuhinje i blagovaonice, koliko vam je blizu spremište, gdje se odvija tišina, a gdje druženje.
Dobra kuća nije ona koja je samo lijepa, nego ona koja ne ometa život. Funkcionalna kuća omogućuje kratke i logične veze između prostora, jasno razdvajanje dnevnih i noćnih zona te dovoljno skladišnih površina koje su lako dostupne. Tek kada je ta osnova riješena, prostor može postati miran, ugodan i dugoročno održiv.
Kuća se ne gradi za danas, nego za godine koje dolaze
Jedna od ključnih prednosti gradnje doma iznutra prema van jest dugoročno razmišljanje. Kuća se ne planira samo za trenutnu fazu života, već za cijeli životni ciklus obitelji.
Zato je važno razmišljati kako će se prostori koristiti s vremenom, koje će se potrebe mijenjati i može li se kuća prilagoditi bez velikih zahvata. Dobra arhitektura omogućuje kući da “stari” zajedno s ljudima koji u njoj žive.
Odnos interijera, parcele i orijentacije prostora
Iako gradnja doma iznutra prema van polazi od interijera, ona ne zanemaruje vanjski kontekst. Naprotiv – funkcionalno planiranje mora se ispreplesti s parcelom, orijentacijom i zakonitostima prostora.
Orijentacija prostorija prema stranama svijeta jedan je od često zanemarenih, ali presudnih elemenata kvalitetnog doma. Dnevni boravci i prostori u kojima se boravi najčešće trebaju biti okrenuti prema jugu kako bi imali dovoljno prirodnog svjetla i pasivne topline zimi. Servisni prostori poput kupaonica, spremišta ili kuhinja mogu se smjestiti na sjeverniju stranu.
Upravo zato Puljić naglašava važnost uključivanja stručnjaka već pri odabiru parcele. Pogrešno odabrana parcela često onemogućuje kvalitetno projektiranje kuće, što kasnije dovodi do kompromisa poput loše osvijetljenih prostorija ili nedostatka prirodne ventilacije.
Planiranje doma počinje i izvan zidova
Projektiranje kuće ne završava interijerom. Važno je razmisliti kako će se koristiti vanjski prostori – dvorište, terasa, vrt – te kakav odnos želite imati s okolinom. Želite li urbani kontekst ili mirnije okruženje, blizinu škole i vrtića ili povučeniju lokaciju, sve su to odluke koje izravno utječu na organizaciju kuće.
Tek nakon što se definiraju način života, raspored prostorija, odnos prema parceli i okolišu, dolazi završni sloj – odabir materijala, boja i estetskih detalja. U tom trenutku estetika postaje prirodan nastavak funkcije, a ne obrnuto.
Kada jedan arhitekt vodi projekt od početka do kraja
Najkvalitetniji rezultati postižu se kada isti arhitekt vodi projekt od idejnog rješenja do završnih detalja. Tada se kuća ne promišlja kao skup zidova, već kao cjelovit prostor u kojem se unaprijed zna gdje stoji namještaj, kako se otvaraju vrata i kojim se putanjama ljudi kreću.
Takav pristup sprječava kasnije probleme poput nefunkcionalnih prolaza, neiskorištenih kutova ili namještaja koji se ne uklapa u prostor. Kuća se tada ne “popunjava” naknadno, već se od početka projektira kao logična, povezana cjelina.
Zašto je gradnja doma iznutra prema van dugoročno bolja odluka
Gradnja kuće iznutra prema van traži više razgovora, više pitanja i više promišljanja na samom početku. No upravo taj proces rezultira domom koji je funkcionalan, ugodan i održiv, prilagođen stvarnom životu, a ne samo lijepoj slici.
U vremenu kada se sve više traži kvaliteta života, ovaj pristup pokazuje se kao najrazumniji put do doma koji doista funkcionira – danas, sutra i za godine koje dolaze.
Gradnja doma
Na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a na čemu nikako ne?
Dizajner interijera Oskar Mendica ističe da se uštede ne postižu rezanjem troškova nasumično, već dobrim planiranjem već na samom početku
Renovacija stana gotovo uvijek započinje istim pitanjem: na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a gdje se to nikako ne isplati. Budžet je ograničen, želje su velike, a odluke koje donosimo u toj fazi često imaju dugoročne posljedice. Upravo zato adaptacija ne bi smjela biti niz impulzivnih odluka, već promišljen proces u kojem se jasno razlikuje ono što je estetski promjenjivo od onoga što je konstrukcijski i funkcionalno ključno.
Što prvo urediti u stanu (kada je budžet ograničen)
Kako bi se izbjegle skupe greške, sve više investitora traži savjet stručnjaka. Dizajner interijera Oskar Mendica ističe da se uštede ne postižu rezanjem troškova nasumično, već dobrim planiranjem već na samom početku.
Analiza prostora kao temelj svake uštede
Prije nego se uopće krene razmišljati o materijalima, bojama ili namještaju, nužno je dobro upoznati prostor koji se adaptira. Godina gradnje, konfiguracija zidova i konstrukcijski sustav stana ključni su faktori koji određuju što se može, a što ne smije dirati.
„Prvi korak prije bilo koje renovacije je ući u stan i stvarno ga sagledati – kako stoje zidovi, koja je godina gradnje i kakva je konstrukcija. Ljudi često misle da tanak zid znači da se može ukloniti, ali on ponekad ima protupotresnu funkciju“, upozorava Mendica.
Upravo u toj fazi donosi se odluka o opsegu radova – radi li se o potpunoj adaptaciji ili tek o funkcionalnom osvježenju prostora. Ta razlika često znači i desetke tisuća eura razlike u budžetu.
Na čemu se ne isplati štedjeti pri adaptaciji
Ako postoji jedno pravilo koje vrijedi u svakoj renovaciji, onda je to da se ne štedi na instalacijama. Vodovod, struja i grijanje možda nisu vidljivi, ali su temelj sigurnog i dugotrajnog stanovanja.
„Bilo kakva štednja na instalacijama problem je koji će se pojaviti za pet ili deset godina“, naglašava Mendica. Popravci u toj fazi gotovo su uvijek skuplji i invazivniji nego da su napravljeni kvalitetno odmah.
Isto vrijedi i za elemente s kojima smo u svakodnevnom kontaktu – sofe, kreveti, kuhinjski elementi i okovi. Što više neku stvar koristimo, to je manje smisla štedjeti na njezinoj kvaliteti.
Na čemu štedjeti pri adaptaciji bez dugoročnih posljedica
S druge strane, postoje segmenti u kojima su uštede itekako moguće. Dio fizičkih radova, poput rušenja, iznošenja starog namještaja ili odvoza šute, investitori često mogu odraditi sami i tako značajno smanjiti troškove.
U početnoj fazi adaptacije moguće je pojednostaviti i završne obloge. Zidovi se mogu obojiti u bijelo i kasnije nadograđivati tapetama ili dekorativnim oblogama. Ako su postojeća unutarnja vrata očuvana, njihovo bojanje i zamjena kvaka često daje dojam potpuno novih vrata uz minimalan trošak.
Podne obloge još su jedno područje gdje se često donose financijski razumnije odluke. Laminat može biti privremeno, ali funkcionalno rješenje, posebno ako se planira etapna adaptacija.
Laminat možete postaviti i sami – pratite ovih deset koraka
Pametna ušteda kroz opremanje i namještaj
Velike razlike u budžetu često nastaju u fazi opremanja. Upravo tu se otvara prostor za kreativne i fleksibilne odluke. Namještaj iz druge ruke, restaurirani komadi ili kombinacija novog i postojećeg često daju osobniji interijer nego kupnja svega novog.
U dnevnom boravku moguće je uštedjeti na dekoru, stolićima, tepisima ili TV komodama. No, kako ističe Mendica, sofa je iznimka. „Sofu koristite svaki dan. Ako postoji komad na kojem se ne isplati štedjeti, to je sofa.“
Kupaonica – prostor gdje se uštede najbrže vide
U kupaonici su uštede moguće, ali zahtijevaju promišljanje. Klasični WC s vanjskim kotlićem znatno je povoljniji od ugradbenog sustava, a tuš-zavjesa može biti funkcionalna alternativa kabini ako se pametno uklopi u prostor.
„Ako se zavjesa može sakriti kada nije u upotrebi, to može biti vrlo korektno i estetski prihvatljivo rješenje“, objašnjava Mendica, naglašavajući da loša rješenja nisu problem cijene, već nepromišljene izvedbe.
Planiranje kao najveća ušteda
Najveće uštede pri adaptaciji ne događaju se slučajno. One su rezultat jasnih prioriteta, realnih očekivanja i razumijevanja vlastitih navika. Kada se unaprijed zna na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a gdje ne raditi kompromise, adaptacija postaje kontroliran proces, a ne financijski stres.
Pametan odabir materijala, dobra analiza prostora i suradnja sa stručnjakom dugoročno donose ne samo uštede, već i kvalitetniji, funkcionalniji dom.
