Povežimo se

Gradnja

Solarna elektrana na krovu vlastite kuće!

Jedan od načina kako barem djelomično postati energetski neovisan je postavljanje solarne elektrane na krov vlastite kuće.

San o proizvodnji električne energije za vlastite potrebe do sada je u Hrvatskoj ostvarilo oko 1500 kućanstava. Zbog divljanja cijena energenata na tržištu, za proizvodnju struje putem vlastite sunčane elektrane odlučio se i Ivan Turčin iz Zagreba.

Ivan-Turčin-sunčana-elektrana-Dom-na-kvadrat
Ivan Turčin, vlasnik sunčane elektrane

„Kad smo razmišljali o grijanju kuće, s obzirom da se grijemo na toplinske pumpe i one troše struju, pa smo onda razmišljali dal dogrijavat sa vodom ili sistemom na fotonaponske ćelije, onda malo računajući što se više isplati, što ima dulji životni vijek, onda smo se odlučili najbolje je investirati u fotonaponske ćelije i na taj način si zapravo balansirati tu neku cijenu struje i umanjit nekakve tržišne promjene“, svjedoči Turčin.

Solarna-elektrana-dom-na-kvadrat
Solarna elektrana na krovu kuće Ivana Turčina

Samoopskrba električnom energijom

Mala sunčana elektrana stane na gotovo svaki krov, a trajnost solarnih panela je oko 25 godina. Sunčevim zagrijavanjem solarnih panela proizvodi se istosmjerna struja koja se inverterom pretvara u izmjeničnu struju koju koriste kućanstva. Radi se o modelu za samoopskrbu.

Melanie-Furlan-ZEZ
Melanie Furlan, Zelena energetska zadruga

„Kućanstvo ima priliku kroz neto obračun ostvariti značajne uštede na svom računu za struju. Tu se radi i o godišnjim uštedama od 80-90 posto. Druga varijanta je i da se sva električna energija isporučuje u distribucijsku mrežu i prodaje. No to je nešto što je trenutno za male sustave neisplativo“, objasnila nam je Melanie Furlan iz  Zelene energetske zadruge.

Solarna elektrana prilagođava se planiranoj potrošnji

Sunčana elektrana dimenzionira se prema sadašnjim i planiranim potrebama za električnom energijom.

sunčana-elektrana-dom-na-kvadrat

„Instalirana snaga na krovu trenutno je 10 kilovata. Mi računamo da sa tom snagom uz nekakvu prosječnu potrošnju od 55 kilovata po kvadratu, uz neku našu kvadraturu, mi ćemo vjerojatno pokriti ili bit vrlo blizu možda malo iznad potreba za električnom energijom našeg objekta“, objašnjava nam vlasnik male solarne elektrane Ivan Turčin.

Zakonska regulativa za puštanje solarne elektrane u pogon

Puštanje solarne elektrane u pogon nije moguće bez HEP-a. „Dozvolu još uvijek nismo dobili iako smo zahtjev podnijeli u osmom mjesecu. Tako da je to proces koji još traje. Znači čeka nas sad prva suglasnost da postoji mogućnost priključka i onda samo priključivanje uz mijenjanje brojila. Međutim, obzirom da to traje i traje je neizvjesno kad ćemo mi ući u proizvodnju“, kaže nam  Ivan Turčin.

solarna-elektrana-HEP-solarni-paneli

Cijeli proces zasigurno bi trebao biti brži, jer je Hrvatska veliki potencijal za obnovljive izvore energije. „Neka naša područja u Hrvatskoj, imaju i oko 2300 sunčanih sati godišnje. To je značajni potencijal i puno je veći nego u drugim članicama Europske unije koji taj sunčevi potencijal koriste na puno puno većoj skali nego mi“, objašnjava Melanie Furlan iz  ZEZ-a.

Investicija je relativno brzo isplativa

Investicija za sunčanu elektranu od 4 kilovata, kakva je potrebna za srednju potrošnju od 3 i pol kilovat sati godišnje, je 40 tisuća kuna. Uz uštedu od 80 posto, isplativost investicije bez subvencija je tvrde stručnjaci, 8 godina.

solarni-paneli-isplativost

„Imate svoj vlastiti izvor električne energije koji nakon što isplatite investiciju defacto za vas proizvodi besplatnu struju uz vrlo nizak trošak održavanja. Pojavljuje se značajni trošak zamjene invertera koji može nastat nakon 10 do 12 godina“, objašnjava Melanie Furlan.

Krov je ipak najbolje mjesto za sunčanu elektranu

Zbog praktičnosti, paneli se postavljaju na krov. Bitno je da ih ništa ne zaklanja jer svaka zapreka može utjecati na proizvodnju energije. Tehnologija solarnih panela jako je napredovala.

solarni-paneli-na-krovu

„Unatrag evo 10 godina snaga se praktički tih panela udvostručila. Znači treba duplo manja količina za proizvodnju iste količine energije. A što se tiče samog dizajna, postoje standardni oblici i postoje skroz crni koji efektnije izgledaju“, objasnio nam je distributer solarne opreme Milan Pavlović.

Milan-Pavlović-distributer-solarne- opreme
Milan Pavlović, distributer solarne opreme

Poželite li i imati sunčani pogon za proizvodnju struje, nakon detaljnog početnog informiranja očekuje vas izrada glavnog projekta, odabir instalatera te dozvole i priključak HEP-a.

Gradnja

Je li vaša zgrada bolesna? 

Suvremeni trendovi u gradnji i renovaciji teže optimalnoj izolaciji. Zamjenom stolarije i boljim fasadnim sustavom, postižu se niži troškovi grijanja, no često se ne vodi računa što time radimo svome zdravlju. Sindrom bolesne zgrade problem je hermetički zatvorenih sustava bez adekvatne ventilacije.

Veliki problem današnjice

Iako nije propisno prepoznat, nego postoje samo smjernice, sindrom bolesne zgrade problem je današnjice koji se detektira ukoliko više od dvadeset posto ljudi u nekom prostoru počinje osjećati simptome.

Simptomi su glavobolja, iritacija nosa, grla, usta, sušenje grla, sušenje nosa, iritacija očiju, vrtoglavica, umor, smanjenje koncentracije.  

Nikada nisu svi čimbenici jednako zastupljeni, no međusobno su povezani stvarajući sinergijski negativan učinak. Uzrok je kombinacija niza čimbenika grubo podijeljenih na radne i fizikalne.

Zgrade bez prozora

Zgrade novijeg tipa zbog uštede energije napravljene su na način da nije uopće predviđeno ili čak uopće nije moguće otvaranje prozora i dobava prirodnog, svježeg zraka nego se održavanje mikroklime radi putem klimatizacije ili ventilacije.

Sindrom se pojavljuje zbog propusta u projektiranju, gradnji i održavanju. Najčešće su to objekti u kojima se obavljaju uredski poslovi. Detektirati se ne može egzaktnim mjerenjem, već se treba osloniti na iskustvo ljudi.

Što se može učiniti?

Bilo bi poželjno provoditi intervjue s radnicima, učenicima koji se nalaze u tom prostoru duže vrijeme, pratiti njihov odlazak na bolovanja, ali isto tako ispitivati temperaturu, vlagu, nastrujavanje.

Građevina i instalacije čest su krivac za sindrom bolesne zgrade, a zamka može biti i prenamjena prostora.

Ukoliko dođe do preinake prostora, pregrađivanja ili prenamjene prostora ili pak skladišta postaju ured ili slično, može se dogoditi da neki prostor ostane bez ventilacijskih otvora i takvog oblika dobave zraka.

Sindrom izazivaju otvoreni prostori s prevelikim brojem radnih mjesta, prevelika količina buke i nedostatak svjetlosti. Na smanjenje nekih čimbenika, možemo i sami utjecati.

Ako je moguće, svakako je poželjno prozračivati. Nadalje, oni koji održavaju klimatizacijske sustave ne trebaju pretjerano štedjeti, odnosno trebaju misliti na ljudi koji unutra borave, a ono što mogu sami ljudi koji borave u tom prostoru jest da održavaju čistoću, urednost, da ne pretrpavaju prostore, da paze kakve kemikalije kod čišćenja se koriste i da otvaravaju vrata ako već ne mogu prozore. Tu su i razni ovlaživači zraka.

Uklanjanje tegoba radnika ne može se postići liječenjem već su potrebne promjene na zgradi, što dokazuje i činjenica da se simptomi umanjuju izlaskom iz tog prostora.

Nastavite čitati

Gradnja

Otpad nije smeće – Zero waste

Obično priče završavaju otpadom, a ova priča otpadom počinje. Svjetski pokret koji promovira život bez stvaranja otpada naziva se trendom, filozofijom i načinom života. Ana Mileusnić iz Zelene akcije objasnila nam je benefite ovakvog življenja.

Stil života

Zero waste kao filozofija ili način života promovira život bez stvaranja ikakvog otpada s naglaskom na korištenje održivih materijala i izbjegavanja jednokratnih proizvoda.

Prvi korak je taj da smanjimo otpad, dakle, ako razmišljamo o tome što kupujemo, kako kupujemo, jednostavno trebamo osvijestiti sami sebi da sve što kupimo od nekud mora doći i negdje mora završiti.

Drugi korak je ponovna uporaba, odnosno, da osim što smo izabrali nešto što se može ponovno upotrijebiti, da to zaista koristimo što više puta ili u tu svrhu. Korištenje u drugu svrhu značilo bi da to nije bilo namijenjeno za prethodnu svrhu, no, na taj bismo način izbjegli nabavu novog i koristili ono što već imamo.

Reciklirajte što više

U svojoj srži, Zero waste želi potaknuti kružni pristup korištenja resursa. Recikliranje i savjesno gospodarenje otpadom ključni su prvi koraci, ali cilj je ponovno upotrijebiti, ne baciti nakon korištenja.

Primjerice, ako uzmemo platnene pelene ili višekratne menstrualne proizvode, te ako bi se starije generacije pitalo o tome, oni vjerojatno nemaju lijepo iskustvo niti pamćenje na to, međutim danas je to jedna zdravija opcija i upravo zbog toga se sve više ljudi okreće ponovno tome.

Mali korak za čovjeka, veliki za čovječanstvo

Zero waste je skup načela koji teže eliminaciji otpada u svim fazama – od potrošnje resursa do upravljanja odbačenim materijalima.

Mali koraci koje možemo napraviti su pokušati smanjiti količinu plastike. Kada uzimate kavu za van, ponesite svoju šalicu, koristite platnene vrećice i pokušajte ponovno upotrijebiti ili pronaći drugu namjenu.

Hvalevrijedne akcije

Zelena akcija na razini zajednice svaku zadnju srijedu u mjesecu organizira swap party, odnosno događaj razmjene obuće, odjeće i modnih dodataka gdje se također može prakticirati razmjena, dakle bez ikakvog novca. Osobe jednostavno izaberu što više ne žele nositi i jednako toliko toga mogu ponijeti sa sobom.

Također možemo razmišljati o tome da izučimo neke korisne vještine pa da smo sposobni i sami sašiti neki odjevni predmet i na taj način smanjiti prekomjernu proizvodnju i potrošnju.

Dok kao pojedinci pokušavamo smanjiti utjecaj na okoliš, trebamo i sustav koji će kreirati politike i potaknuti gospodarstvo da bude manje rastrošno u proizvodnji i potrošnji.

Prelog kao grad za primjer

U Hrvatskoj je najbolji primjer grad Prelog koji je jedini grad koji ima funkcionalan centar za ponovnu uporabu, što znači da sav glomazni otpad koji smatramo da nam više ne treba ili slično, ne ide u reciklažno dvorište gdje je to odmah otpisano u kategoriji otpad nego to dolazi kao otpad, međutim nekim prepravcima i popravcima se kasnije vraća u prodaju.

Življenje bez otpada je moguće, ali se ne događa preko noći. Krenemo li malim koracima, možemo doći do cilja. Osim toga,  naučimo najmlađe da treba reciklirati i smanjiti otpad.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice