San o proizvodnji električne energije za vlastite potrebe do sada je u Hrvatskoj ostvarilo oko 1500 kućanstava. Zbog divljanja cijena energenata na tržištu, za proizvodnju struje putem vlastite sunčane elektrane odlučio se i Ivan Turčin iz Zagreba.

„Kad smo razmišljali o grijanju kuće, s obzirom da se grijemo na toplinske pumpe i one troše struju, pa smo onda razmišljali dal dogrijavat sa vodom ili sistemom na fotonaponske ćelije, onda malo računajući što se više isplati, što ima dulji životni vijek, onda smo se odlučili najbolje je investirati u fotonaponske ćelije i na taj način si zapravo balansirati tu neku cijenu struje i umanjit nekakve tržišne promjene“, svjedoči Turčin.

Samoopskrba električnom energijom

Mala sunčana elektrana stane na gotovo svaki krov, a trajnost solarnih panela je oko 25 godina. Sunčevim zagrijavanjem solarnih panela proizvodi se istosmjerna struja koja se inverterom pretvara u izmjeničnu struju koju koriste kućanstva. Radi se o modelu za samoopskrbu.

„Kućanstvo ima priliku kroz neto obračun ostvariti značajne uštede na svom računu za struju. Tu se radi i o godišnjim uštedama od 80-90 posto. Druga varijanta je i da se sva električna energija isporučuje u distribucijsku mrežu i prodaje. No to je nešto što je trenutno za male sustave neisplativo“, objasnila nam je Melanie Furlan iz  Zelene energetske zadruge.

Solarna elektrana prilagođava se planiranoj potrošnji

Sunčana elektrana dimenzionira se prema sadašnjim i planiranim potrebama za električnom energijom.

„Instalirana snaga na krovu trenutno je 10 kilovata. Mi računamo da sa tom snagom uz nekakvu prosječnu potrošnju od 55 kilovata po kvadratu, uz neku našu kvadraturu, mi ćemo vjerojatno pokriti ili bit vrlo blizu možda malo iznad potreba za električnom energijom našeg objekta“, objašnjava nam vlasnik male solarne elektrane Ivan Turčin.

Zakonska regulativa za puštanje solarne elektrane u pogon

Puštanje solarne elektrane u pogon nije moguće bez HEP-a. „Dozvolu još uvijek nismo dobili iako smo zahtjev podnijeli u osmom mjesecu. Tako da je to proces koji još traje. Znači čeka nas sad prva suglasnost da postoji mogućnost priključka i onda samo priključivanje uz mijenjanje brojila. Međutim, obzirom da to traje i traje je neizvjesno kad ćemo mi ući u proizvodnju“, kaže nam  Ivan Turčin.

Cijeli proces zasigurno bi trebao biti brži, jer je Hrvatska veliki potencijal za obnovljive izvore energije. „Neka naša područja u Hrvatskoj, imaju i oko 2300 sunčanih sati godišnje. To je značajni potencijal i puno je veći nego u drugim članicama Europske unije koji taj sunčevi potencijal koriste na puno puno većoj skali nego mi“, objašnjava Melanie Furlan iz  ZEZ-a.

Investicija je relativno brzo isplativa

Investicija za sunčanu elektranu od 4 kilovata, kakva je potrebna za srednju potrošnju od 3 i pol kilovat sati godišnje, je 40 tisuća kuna. Uz uštedu od 80 posto, isplativost investicije bez subvencija je tvrde stručnjaci, 8 godina.

„Imate svoj vlastiti izvor električne energije koji nakon što isplatite investiciju defacto za vas proizvodi besplatnu struju uz vrlo nizak trošak održavanja. Pojavljuje se značajni trošak zamjene invertera koji može nastat nakon 10 do 12 godina“, objašnjava Melanie Furlan.

Krov je ipak najbolje mjesto za sunčanu elektranu

Zbog praktičnosti, paneli se postavljaju na krov. Bitno je da ih ništa ne zaklanja jer svaka zapreka može utjecati na proizvodnju energije. Tehnologija solarnih panela jako je napredovala.

„Unatrag evo 10 godina snaga se praktički tih panela udvostručila. Znači treba duplo manja količina za proizvodnju iste količine energije. A što se tiče samog dizajna, postoje standardni oblici i postoje skroz crni koji efektnije izgledaju“, objasnio nam je distributer solarne opreme Milan Pavlović.

Poželite li i imati sunčani pogon za proizvodnju struje, nakon detaljnog početnog informiranja očekuje vas izrada glavnog projekta, odabir instalatera te dozvole i priključak HEP-a.