Povežimo se

Gradnja doma

Solarna elektrana na krovu vlastite kuće!

Jedan od načina kako barem djelomično postati energetski neovisan je postavljanje solarne elektrane na krov vlastite kuće.

San o proizvodnji električne energije za vlastite potrebe do sada je u Hrvatskoj ostvarilo oko 1500 kućanstava. Zbog divljanja cijena energenata na tržištu, za proizvodnju struje putem vlastite sunčane elektrane odlučio se i Ivan Turčin iz Zagreba.

Ivan-Turčin-sunčana-elektrana-Dom-na-kvadrat
Ivan Turčin, vlasnik sunčane elektrane

„Kad smo razmišljali o grijanju kuće, s obzirom da se grijemo na toplinske pumpe i one troše struju, pa smo onda razmišljali dal dogrijavat sa vodom ili sistemom na fotonaponske ćelije, onda malo računajući što se više isplati, što ima dulji životni vijek, onda smo se odlučili najbolje je investirati u fotonaponske ćelije i na taj način si zapravo balansirati tu neku cijenu struje i umanjit nekakve tržišne promjene“, svjedoči Turčin.

Solarna-elektrana-dom-na-kvadrat
Solarna elektrana na krovu kuće Ivana Turčina

Samoopskrba električnom energijom

Mala sunčana elektrana stane na gotovo svaki krov, a trajnost solarnih panela je oko 25 godina. Sunčevim zagrijavanjem solarnih panela proizvodi se istosmjerna struja koja se inverterom pretvara u izmjeničnu struju koju koriste kućanstva. Radi se o modelu za samoopskrbu.

Melanie-Furlan-ZEZ
Melanie Furlan, Zelena energetska zadruga

„Kućanstvo ima priliku kroz neto obračun ostvariti značajne uštede na svom računu za struju. Tu se radi i o godišnjim uštedama od 80-90 posto. Druga varijanta je i da se sva električna energija isporučuje u distribucijsku mrežu i prodaje. No to je nešto što je trenutno za male sustave neisplativo“, objasnila nam je Melanie Furlan iz  Zelene energetske zadruge.

Solarna elektrana prilagođava se planiranoj potrošnji

Sunčana elektrana dimenzionira se prema sadašnjim i planiranim potrebama za električnom energijom.

sunčana-elektrana-dom-na-kvadrat

„Instalirana snaga na krovu trenutno je 10 kilovata. Mi računamo da sa tom snagom uz nekakvu prosječnu potrošnju od 55 kilovata po kvadratu, uz neku našu kvadraturu, mi ćemo vjerojatno pokriti ili bit vrlo blizu možda malo iznad potreba za električnom energijom našeg objekta“, objašnjava nam vlasnik male solarne elektrane Ivan Turčin.

Zakonska regulativa za puštanje solarne elektrane u pogon

Puštanje solarne elektrane u pogon nije moguće bez HEP-a. „Dozvolu još uvijek nismo dobili iako smo zahtjev podnijeli u osmom mjesecu. Tako da je to proces koji još traje. Znači čeka nas sad prva suglasnost da postoji mogućnost priključka i onda samo priključivanje uz mijenjanje brojila. Međutim, obzirom da to traje i traje je neizvjesno kad ćemo mi ući u proizvodnju“, kaže nam  Ivan Turčin.

solarna-elektrana-HEP-solarni-paneli

Cijeli proces zasigurno bi trebao biti brži, jer je Hrvatska veliki potencijal za obnovljive izvore energije. „Neka naša područja u Hrvatskoj, imaju i oko 2300 sunčanih sati godišnje. To je značajni potencijal i puno je veći nego u drugim članicama Europske unije koji taj sunčevi potencijal koriste na puno puno većoj skali nego mi“, objašnjava Melanie Furlan iz  ZEZ-a.

Investicija je relativno brzo isplativa

Investicija za sunčanu elektranu od 4 kilovata, kakva je potrebna za srednju potrošnju od 3 i pol kilovat sati godišnje, je 40 tisuća kuna. Uz uštedu od 80 posto, isplativost investicije bez subvencija je tvrde stručnjaci, 8 godina.

solarni-paneli-isplativost

„Imate svoj vlastiti izvor električne energije koji nakon što isplatite investiciju defacto za vas proizvodi besplatnu struju uz vrlo nizak trošak održavanja. Pojavljuje se značajni trošak zamjene invertera koji može nastat nakon 10 do 12 godina“, objašnjava Melanie Furlan.

Krov je ipak najbolje mjesto za sunčanu elektranu

Zbog praktičnosti, paneli se postavljaju na krov. Bitno je da ih ništa ne zaklanja jer svaka zapreka može utjecati na proizvodnju energije. Tehnologija solarnih panela jako je napredovala.

solarni-paneli-na-krovu

„Unatrag evo 10 godina snaga se praktički tih panela udvostručila. Znači treba duplo manja količina za proizvodnju iste količine energije. A što se tiče samog dizajna, postoje standardni oblici i postoje skroz crni koji efektnije izgledaju“, objasnio nam je distributer solarne opreme Milan Pavlović.

Milan-Pavlović-distributer-solarne- opreme
Milan Pavlović, distributer solarne opreme

Poželite li i imati sunčani pogon za proizvodnju struje, nakon detaljnog početnog informiranja očekuje vas izrada glavnog projekta, odabir instalatera te dozvole i priključak HEP-a.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Baumit akademija

Baumit i Celanese: Revolucija u održivim građevinskim materijalima uz reciklažu CO₂

Suradnja dviju globalnih kompanija donosi novu tehnologiju koja industrijske emisije pretvara u sirovinu za boje i žbuke te smanjuje ugljični otisak gradnje u Europi.

Građevinska industrija jedna je od najvećih globalnih emitera CO₂, a pritisak na smanjenje ugljičnog otiska postaje sve veći. Baumit, lider u proizvodnji građevinskih materijala u Europi, odlučio je postaviti nove standarde održivosti.

U suradnji s Celanese Corporation, globalnim liderom u kemijskoj industriji, Baumit uvodi pionirski pristup u proizvodnji žbuka i boja – korištenjem CCU tehnologije (Carbon Capture and Utilization) za recikliranje CO₂ u proizvodnom procesu. Ovaj inovativni pristup omogućuje stvaranje materijala s manjim ugljičnim otiskom i podržava kružno gospodarstvo u građevinarstvu.

Što je CCU tehnologija i kako funkcionira?

Carbon Capture and Utilization (CCU) označava hvatanje industrijskih emisija CO₂ koje bi inače završile u atmosferi i njihovu kemijsku pretvorbu u vrijedne sirovine.

U slučaju Baumita: Industrijski CO₂ se prikuplja i kombinira s vodikom. Procesom kemijske reakcije CO₂ se pretvara u metanol, ključnu sirovinu za veziva u bojama, žbukama i smolama. Metanol postaje dio vinil-acetatnih emulzija, koje se koriste u proizvodnji žbuka i boja s recikliranim CO₂

Ovaj proces smanjuje upotrebu fosilnih goriva, vraća ugljik u proizvodni ciklus i značajno doprinosi principima cirkularne ekonomije.

Suradnja Baumit – Celanese: inovacija u praksi

Celanese svojim ECO-CC proizvodima omogućuje Baumitu da stvori prva veziva u Europi od recikliranog CO₂. Očekuje se smanjenje više od 5.000 tona CO₂ emisija godišnje, što predstavlja značajan doprinos klimatski prihvatljivijoj gradnji.

“Korištenje CCU procesa za recikliranje CO₂ u 100% veziva za fasadne žbuke i boje pomaže u stvaranju kružne ekonomije i smanjenju ugljičnog otiska Baumit proizvoda,” izjavio je Roman Stickler, CMO Baumita.

Kevin Norfleet, globalni direktor održivosti u Celanese, pojašnjava da suradnja s Baumitom pokazuje kako recikliranje emisija CO₂ otvara jedinstvene mogućnosti za implementaciju kružnog gospodarstva u građevinskoj industriji, smanjujući emisije i stvarajući dugoročno održive materijale za gradnju.

Prednosti CCU tehnologije za građevinsku industriju

CCU tehnologija omogućuje značajno smanjenje emisija CO₂ i upotrebe fosilnih inputa u proizvodnji. Korištenje recikliranog CO₂ u vezivima osigurava visokokvalitetne materijale za fasade, boje i žbuke, a istovremeno povećava energetsku učinkovitost proizvodnog procesa. Ovo je posebno relevantno za arhitekte, inženjere i sustainability menadžere koji traže rješenja za klimatski prihvatljive i inovativne projekte.

Održivi materijali znače manje emisije i zdraviji okoliš. Fasade i zidovi izrađeni s ovim materijalima doprinose stvaranju “zelenijih zgrada” i smanjenju utjecaja gradnje na klimu. Istovremeno, takvi materijali pomažu u kreiranju toplih, ugodnih i održivih domova u kojima se ljudi osjećaju dobro, a okoliš je manje opterećen.

Baumit kao pionir održive gradnje u Europi

Baumit je prvi i trenutno jedini proizvođač građevinskih materijala u Europi koji koristi ovakva inovativna veziva u masovnoj proizvodnji. Njihovi proizvodi, uključujući žbuke s recikliranim CO₂, boje i premaze s manjim ugljičnim otiskom te fasadne sustave prilagođene energetski učinkovitom dizajnu, predstavljaju konkretan primjer klimatski prihvatljive gradnje, što je u skladu s Baumitovom strategijom GO2morrow, čiji je cilj značajno smanjenje emisija CO₂ do 2030. godine.

Izolacija koja svake godine štedi CO₂ i gradi budućnost

Baumitova rješenja ne smanjuju emisije samo u proizvodnji – njihov učinak se višestruko povećava tijekom cijelog životnog vijeka zgrada. Svake godine Baumitova fasadna izolacija ugrađuje se na čak 45 milijuna četvornih metara fasada diljem Europe.

Svaki četvorni metar djeluje kao mali, ali moćni klimatski saveznik. Ušteda CO₂ koju ostvari jedan kvadratni metar izolacije odgovara količini kisika koju proizvedu dva stabla u jednoj godini. A taj se učinak ne zadržava samo na prvoj godini – on se umnožava iz godine u godinu, tijekom cijelog životnog vijeka zgrade.

Smanjenjem potrošnje energije za grijanje i hlađenje, izolacija izravno smanjuje emisije CO₂, a istovremeno povećava udobnost stanovanja. Izolacija tako postaje dugoročna klimatska investicija.

GO2morrow – više od strategije, način razmišljanja

GO2morrow nije samo program održivosti – to je stav koji gleda dalje od sadašnjih generacija. Kao vodeći proizvođač građevinskih materijala u Europi, prisutan u 24 zemlje, Baumit preuzima odgovornost za ekološki, ekonomski i društveni utjecaj svog poslovanja.

GO2morrow predstavlja obećanje zajednici i planetu: da se održivost ne živi samo kroz proizvode, već kroz cijeli način razmišljanja. Kroz ovu platformu, Baumit ne gradi samo zgrade, već gradi bolji svijet – korak po korak.

Šira slika: CCU i kružna ekonomija

CCU tehnologija nije samo inovacija – ona je ključna komponenta u globalnim naporima za dekarbonizaciju industrije. Povezuje hvatanje CO₂ iz industrijskih procesa, njegovu transformaciju u korisne materijale i recikliranje ugljika u građevinske proizvode.

Na taj način, sektori poput građevinarstva i kemijske industrije mogu smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, smanjiti emisije stakleničkih plinova i integrirati principe kružne ekonomije u svakodnevnu proizvodnju.

Inovacija koja oblikuje budućnost gradnje

Suradnja Baumit – Celanese i primjena CCU tehnologije predstavlja spoj inovacije, stručnosti i ekološke odgovornosti. Korištenjem recikliranog CO₂ u vezivima za boje i žbuke, Baumit smanjuje emisije, podržava kružnu ekonomiju i postavlja novi standard održive gradnje u Europi.

Ovaj primjer pokazuje da održivi materijali više nisu samo “dodatak” – oni su središnji element modernog, klimatski prihvatljivog građevinskog sektora.


Nastavite čitati

Propisi i regulative

Video nadzor javnih površina – zakonski okvir, GDPR i tehnički zahtjevi

Saznajte kada je videonadzor javnih površina dopušten, koje zakone treba poštovati te kako uskladiti sustav kamera s GDPR-om i tehničkim zahtjevima.

videonadzor javnih površina - znak na smedjem zidu

Video nadzor javnih površina postaje sve važniji element sigurnosti u gradovima i općinama, osobito u kontekstu razvoja pametnih gradova. Iako sustavi videonadzora donose brojne prednosti u zaštiti osoba i imovine, njihova primjena podliježe strogoj zakonskoj regulativi. Nepravilna ugradnja ili korištenje kamera može dovesti do ozbiljnih pravnih posljedica, posebice u području zaštite osobnih podataka.

U ovom članku donosimo detaljan vodič kroz zakonske obveze, GDPR zahtjeve i tehničke uvjete za zakonit i siguran video nadzor javnih površina u Republici Hrvatskoj.

Je li važnija sigurnost ili lokacija vlastite nekretnine?

Video nadzor kao dio koncepta pametnog grada

Koncept pametnog grada obuhvaća širok spektar tehnoloških rješenja koja omogućuju prikupljanje i analizu podataka radi boljeg upravljanja gradskim resursima. Video nadzor javnih površina jedan je od ključnih elemenata takvih sustava jer omogućuje povećanje sigurnosti građana, zaštitu javne imovine i bolju kontrolu javnog prostora.

Međutim, upravo zbog prikupljanja vizualnih podataka koji mogu sadržavati osobne informacije, videonadzor mora biti implementiran pažljivo i u skladu s važećim zakonima. Svaki sustav mora imati jasno definiranu svrhu, opravdanost i pravni temelj.

videonadzor javnih površina - kamera na semaforu

Zakonska regulativa za video nadzor javnih površina

Primjena sustava tehničke zaštite, a osobito videonadzora na javnim površinama, regulirana je Zakonom o privatnoj zaštiti. Ovaj zakon jasno definira uvjete pod kojima se sustavi mogu ugrađivati i koristiti, kao i tko ima pravo obavljati djelatnost tehničke zaštite.

Posebno je važno istaknuti izmjene Zakona iz 2020. godine, koje dodatno naglašavaju zaštitu javnih površina. Prema zakonu, tehnička zaštita javnih površina provodi se ugradnjom sustava videonadzora s pohranom snimki, ali i drugim tehničkim rješenjima poput rampi, ograda i kontroliranih pristupa.

Detalji provedbe definirani su Pravilnikom o obavljanju poslova privatne zaštite na javnim površinama, koji je obvezan za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Tko smije ugrađivati sustave videonadzora

Jedno od najčešćih pitanja odnosi se na to tko smije ugrađivati sustave videonadzora na javnim površinama. Kada je svrha sustava zaštita osoba i imovine, ugradnju i održavanje smiju obavljati isključivo pravne osobe s važećim odobrenjem za obavljanje djelatnosti privatne zaštite.

Takve tvrtke moraju imati sklopljen ugovor izravno s investitorom, najčešće jedinicom lokalne samouprave. Prije same ugradnje sustava, potrebno je ishoditi odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova.

crne i bijele kamere na sivom zidu

Prosudba ugroženosti javne površine

Prije ugradnje videonadzora obavezna je izrada prosudbe ugroženosti javne površine. Ovaj dokument ima ključnu ulogu jer opravdava potrebu za tehničkom zaštitom i definira koje se točno površine štite.

Prosudba mora sadržavati:

  • precizno definirane lokacije i katastarske čestice,
  • dokaz vlasništva jedinice lokalne samouprave nad tim površinama,
  • eventualne suglasnosti drugih vlasnika,
  • analizu rizika poput vandalizma, uništavanja javne imovine, narušavanja javnog reda i mira ili ugrožavanja sigurnosti građana.

Na temelju ove dokumentacije traži se službeno odobrenje za provedbu zaštite.

Različite namjene kamera na javnim površinama

Ne koriste se sve kamere na javnim površinama u iste svrhe, što izravno utječe na primjenu zakona. Kada je svrha zaštita osoba i imovine, primjenjuje se Zakon o privatnoj zaštiti.

  • Međutim, kamere se mogu koristiti i u druge svrhe, primjerice za:
  • analizu i regulaciju prometa,
  • upravljanje semaforima,
  • detekciju nepropisno parkiranih vozila.

U tim slučajevima zakon o privatnoj zaštiti se ne primjenjuje, ali je izuzetno važno da se takve kamere ne koriste naknadno u druge svrhe, poput dokazivanja kaznenih djela. Ako se svrha proširi, potrebno je provesti kompletnu proceduru propisanu zakonom.

Poseban slučaj su kamere za detekciju nelegalnog odlaganja otpada, koje se smatraju zaštitom imovine i stoga podliježu zakonskoj regulativi. S druge strane, kamere za detekciju požara otvorenog prostora ili turističke kamere koje ne snimaju i ne pohranjuju podatke ne podliježu Zakonu o privatnoj zaštiti.

Pametna kuća: Budite sigurni da vam je dom na sigurnom, čak i kada vi niste kući

Video nadzor i primjena GDPR-a

Bez obzira na namjenu sustava, Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) obavezna je za sve oblike videonadzora javnih površina. Vlasnik sustava mora jasno definirati svrhu svake kamere te imati propisane procedure o pristupu i obradi podataka.

Jedna od najčešćih pogrešaka u praksi je nedostatak odgovarajuće dokumentacije ili nepostavljanje znaka upozorenja. Upravo zbog toga najčešće se izriču kazne prema GDPR-u.

Obavezni znakovi i informiranje građana

Svaki prostor pod videonadzorom mora biti jasno označen. Znak upozorenja mora sadržavati:

  • informaciju o voditelju obrade,
  • kontakt podatke,
  • svrhu obrade,
  • osnovna prava ispitanika.

Znak mora biti postavljen prije ulaska u nadzirani prostor, kako bi građani bili pravovremeno informirani.

znak za javni videonadzor na stupu

Interni akti jedinica lokalne samouprave

Jedinice lokalne samouprave obvezne su donijeti interni akt ili pravilnik koji regulira upravljanje sustavom videonadzora. Taj dokument mora definirati:

  • tko je odgovoran za upravljanje sustavom,
  • svrhu i opseg videonadzora,
  • gdje je videonadzor dopušten, a gdje zabranjen,
  • način snimanja i vrijeme pohrane zapisa,
  • tko ima pristup snimkama i u koje svrhe.

Ovi akti moraju biti usklađeni i s Pravilnikom i s GDPR-om.

Tehnički i sigurnosni zahtjevi sustava videonadzora

Sustav videonadzora mora biti siguran u tehničkom i informatičkom smislu. Video signal mora biti kriptiran, a komunikacijska infrastruktura zaštićena od neovlaštenog pristupa.

Hardver i softver moraju imati ugrađene mehanizme zaštite poput vatrozida, antivirusne zaštite i sustava za detekciju upada. Pristup snimačima mora biti strogo kontroliran, fizički i digitalno.

Svi pristupi sustavu moraju se evidentirati u logovima, a korisnički računi moraju biti individualni i zaštićeni snažnim lozinkama. Ako kamera snima područje izvan dopuštene zone, obavezno je korištenje maskiranja dijelova slike.

Kibernetička sigurnost i video nadzor

Primjena GDPR-a usko je povezana s kibernetičkom sigurnošću. Video sustavi često su meta kibernetičkih napada, zbog čega je nužno redovito ažurirati softver, koristiti sigurne mrežne protokole i provoditi sigurnosne provjere.

Ulaganje u kvalitetnu cyber zaštitu nije samo tehničko pitanje, već i zakonska obveza koja štiti sustav, podatke i povjerenje građana

Legalno i sigurno: Sve što trebate znati o postavljanju videonadzora

Video nadzor javnih površina može značajno povećati sigurnost i kvalitetu života u gradovima, ali samo ako je proveden zakonito, transparentno i sigurno. Pravilna primjena Zakona o privatnoj zaštiti, usklađenost s GDPR-om i poštivanje tehničkih standarda ključni su preduvjeti uspješne implementacije.

Jedinice lokalne samouprave koje pristupe videonadzoru strateški i odgovorno ne samo da smanjuju rizike, već grade povjerenje građana i stvaraju temelje za siguran i moderan javni prostor.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama