Gradnja doma
Robert Križanović: “U GEALAN-u smo fokusirani na potrebe kupca i stvaranje dobrog odnosa s njima”
Iako su postigli i više od očekivanog, direktor tvrtke GEALAN ističe kako radi tima ljudi s kojima radi ima pravo u budućnosti očekivati još više!
Iako su postigli i više od očekivanog, direktor tvrtke GEALAN ističe kako radi tima ljudi s kojima radi ima pravo u budućnosti očekivati još više!
Tvrtka GEALAN slavi 20 godina rada i dobro je poznata na tržištu te iz godine u godinu bilježi rast u poslovanju. Njihov uspjeh je zasigurno i posljedica jakog fokusa na želje i potrebe kupaca, ali i ponude raznovrsnog i kvalitetnog asortimana, pri čijoj se izradi koriste novi materijali i tehnologije, kako bi se utjecalo i na smanjenje ugljičnog dioksida ali i pristupačniju gradnju.
GEALAN razvija, proizvodi i prodaje inovativne PVC prozorske profile koji ispunjavaju očekivanja krajnjih kupaca ali i visoke zahtjeve građevinske industrije.
Naš sugovornik Robert Križanović, direktor tvrtke, prva iskustva u industriji stekao je na proizvodnji PVC građevinske stolarije gdje je radio od 2001. godine te tako stekao brojna vrijedna iskustva kao voditelj prodaje. Za GEALAN počinje raditi sredinom 2003. godine, gdje uskoro dolazi na poziciju voditelja odjela logistike.
“Direktor poduzeća bio je gospodin Ivica Maurović. On je zaslužan da je poduzeće GEALAN d.o.o. otvoreno u Hrvatskoj. Vrlo brzo smo postigli iznimno dobre rezultate u poslovanju. Potencijal koji ima gospodin Maurović prepoznali su i u matičnoj kući GEALAN Fenster Systeme GmbH u Njemačkoj, pa su ga 2009. godine pozvali da bude član uprave zadužen za prodaju i marketing, a ja sam dobio poziciju direktora GEALAN d.o.o.”, pojašnjava sugovornik.
Možete li nas kratko provesti i kroz povijest tvrtke?
Kada je g. Ivica Maurović je počeo raditi za GEALAN 2002. godine kao prodajni predstavnik, pozvao je mene da mu se pridružim 2003. godine i radim tehničku podršku kupcima. Posao se dobro razvijao i gospodin Maurović je predložio matičnoj kući u Njemačkoj da otvorimo firmu u Hrvatskoj. Tako je 01.07. 2004. godine otvorena firma GEALAN d.o.o., a mi smo dobili odgovornost za tržišta: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Albanije. Počeli smo s timom od 10 zaposlenika, a danas nas je 37.
20 godina tvrtka posluje u Hrvatskoj, što biste istaknuli kao najveći uspjeh do sad, a što kao glavne ciljeve u budućnosti poslovanja?
U vrijeme kada smo otvorili poduzeće u Hrvatskoj, GEALAN je bio relativno nepoznat brand u svijetu PVC profila i građevinske stolarije. Na tržište smo ušli kao zadnji od svih zapadnoeuropskih poduzeća iz naše industrije. Vrlo brzo postali smo najveći pojedinačni dobavljač PVC sustava profila u Hrvatskoj te izgradili najjači brand.
Tu poziciju držimo i danas što je jako veliki izazov kroz sve ove godine. Što se budućnosti tiče, imamo jasno definiranu viziju, a to je oduševiti ljude. Zajedno stvaramo okvir za svijet prozora – inovativan, održiv i orijentiran na kupca. Želimo našim proizvodima i uslugama zbilja oduševiti ljude, stoga vjerujem da će nas to dovesti do pozicije vodećeg dobavljača u cijeloj regiji za koju smo zaduženi.
Kako biste komentirali kupce, što im je danas najvažnije prilikom odabira asortimana?
Kupci u Hrvatskoj su prije svega odvažni i vrijedni poduzetnici. Uvjeti poslovanja nisu jednostavni, a oni su kroz sve ove godine uspjeli izgraditi respektabilna poduzeća i podignuti cijelu branšu na visoki nivo kvalitete.
Ponosni smo jer smo kroz 20 godina zajedno sudjelovali s našim kupcima u tom procesu. Imamo široki asortiman proizvoda, iz kojeg svaki naš kupac može pronaći one najbolje za sebe i svoje krajnje kupce, ali isto tako pouzdanu podršku u različitim segmentima poslovanja koje naši kupci mogu dobiti i koja njima puno znači.
Njegujemo što nam je jako važno – u GEALAN-u smo fokusirani na potrebe kupca i stvaranje dobrog odnosa s njima. Jako smo ponosni što smo uspjeli pronaći veliki broj kupaca s kojima dijelimo zajedničke vrijednosti i na njima gradimo čvrste odnose i na taj način prevladavamo sve teškoće.
Neki od njih vas prate od samog osnivanja tvrtke?
S ponosom mogu reći da imamo kupce koji su počeli raditi s GEALAN-om i prije nego smo otvorili poduzeće u Hrvatskoj. To su PONISTRA iz Biorina, IZODAL iz Kaštel Sućurca, A.B.S. iz Pićana, TRES FILIAS iz Sesveta, STOLARIJA BROD iz Slavonskog Broda, EURO PROZOR iz Novog Vinodolskog, THERMO iz Prištine s Kosova, LIBERTA KOM iz Tetova u Makedoniji, INGPLAST iz Cazina u BiH te BRAVARIJA MARIĆ iz Ljubuškog u BiH. S nama već 20 godina posluje i poduzeće IKS FENSTER iz Sesveta.
S ponosom ističemo i kupca koji je u 15 godina naše suradnje ostvario rast za više od 20 puta. To je poduzeće SKELIN MONT iz Šibenika, koji je sada jedan od najvećih proizvođača građevinske stolarije u Hrvatskoj.
Koliko je rad u GEALAN-u ispunio vaša očekivanja i ambicije? Jeste li Vi i vaš tim zadovoljni rezultatima?
Vjerujem da je bez dobrih suradnika nemoguće napredovati ili ostvariti dobar rezultat. Ja imam sreću da radim s izvrsnim suradnicima, mojim kolegicama i kolegama. Zajedno smo kao tim izgradili ovo poduzeće.
Prošli smo i kroz teška vremena, međusobno se podržavali i pomagali jedni drugima, zajedno učili, stjecali iskustva i napredovali da bismo danas bili ovdje gdje jesmo. Smatram da smo u ovih 20 godina napravili čak i više od onoga što smo očekivali. Tim koji imam daje mi za pravo da u budućnosti očekujem još i više.
Vaša pozicija je iznimno odgovorna, predstavlja li to za vas zadovoljstvo ili se često susrećete sa stresnim situacijama?
Smatram da sam sretan čovjek jer mogu reći da radim posao koji zbilja volim i prema kojem osjećam strast i nakon 20 godina. Naravno da odgovornost donosi i stresne situacije, ali ipak svaki dan pronađem barem jednu stvar u poslu zbog koje sam zadovoljan.
Tvrtka iz godine u godinu polučuje sve veći uspjeh, što bi bio ključ takvog rezultata poslovanja?
Unutar cijelog GEALAN-a njegujemo timski duh, povjerenje, otvorenu komunikaciju, profesionalnost i poštovanje. To su vrijednosti po kojima radimo, kako unutar našeg tima, tako i prema našim kupcima. Smatram da je to ključno za uspjeh, pa ćemo i dalje raditi na razvijanju tih vrijednosti.
Postoji li i proizvod koji vas čini jedinstvenim na tržištu?
Proizvod koji nas čini jedinstvenim na tržištu je naš GEALAN-acrylcolor. Proizvodimo ga već više od 40 godina procesom koekstruzije. Ono što ga čini posebnim je kvaliteta površine profila koja je puno otpornija na vremenske utjecaje, lako se održava, otpornija je na ogrebotine i ima postojanost boje. Nudimo ga u širokoj paleti boja, pa se mogu zadovoljiti različiti uvjeti današnjih modernih objekata kada je u pitanju boja fasada.
Svakako bih izdvojio cijeli sustav S9000 sa svojim posebnostima, GEALAN-LUMAXX, GEALAN-FUTURA i podizno-klizna vrata. Tržište je izvrsno prihvatilo naš sustav GEALAN-LINEAR te klizni sustav GEALAN-SMOOVIO.
U sustav GEALAN-KUBUS ugradili smo sve naše posebnosti i inovacije: GEALAN-acrylcolor, suho statičko ostakljivanje krila pomoću ljepljive trake STV i dodatnu izolacijsku pjenu u profilima IKD.
Zadnji novi proizvod koji smo predstavili je sustav GEALAN-KONTUR s modernim dizajnom, koji osim izvrsne toplinske i zvučne izolacije, pruža i visoka protuprovalna svojstva.
Villa Kambel, Hrvatska
Ogledalo prirode, Albanija
Propisi i regulative
Nuklearna energija u Hrvatskoj ponovno u fokusu: Što to znači za budućnost energetike
Dok se paralelno razvijaju obnovljivi izvori energije, sve se više govori i o ulozi nuklearne energije u budućem energetskom miksu
Hrvatska sve aktivnije raspravlja o budućnosti energetskog sustava dok istovremeno provodi zelenu energetsku tranziciju i uvodi sve strože standarde u graditeljstvu. Upravo u tom kontekstu ponovno se otvara pitanje – kakvu će ulogu imati nuklearna energija u Hrvatskoj i kako će se mijenjati način na koji gradimo i obnavljamo zgrade.
Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve – do 2030. godine smanjiti potrošnju energije i emisije stakleničkih plinova. Zgradarstvo je pritom jedan od ključnih sektora jer upravo zgrade troše oko 40 posto ukupne energije u Europskoj uniji.
Zašto se okrećemo održivoj gradnji?
Kako bi se taj trend promijenio, donesen je novi zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.
“Ovaj zakon je dobar jer uvodi rigoroznije i dugo očekivane mjere. Među zadnjim člancima govori se i o sankcioniranju investitora i izvoditelja, jer iskustva s energetskim projektima nisu uvijek bila najbolja praksa”, ističe prof. art. Ljubomir Miščević, dipl. ing. arh., s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
Zgrade gotovo nulte energije postaju standard
Novi zakon trebao bi ubrzati energetsku obnovu zgrada i potaknuti gradnju objekata koji troše minimalnu količinu energije.
U Europskoj uniji već je standard takozvana zgrada gotovo nulte potrošnje energije (nZEB), dok se sve češće govori i o zgradama koje proizvode više energije nego što potroše.
“A plus energetski razred još uvijek nije obvezujući standard, ali riječ je o pozitivnom iskustvu koje se sve više prenosi. Sve više kolega sugerira investitorima da se ide i iznad postojećih standarda”, objašnjava Miščević.
U takvim projektima veliku ulogu imaju obnovljivi izvori energije, poput solarnih panela i drugih tehnologija koje omogućuju da zgrade proizvode energiju za vlastite potrebe.
“Nije riječ samo o smanjenju računa ili emisija, nego i o stvaranju kvalitetnog prostornog okruženja. Sve se više govori o kvaliteti unutarnje klime u zgradama, odnosno o takozvanom indoor environmentu”, dodaje Miščević.
Energetska obnova zgrada jedan je od najvećih izazova
Hrvatska i dalje uvozi oko 50 posto svojih energetskih potreba, dok sektor graditeljstva troši gotovo jednaku količinu energije. Upravo zato energetska obnova postojećeg fonda zgrada postaje jedan od ključnih izazova.
Energetske obnove često donose značajne uštede, ali važno je razumjeti i kontekst tih brojki.
“Kada se kaže da je nakon obnove ostvarena ušteda od 70 posto, to zvuči impresivno. No treba imati na umu da su mnoge zgrade prije obnove imale lošu ovojnicu bez toplinske izolacije, loše prozore i velike ventilacijske gubitke”, objašnjava Miščević.
Zbog toga danas standard niskoenergetske gradnje postaje gotovo osnovni kriterij u suvremenom projektiranju.
Nuklearna energija u Hrvatskoj ponovno ulazi u raspravu
Dok se paralelno razvijaju obnovljivi izvori energije, sve se više govori i o ulozi nuklearne energije u budućem energetskom miksu.
U tom kontekstu ponovno se otvara pitanje kakvu bi ulogu mogla imati nuklearna energija u Hrvatskoj, posebno u vrijeme kada mnoge europske države preispituju svoje energetske strategije.
Jedan od novih koncepata su mali modularni nuklearni reaktori, tehnologija koja se razvija u više zemalja svijeta.
“Ključna riječ su mali modularni nuklearni moduli, koje u žargonu ponekad nazivamo i ‘džepnim nuklearkama’. Kina je već započela s takvim projektima”, kaže Miščević.
Zagovornici tvrde da takvi reaktori mogu osigurati stabilnu proizvodnju energije uz manji prostor i bržu izgradnju.
Hrvatska još uvijek ne koristi puni potencijal obnovljivih izvora
Unatoč raspravama o nuklearnoj energiji, Hrvatska još uvijek ne koristi u potpunosti ni potencijal obnovljivih izvora energije.
Zemlja raspolaže značajnim hidroenergetskim potencijalom, ali i velikim mogućnostima razvoja solarnih elektrana.
“Kada bismo iz energetskog profila Hrvatske izbacili hidro potencijal, vidjeli bismo da i dalje značajno zaostajemo u razvoju fotonaponskih sustava”, upozorava Miščević.
Kao zanimljiv primjer navodi grad Maribor.
“Prije samo nekoliko godina Maribor je, ne računajući površine unutar povijesne jezgre, imao više instaliranih kvadrata fotonaponskih panela nego cijela Hrvatska.”
Energetske odluke oblikuju i prostor u kojem živimo
U sljedećim godinama odluke o energetskom miksu, standardima gradnje i obnovi postojećih zgrada imat će velik utjecaj na gospodarstvo, energetsku sigurnost, ali i na kvalitetu prostora u kojem živimo.
Zbog toga se rasprava o tome kakvu će ulogu imati nuklearna energija u Hrvatskoj sve češće povezuje i s pitanjem održive gradnje, energetske učinkovitosti i razvoja gradova budućnosti.
Urbanizam
Zelene zgrade ili samo marketing? Stručnjaci upozoravaju na greenwashing
“U trenutku kada je održivost postala mainstream tema, pojavile su se i negativne posljedice…”
Zelene fasade, solarni paneli, energetski certifikati i održivi materijali sve su češći argumenti u promociji novih stambenih i poslovnih zgrada. Investitori sve više naglašavaju ekološku komponentu projekata, a “zelena gradnja” postala je jedan od najvažnijih trendova u suvremenoj arhitekturi. No postavlja se pitanje koliko su takve tvrdnje doista dokaz održivosti, a koliko samo dobro osmišljen marketing. Upravo zbog toga sve se češće spominje pojam greenwashing.
Zgrade koje “dišu” sve su češći prizor u gradovima
Greenwashing označava situaciju u kojoj se nešto predstavlja kao ekološki prihvatljivo ili održivo, iako to u stvarnosti nije u potpunosti točno. Drugim riječima, riječ je o pokušaju da se proizvod, projekt ili tvrtka predstave “zelenijima” nego što doista jesu.
“Greenwashing predstavlja situaciju u kojoj se zeleno i održivo na neki način ‘ispire’, odnosno prikazuje drukčijim nego što jest. Nešto što zapravo nije održivo pokušava se predstaviti kao zeleno, često zbog poslovnih ili marketinških razloga”, objašnjava Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
Kako je greenwashing postao globalni problem
Pojam greenwashing nije nov, ali se posljednjih godina sve češće pojavljuje u javnosti. Razlog tome je snažan fokus na održivost koji je Europska unija postavila kroz niz strategija i regulativa, posebno kroz Europski zeleni plan.
Od 2020. godine zelena tranzicija postala je jedna od ključnih politika Europske unije. Održiva gradnja, energetska učinkovitost i smanjenje emisija CO₂ postali su dio svakodnevnih rasprava u gospodarstvu, politici i graditeljstvu.
“U trenutku kada je održivost postala mainstream tema, pojavile su se i negativne posljedice. Jedna od njih je upravo greenwashing, odnosno pokušaj da se nešto predstavi kao održivo iako ne zadovoljava sve kriterije”, kaže Smolar.
U građevinskom sektoru taj problem može biti posebno izražen jer se zgrade često promoviraju kroz ekološke karakteristike poput energetske učinkovitosti ili korištenja obnovljivih izvora energije.
Europa uvodi pravila protiv greenwashinga
Europske institucije vrlo su brzo prepoznale rizik od zloupotrebe pojma održivosti te su počele uvoditi regulatorne mehanizme koji bi trebali spriječiti greenwashing.
Jedan od ključnih alata je EU taksonomija, uredba koja jasno definira što se smatra održivim ulaganjem.
“Taksonomija taksativno objašnjava što znači zeleno i održivo. Ona definira konkretne kriterije za različite vrste ulaganja, uključujući izgradnju i obnovu zgrada”, objašnjava Marko Markić, dipl. ing. građ., voditelj odjela certificiranja u Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju.
Drugim riječima, zgrada se ne može proizvoljno nazvati zelenom – mora zadovoljiti jasno definirane tehničke i energetske kriterije.
Osim toga, u pripremi je i Green Claims Directive, europska direktiva koja bi trebala spriječiti proizvoljno korištenje ekoloških tvrdnji u marketingu.
“Ona će definirati na koji način se može izreći neka zelena tvrdnja te kakve znanstvene dokaze treba imati da bi se nešto proglasilo održivim”, kaže Markić.
Kako se provjerava održivost zgrada
U graditeljstvu se održivost ne procjenjuje samo prema jednom elementu, poput solarnih panela ili energetske učinkovitosti. Zgrada je složen sustav koji uključuje materijale, način gradnje, potrošnju energije, ali i kvalitetu prostora za korisnike.
“Zgrada kao proizvod provjerava se kroz različite sustave certificiranja. U Europi i Hrvatskoj jedan od najpoznatijih je DGNB certifikat koji procjenjuje različite aspekte održivosti”, objašnjava Smolar.
Materijali i oprema također moraju zadovoljiti određene standarde.
“Svi proizvodi koji se ugrađuju u zgradu moraju imati tehničke listove i dokaze o energetskim svojstvima. Način njihove ugradnje i korištenja također mora zadovoljavati određene kriterije”, dodaje Markić.
Tri ključna kriterija održive gradnje
Da bi se neka zgrada smatrala doista održivom, mora zadovoljiti tri osnovna kriterija: okolišni, društveni i ekonomski.
Okolišni kriteriji odnose se na potrošnju energije, emisije stakleničkih plinova i utjecaj na okoliš. Društveni kriteriji procjenjuju kako zgrada utječe na zdravlje, sigurnost i dobrobit ljudi koji u njoj borave.
Treći kriterij je ekonomska održivost.
“Zgrada mora biti financijski isplativa. Lako je napraviti izuzetno skupu zgradu koja će biti energetski učinkovita, ali to nije poanta održivosti. Ona mora biti dugoročno isplativa”, objašnjava Markić.
Koliko je greenwashing zapravo prisutan
Iako se o greenwashingu često govori u javnosti, stručnjaci smatraju da u sektoru graditeljstva postoji relativno malo prostora za manipulaciju.
“Prostor za muljanje zapravo je vrlo mali. Ako postoje jasno propisani kriteriji i način provjere, teško je nešto proglasiti zelenim bez dokaza”, kaže Markić.
S razvojem regulative i sustava certificiranja očekuje se da će greenwashing u graditeljstvu postajati sve rjeđi, a održiva gradnja sve transparentnija i jasno definirana.
