Gradnja doma

Otpad nije smeće – Zero waste

Obično priče završavaju otpadom, a ova priča otpadom počinje. Svjetski pokret koji promovira život bez stvaranja otpada naziva se trendom, filozofijom i načinom života. Ana Mileusnić iz Zelene akcije objasnila nam je benefite ovakvog življenja.

Stil života

Zero waste kao filozofija ili način života promovira život bez stvaranja ikakvog otpada s naglaskom na korištenje održivih materijala i izbjegavanja jednokratnih proizvoda.

Prvi korak je taj da smanjimo otpad, dakle, ako razmišljamo o tome što kupujemo, kako kupujemo, jednostavno trebamo osvijestiti sami sebi da sve što kupimo od nekud mora doći i negdje mora završiti.

Drugi korak je ponovna uporaba, odnosno, da osim što smo izabrali nešto što se može ponovno upotrijebiti, da to zaista koristimo što više puta ili u tu svrhu. Korištenje u drugu svrhu značilo bi da to nije bilo namijenjeno za prethodnu svrhu, no, na taj bismo način izbjegli nabavu novog i koristili ono što već imamo.

Reciklirajte što više

U svojoj srži, Zero waste želi potaknuti kružni pristup korištenja resursa. Recikliranje i savjesno gospodarenje otpadom ključni su prvi koraci, ali cilj je ponovno upotrijebiti, ne baciti nakon korištenja.

Primjerice, ako uzmemo platnene pelene ili višekratne menstrualne proizvode, te ako bi se starije generacije pitalo o tome, oni vjerojatno nemaju lijepo iskustvo niti pamćenje na to, međutim danas je to jedna zdravija opcija i upravo zbog toga se sve više ljudi okreće ponovno tome.

Mali korak za čovjeka, veliki za čovječanstvo

Zero waste je skup načela koji teže eliminaciji otpada u svim fazama – od potrošnje resursa do upravljanja odbačenim materijalima.

Mali koraci koje možemo napraviti su pokušati smanjiti količinu plastike. Kada uzimate kavu za van, ponesite svoju šalicu, koristite platnene vrećice i pokušajte ponovno upotrijebiti ili pronaći drugu namjenu.

Hvalevrijedne akcije

Zelena akcija na razini zajednice svaku zadnju srijedu u mjesecu organizira swap party, odnosno događaj razmjene obuće, odjeće i modnih dodataka gdje se također može prakticirati razmjena, dakle bez ikakvog novca. Osobe jednostavno izaberu što više ne žele nositi i jednako toliko toga mogu ponijeti sa sobom.

Također možemo razmišljati o tome da izučimo neke korisne vještine pa da smo sposobni i sami sašiti neki odjevni predmet i na taj način smanjiti prekomjernu proizvodnju i potrošnju.

Dok kao pojedinci pokušavamo smanjiti utjecaj na okoliš, trebamo i sustav koji će kreirati politike i potaknuti gospodarstvo da bude manje rastrošno u proizvodnji i potrošnji.

Prelog kao grad za primjer

U Hrvatskoj je najbolji primjer grad Prelog koji je jedini grad koji ima funkcionalan centar za ponovnu uporabu, što znači da sav glomazni otpad koji smatramo da nam više ne treba ili slično, ne ide u reciklažno dvorište gdje je to odmah otpisano u kategoriji otpad nego to dolazi kao otpad, međutim nekim prepravcima i popravcima se kasnije vraća u prodaju.

Življenje bez otpada je moguće, ali se ne događa preko noći. Krenemo li malim koracima, možemo doći do cilja. Osim toga, naučimo najmlađe da treba reciklirati i smanjiti otpad.

Up Next

Je li vaša zgrada bolesna?

Ne propustite

Očekuju li nas novi natječaji za energetsku obnovu?

Propisi i regulative

Zadružno stanovanje – alternativa tržišnim modelima i put do priuštivog doma

Dok je u Hrvatskoj u pripremi novi zakon o priuštivom stanovanju, koji bi trebao osigurati bolje uvjete kreditiranja, u mnogim europskim zemljama već desetljećima uspješno funkcionira drugačiji koncept – zadružno stanovanje. Ovaj model nudi održivu, zajednički vođenu i priuštivu opciju rješavanja stambenog pitanja.

Što je zadružno stanovanje?

„Zadružno stanovanje, odnosno stambena zadruga, je organizacija u kojoj se građani udružuju kako bi kolektivno riješili svoje stambeno pitanje kroz zajedničko vlasništvo i upravljanje“, objašnjava Jelena Grobenski, koordinatorica Europske zadruge MOBA Housing SCE.

Jelena Grobenski, koordinatorica Europske zadruge MOBA Housing SCE

Za razliku od uobičajenog tržišnog modela, stanari zajedno definiraju pravila zadruge, projektiraju zgradu prema svojim potrebama te upravljaju njome u fazi korištenja.

“Kao i drugim zadrugama, participacija članova se odnosi na to da svaki član ima jednako pravo odlučivanja. Svaki član zadruge ima jedan glas u skupštini.”

Zadružno stanovanje je koncept koji osigurava određeni niz kvaliteta stanovanja koji najčešće nisu dostupne ili su teško ostvarive

„Zadružno stanovanje omogućuje ljudima koji zbog cijena na tržištu ili kreditne nesposobnosti teško mogu doći do vlastitog doma da kolektivno ostvare to pravo“, ističe Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje.

Goran Jeras, Upravitelj zadruge za etično financiranje

Primjeri iz Europe pokazuju njegovu uspješnost – u Nizozemskoj čak 30 % stambenog fonda čine zadruge, a u Beču oko 40 %.

Model se intenzivno razvija i u Španjolskoj, osobito u Barceloni, gdje je pravni okvir za takav oblik stanovanja uveden prije desetak godina.

“Zadružno stanovanje stvara stambenu zajednicu. Znači, stvara mogućnost suradnje s drugim stanarima. Mogućnost planiranja zajedničkih prostora koji mogu biti korisni, poput kina, zajedničke kuhinje, muzičke dvorane ili dvorane za vježbanje. Na taj način, omogućava da stanari imaju na raspolaganju puno više korisne infrastrukture nego što bi to mogli u svom vlastitom stanu.”

Jedna od karakteristika zadružnog stanovanja je doživotno i nasljedno pravo stanovanja, čime se osigurava stabilnost cijene. I dok stanovnici mnogih europskih zemalja uživaju u ovim pogodnostima, takav oblik stanovanja kod nas još ne postoji.

Hrvatski pilot-projekt

I u Hrvatskoj postoje pokušaji uvođenja zadružnog stanovanja. Grad Križevci je prije pet godina započeo pilot-projekt prenamjene zgrade bivše vojarne u stambenu zadrugu. Za projekt je izrađeno idejno rješenje i dobivena građevinska dozvola, a u tijeku je okupljanje budućih stanara.

Kako bi se ovaj model razvio u punom kapacitetu, ključna je suradnja s lokalnim samoupravama. One su, prema zakonu, nadležne za stanovanje i upravljanje prostorom, a upravo njihovo uključivanje u prostorne planove može osigurati stabilan razvoj zadružnog stanovanja i drugih oblika priuštivog stanovanja u Hrvatskoj.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Zona pobjede: Novi podcast koji mijenja pogled na gradnju

U prvoj epizodi podcasta Zona pobjede, u produkciji tvrtke Baumit, razgovaramo o održivosti u graditeljstvu, novim izazovima za arhitekte, inovacijama u fasadnim sustavima te klimatskim promjenama koje oblikuju budućnost arhitekture i gradnje.

Premijera podcasta "Zona pobjede": održiva gradnja, inovativna rješenja, uloga arhitekata i savjeti za stanovanje budućnosti.

Održivost više nije daleka budućnost, nego svakodnevica. Već od 2026. gradnja i stanovanje u Hrvatskoj dobit će sasvim novu dimenziju – energetska učinkovitost, održivi materijali i inovativna rješenja postaju obavezan standard. Upravo zato pokrenut je podcast „Zona pobjede“, u suradnji Baumita i emisije Dom na kvadrat, koji donosi stručne razgovore o svemu što oblikuje domove budućnosti.

Gospodarski Centar u Osijeku nominiran za prestižnu nagradu Baumit LifeChallenge 2024 za najljepšu fasadu u Europi

Što je „Zona pobjede“?

„Zona pobjede“ je novi podcast posvećen graditeljstvu, arhitekturi i održivom življenju. Kroz otvorene razgovore, stručnjaci i praktičari govore o tome kako inovacije u gradnji utječu na kvalitetu života svakog građanina. Podcast moderira Snježana Turalija, dok su gosti prve epizode Maja Kuzmanović, arhitektica iz Arhigrupe, i Vinko Ančić, product manager u Baumitu.

Oni zajedno donose pogled iz prakse i industrije – što građani mogu očekivati od novih materijala, zašto je suradnja arhitekata i proizvođača presudna, i kako će novi standardi gradnje utjecati na cijelo društvo.

Premijera podcasta "Zona pobjede": održiva gradnja, inovativna rješenja, uloga arhitekata i savjeti za stanovanje budućnosti.
moderatorica Snježana Turalija

NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?

Premijerna epizoda: Održiva gradnja i fasade koje dišu

Prva epizoda podcasta posvećena je jednoj od najvažnijih tema današnjice – održivoj gradnji. Klimatske promjene sve su očitije, a zgrade troše čak 40 % ukupne energije. Rješenje se krije u inovacijama. Jedna od njih je CrystalSet, novo Baumitovo rješenje za fasade, koje ne samo da štiti zgrade od ekstremnih klimatskih uvjeta, nego i omogućuje „disanje“ zidova te ugodniju mikroklimu u interijeru.

Arhitektica Maja Kuzmanović naglašava kako su upravo takvi materijali ključni za zdravlje zgrade i stanara, dok Vinko Ančić ističe tehničke prednosti sustava i njegovu dugovječnost. Složni su u jednom – budućnost gradnje traži inovacije koje su i estetske i održive.

Premijera podcasta "Zona pobjede": održiva gradnja, inovativna rješenja, uloga arhitekata i savjeti za stanovanje budućnosti.
gosti : Maja Kuzmanović, arhitektica iz Arhigrupe, i Vinko Ančić, product manager u Baumitu.

Energetski obnovite kuću ETICS fasadnim sustavom

Saznajte u prvoj epizodi:

Zašto je graditeljstvo ključno u borbi protiv klimatskih promjena
Kako Baumit razvija proizvode za budućnost
Što arhitekti danas očekuju od materijala
Kako izgleda moderna i odgovorna suradnja između arhitekta i proizvođača

Zašto poslušati podcast?

Podcast „Zona pobjede“ nije namijenjen samo stručnjacima. On je vodič za sve koji grade, obnavljaju ili se jednostavno zanimaju za zdraviji i održiviji način stanovanja. Kroz razgovore možete saznati:

kako smanjiti račune kroz energetsku učinkovitost,
koje fasadne sustave birati za dugotrajnost i udobnost,
što arhitekti traže od materijala i proizvođača,
kako će se nova pravila i zakoni odraziti na svakodnevni život

„Zona pobjede“ donosi inspiraciju i znanje o tome kako graditi i živjeti održivije. Ako želite biti korak ispred i na vrijeme doznati koja rješenja donose ljepši i energetski učinkovitiji život, ovo je sadržaj koji vrijedi pratiti.

Gdje poslušati „Zonu pobjede“?

Premijerna epizoda dostupna je na YouTube kanalu Dom na kvadrat, kao i na kanalima tvrtke Baumit Hrvatska. Uskoro će podcast biti dostupan i na Spotifyju i drugim platformama, dok će kraći video-isječci biti objavljivani na Instagramu i TikToku.

Pratite nas na kanalima:

Dom na kvadrat: Web, Instagram, Facebook, TikTok i YouTube.

Baumit : Web, LinkedIn, Instagram, Facebook, TikTok, YouTube

Greenika : Web