Gradnja doma
Očekuju li nas novi natječaji za energetsku obnovu?
O planovima Vlade za energetsku obnovu obiteljskih kuća te potencijalnim natječajima u ovoj godini razgovarali smo s ravnateljicom uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije – Irenom Križ Šelendić.
Cilj programa energetske obnove obiteljskih kuća
Fond je imao alokaciju od 390 milijuna kuna, a upravo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sve pozive koji se zaprime provodi. Pristiglo je preko 8000 prijava, a oko 5000 prijava je odobreno i ti su pozivi u fazi realizacije.

Poziv je bio raspisan krajem prošle godine, u rujnu 2022., za zgrade oštećene u potresu koje bi uz konstruktivnu ili nekonstruktivnu obnovu provele i energetsku, zajedno ili nakon obnove od potresa.
To je bila alokacija od 100 milijuna kuna, a poziv je trajao do 31.12. S 390 milijuna pokrilo se oko 5000 prijava.

Ovaj program je u fazi nacrta, još uvijek nije donesen, a predviđen je za razdoblje do 2030., te se bavi segmentom obiteljskih kuća koje čine gotovo 50 posto ukupnog fonda.
Ciljevi su podupiranje zelene tranzicije i dekarbonizacije zgrada. Glavni cilj je izražen u metrima kvadratnim, a potrebno je obnoviti oko 11 milijuna kvadratnih metara u obiteljskim kućama do 2030., a ostali ciljevi su izraženi u uštedama energije.
Koje mjere će se sufinancirati?
Izolacija vanjskih zidova, izolacija kosog krova prema negrijanom tavanu, izolacija ravnog krova, izolacija poda prema tlu, vanjska stolarija, zatim mjere ugradnje obnovljivih izvora energije za grijanje, za toplu vodu, za proizvodnju struje, fotonaponski sustavi, solarni sustavi za proizvodnju tople vode, kotlovi na bio masu i dizalice topline.

Ideja je da više ne bude posebnih poziva za obnovljive izvore, nego da to sve bude jedan poziv, pa ovisno o kriterijima građani će odabrati koje mjere žele sufinancirati. Isto tako može se sufinancirati jedna pojedinačna mjera ili više mjera.
Što se očekuje od novog programa za razdoblje do 2030. godine?
Za pojedinačne mjere sufinanciranja predviđa se maksimalna stopa od 40 posto, a one koje idu na integralnu obnovu s kojom se postižu više uštede idu s maksimalnom stopom od 60 posto.

Mogu se očekivati neki noviteti koji će na vrijeme biti objavljeni. Bitno je reći da osim ovih energetskih koristi, kao što je ušteda, energetska neovisnost, također tu je i smanjenje rizika od energetskog siromaštva, smanjenje loših utjecaja na zdravlje, raste vrijednost nekretnina, također u gospodarstvu raste proizvodnja građevinskih proizvoda, povećava se broj radnih mjesta.
Koristi od programa su višestruke, a ono što je najvažnije jest da se iz dugoročne strategije zadovolje ciljevi.
Energetska obnova višestambenih zgrada
U 2023. stupa na snagu zaključak Vlade koji u Ministarstvu moraju provesti. Zaduženje je dobio i Fond, a to je da do rujna raspiše javne pozive i za obiteljske kuće i za višestambene zgrade, a sve skupa to je alokacija od gotovo jedne milijarde kuna.

Pola će ići na obiteljske kuće, pola na višestambene zgrade. Uz to višestambene zgrade se također financiraju i europskim sredstvima. Uz nacionalna sredstva za višestambene zgrade, tu su i europska sredstva za obnovu.
Arhitektura i dizajn
Zona pobjede: Novi podcast koji mijenja pogled na gradnju
U prvoj epizodi podcasta Zona pobjede, u produkciji tvrtke Baumit, razgovaramo o održivosti u graditeljstvu, novim izazovima za arhitekte, inovacijama u fasadnim sustavima te klimatskim promjenama koje oblikuju budućnost arhitekture i gradnje.

Održivost više nije daleka budućnost, nego svakodnevica. Već od 2026. gradnja i stanovanje u Hrvatskoj dobit će sasvim novu dimenziju – energetska učinkovitost, održivi materijali i inovativna rješenja postaju obavezan standard. Upravo zato pokrenut je podcast „Zona pobjede“, u suradnji Baumita i emisije Dom na kvadrat, koji donosi stručne razgovore o svemu što oblikuje domove budućnosti.
Što je „Zona pobjede“?
„Zona pobjede“ je novi podcast posvećen graditeljstvu, arhitekturi i održivom življenju. Kroz otvorene razgovore, stručnjaci i praktičari govore o tome kako inovacije u gradnji utječu na kvalitetu života svakog građanina. Podcast moderira Snježana Turalija, dok su gosti prve epizode Maja Kuzmanović, arhitektica iz Arhigrupe, i Vinko Ančić, product manager u Baumitu.
Oni zajedno donose pogled iz prakse i industrije – što građani mogu očekivati od novih materijala, zašto je suradnja arhitekata i proizvođača presudna, i kako će novi standardi gradnje utjecati na cijelo društvo.

NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?
Premijerna epizoda: Održiva gradnja i fasade koje dišu
Prva epizoda podcasta posvećena je jednoj od najvažnijih tema današnjice – održivoj gradnji. Klimatske promjene sve su očitije, a zgrade troše čak 40 % ukupne energije. Rješenje se krije u inovacijama. Jedna od njih je CrystalSet, novo Baumitovo rješenje za fasade, koje ne samo da štiti zgrade od ekstremnih klimatskih uvjeta, nego i omogućuje „disanje“ zidova te ugodniju mikroklimu u interijeru.
Arhitektica Maja Kuzmanović naglašava kako su upravo takvi materijali ključni za zdravlje zgrade i stanara, dok Vinko Ančić ističe tehničke prednosti sustava i njegovu dugovječnost. Složni su u jednom – budućnost gradnje traži inovacije koje su i estetske i održive.

Energetski obnovite kuću ETICS fasadnim sustavom
Saznajte u prvoj epizodi:
- Zašto je graditeljstvo ključno u borbi protiv klimatskih promjena
- Kako Baumit razvija proizvode za budućnost
- Što arhitekti danas očekuju od materijala
- Kako izgleda moderna i odgovorna suradnja između arhitekta i proizvođača
Zašto poslušati podcast?
Podcast „Zona pobjede“ nije namijenjen samo stručnjacima. On je vodič za sve koji grade, obnavljaju ili se jednostavno zanimaju za zdraviji i održiviji način stanovanja. Kroz razgovore možete saznati:
- kako smanjiti račune kroz energetsku učinkovitost,
- koje fasadne sustave birati za dugotrajnost i udobnost,
- što arhitekti traže od materijala i proizvođača,
- kako će se nova pravila i zakoni odraziti na svakodnevni život
„Zona pobjede“ donosi inspiraciju i znanje o tome kako graditi i živjeti održivije. Ako želite biti korak ispred i na vrijeme doznati koja rješenja donose ljepši i energetski učinkovitiji život, ovo je sadržaj koji vrijedi pratiti.
Gdje poslušati „Zonu pobjede“?
Premijerna epizoda dostupna je na YouTube kanalu Dom na kvadrat, kao i na kanalima tvrtke Baumit Hrvatska. Uskoro će podcast biti dostupan i na Spotifyju i drugim platformama, dok će kraći video-isječci biti objavljivani na Instagramu i TikToku.
Pratite nas na kanalima:
Dom na kvadrat: Web, Instagram, Facebook, TikTok i YouTube.
Baumit : Web, LinkedIn, Instagram, Facebook, TikTok, YouTube
Greenika : Web
Propisi i regulative
Priuštivo stanovanje u Hrvatskoj: Što donosi novi zakon i tko će imati koristi?
Hoće li ovaj zakon riješiti jedan od najvećih društvenih problema današnjice – dostupnosti stanovanja

Rastuće cijene nekretnina posljednjih su godina mnogim građanima onemogućile rješavanje stambenog pitanja. Kako bi se taj trend ublažio i omogućilo sigurnije stanovanje mladim obiteljima i kućanstvima s prosječnim ili ispodprosječnim prihodima, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine priprema novi Zakon o priuštivom stanovanju.
Prema planu, do 2030. godine država će izgraditi 9.000 novih stanova.
NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?
Što znači priuštivo stanovanje?
Priuštivim se stanovanjem smatra ono kod kojega kućanstvo troši najviše 30 % svojih ukupnih prihoda na stanovanje. To uključuje kreditne rate, režije i sve prateće troškove.
Zakon se prvenstveno odnosi na obitelji čiji prihodi nisu dovoljno visoki da bi konkurirali na otvorenom tržištu, ali su iznad granice siromaštva.
Riječ je o skupini građana koja je do sada često bila „između“ – nisu si mogli priuštiti kupnju stana, ali nisu imali pravo na socijalne stanove.
U Hrvatskoj se do sada većinom oslanjalo na tržišne modele i individualnu kupnju, što je dovelo do sve težeg ulaska mladih u vlasništvo nad nekretninom.
Dosadašnje mjere: APN i POS
Najpoznatije mjere stambene politike u Hrvatskoj su:
- APN subvencije – država sufinancira dio rate stambenog kredita, najčešće za mlade obitelji. Iako su mnogima pomogle, stručnjaci upozoravaju da su subvencije istodobno potaknule rast cijena stanova
- POS stanovi (Program društveno poticane stanogradnje) – stanovi po nižim cijenama od tržišnih, ali u ograničenom broju i često na rubnim ili slabije prometno povezanim lokacijama
Ključne mjere novog zakona o priuštivom stanovanju
- Gradnja 9.000 stanova – 50 % za prodaju, 50 % za dugoročni najam
- Novi kriteriji dostupnosti – pravo na stan imat će obitelji koje zadovoljavaju uvjet do 30 % troškova stanovanja u odnosu na prihode
- Povećanje etalonske cijene gradnje – na 1.315 eura po m² s PDV-om, što će omogućiti kvalitetniju izgradnju i održivost projekta
- Suradnja s lokalnim jedinicama – gradovi i općine osigurat će zemljišta i infrastrukturu
- Provedba preko APN-a – Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama vodit će realizaciju projekata
Nova pravila za stambene kredite: Što to znači za vas

Gdje će se graditi?
Prvi projekti najavljeni su u Zagrebu, Osijeku i Splitu. To su gradovi s najvećim pritiskom na tržištu stanova i najizraženijom potrebom za novim modelima stanovanja.
Dugoročni je plan uključiti i druge sredine, ovisno o raspoloživom zemljištu i suradnji jedinica lokalne samouprave.
Što je etalonska cijena i zašto je važna u kontekstu priuštivog stanovanja?
Jedan od problema prethodnih modela stanogradnje bio je nerazmjer između stvarnih troškova gradnje i etalonske cijene. Novi zakon predviđa podizanje te cijene, čime se želi osigurati da projekti budu održivi, a kvaliteta stanova primjerena suvremenim standardima energetske učinkovitosti i komunalne opremljenosti.
Etalonska cijena gradnje je referentna vrijednost koju država određuje kao osnovicu za izračun troškova u programima stanogradnje. Ona uključuje prosječne troškove izgradnje stambenih kvadrata – od materijala i rada do komunalne opreme i PDV-a.
U praksi, etalonska cijena služi kao polazište za izračun cijene stanova u programima poput POS-a ili sada planiranog priuštivog stanovanja. Ako je etalonska cijena preniska u odnosu na stvarne tržišne troškove, izvođačima se ne isplati graditi, pa projekti kasne ili ostaju neostvareni. Zato novi zakon predviđa njezino podizanje na 1.315 eura po m² s PDV-om, čime bi se trebao osigurati održiv model izgradnje i bolja kvaliteta stanova.
Što nam donosi novi Zakon o priuštivom stanovanju
Novi Zakon o priuštivom stanovanju trebao bi donijeti stabilniji okvir stambene politike u Hrvatskoj. Uz gradnju 9.000 stanova i jasne kriterije dostupnosti, obiteljima s nižim prihodima otvara se mogućnost da dođu do kvalitetnog i sigurnog doma.
Ako se plan uspješno provede, to bi mogao biti važan iskorak u rješavanju jednog od najvećih društvenih problema današnjice – dostupnosti stanovanja.