Gradnja doma
Nema više opravdanja za nekvalitetnu i neekološku gradnju
Održiva ili zelena gradnja temelje se na integriranom pristupu planiranju i realizaciji projekata te na principima kružne ekonomije i održivosti
Pozitivan stav je ono nešto po čemu se razlikuju uspješni poduzetnici te po čemu žele biti prepoznatljivi u svakoj svojoj aktivnosti, posebno u gospodarskim djelatnostima. No, za neke djelatnosti imamo i dosta negativnih iskustava, na primjer u graditeljstvu, stoga naslov ove priče sadrži više riječi NE nego DA. No, nije naslov sročen baš ovako samo da bi predstavljao te negativnosti, već da čitatelja navodi na razmišljanje možemo li se i do kada u graditeljskom sektoru ponašati onako kako ne doliči vremenu u kojem živimo.
Grenland se ubrzano mijenja
Činjenica da naš trenutni životni stil ne doprinosi okolišu i nije više neka glavna vijest, ipak se svjetski političari, a i stručna javnost bave tom temom vrlo ambiciozno na Klimatskom Summitu u Madridu od 2. do 13. prosinca 2019. Poruke koje se šalju sa margina Summita više su nego zabrinjavajuće u smislu aktualnog stanja našeg Planeta, no kada se radi o aktivnom sudjelovanju u procesima koji bi eventualno mogli smanjiti negativan utjecaj ljudske aktivnosti na okoliš, onda se izuzetno puno ljudi krije iza malih riječi: „da“ i „ali“. Kako bi bilo da to „da“ i „ali“, pretvorimo u „da“, računajte i sa mnom u tom procesu“!?
Planet treba i očekuje našu pomoć
Kako bi bilo da u gospodarskim okvirima zaista svi razmotrimo iskorištavanje prednosti koje nam omogućuje princip kružne ekonomije?
To je princip koji ne samo da minimizira negativan utjecaj na okoliš već ujedno omogućuje pozitivan doprinos okolišu i resursima. Reciklirajući sirovine i njihovim iskorištavanjem za proizvodnju novih materijala i proizvoda, uvelike se smanjuje ili u potpunosti anulira stvaranje otpada, a time i manje štete nanosi prirodi.
Poznato je da zgrade mogu pozitivno doprinositi smanjenju iskorištenja resursa, posebno energetskih i količini C02 otiska te biti dio strategije kružne ekonomije, stoga su kroz više kriterija uključene i u 17 UN-ovih ciljeva održivosti
DGNB međunarodni sustav certificiranja održivosti zgrada
ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI KAKO POSTIĆI KVALITETU GRAĐEVINSKIH PROJEKATA
Održiva ili zelena gradnja temelje se na integriranom pristupu planiranju i realizaciji projekata te u svakoj svojoj fazi traže potpuno razumijevanje i trajno koordiniranje čitavog tima dionika – od voditelja projekta do opće javnosti na koju će projekt u budućnosti utjecati, od investitora ili developera, projektanskog tima i tima dizajnera, građevinskih i ostalih inženjera, do certifikatora i financijske institucije koja prati projekt. Takav pristup smanjuje broj korekcija u hodu na gradilištu, nerješivih problema u timu, izmjena u financijskom i terminskom planu – općenito smanjuje rizike u razvoju i realizaciji projekata.
Samo dobra i ciljana koordinacija dovode do uspješno realiziranih projekata.
Održive ili zelene zgrade čiju je vrijednost u kontekstu održivosti moguće mjeriti kroz DGNB međunarodni certifikat održive gradnju
temelje se na slijedećim smjernicama:
Procjena životnog ciklusa zgrade
- U postupku evaluacije ili certifikacije prema DGNB sustavu, u obzir se uzima cijeli životni vijek zgrade
Holistički pristup planiranju, projektiranju, gradnji, održavanju i upravljanju zgrada
- Jednaka se pažnja posvećuje trima najvažnijim faktorima održivosti: ekološkom, ekonomskom i socio-kulturnom
Posebna usmjerenost za performanse projekta
- DGNB sustav certificiranja procjenjuje sve procese u fazi razvoja i realizacije projekta, ne samo pojedinačne mjere unutar projekta
Prema DGNB sustavu certificiranja moguće je certificirati projekte u fazi planiranja i dizajna, zgrade koje su već u upotrebi, one koje su u upotrebi i pripremaju se za rekonstrukciju, te novogradnja, kao i interijeri zgrada i urbani kvartovi.
Za zgrade u upotrebi mjerenja se vrše prema 9 kriterija, a za novogradnju čak i preko 30 kriterija.
S obzirom na namjenu, mogu se certificirati zgrade javne namjene kao što su bolnice, škole, fakulteti, muzeji i slično. Zatim komercijalne zgrade kao što su uredi, hoteli, logistički i trgovački centri, proizvodne hale, kampusi, stadioni. U najnovije vrijeme certificiraju se čitave urbane i poslovne zone i to je sve popularnije u velikim europskim gradovima.
Kada se procijene svi parametri na promatranom projektu, certifikatori ili Auditori u suradnji sa stručnjacima iz DGNB-a Njemačka ili DGNB sistemskih partnera iz Danske, Švicarske, Austrije ili Španjolske, dodjeljuju certifikat – PLATINASTI, ZLATNI, SREBRNI ILI BRONČANI, sukladno ostvarenim bodovima.
Škola za financijski management, Frankfurt
U Njemačkoj je DGNB međunarodni sistem certificiranja najrasprostranjeniji, gotovo 83% certifikata odnosi se na novogradnju.
ZAŠTO UOPĆE CERTIFICIRATI PROJEKTE?
- DGNB sustav certificiranja može se koristiti radi boljeg planiranja i optimiziranja projekta za sve one koji su u njega uključeni
- Certificiranje osigurava KVALITETU u procesu planiranja, izgradnje i korištenja objekta / prostora
- Fokus je na potrebama koje projekt očekuju u budućnosti, uz izbjegavanje rizika i dodatnih troškova – ekonomska održivost
- Osigurana je transparentnost i kvalitativna kontrola zahvaljujući nezavisnom certifikacijskom procesu
- DGNB certifikat koristi se kao marketinški alat i kao vrijedna nagrada za kvalitetu i održivost projekta!
Prvi DGNB certifikat u Hrvatskoj goes to MERIDIAN 16 BUSINESS ZONE
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
Baumit akademija
Baumit Ionit: zidne površine koje aktivno poboljšavaju kvalitetu zraka u domu
Mineralne zidne površine mogu aktivno poboljšati mikroklimu u interijeru regulacijom vlage, smanjenjem prašine i stvaranjem ugodnijeg, svježijeg zraka za svakodnevni boravak.
Kvaliteta zraka u prostoru u kojem živimo često se podrazumijeva. Ako redovito provjetravamo i održavamo čistoću, pretpostavljamo da je zrak dobar. No istraživanja i svakodnevno iskustvo pokazuju drugačije – upravo u zatvorenim prostorima zrak je često lošije kvalitete nego na otvorenom. A s obzirom na to da oko 90 posto života provodimo u interijerima, taj podatak nije zanemariv.
Osjećaj „teškog zraka“, suhoće, pojačane prašine ili sezonskih alergija često se ne povezuje s površinama koje nas okružuju, iako upravo one imaju velik utjecaj na mikroklimu prostora.
Bijela je nova crna: zašto arhitekti obožavaju nijanse bijele
Zračni ioni – nevidljiva, ali važna komponenta zraka
Zračni ioni prirodni su dio zraka koji udišemo. U prirodnim okruženjima poput šuma, planina ili uz more njihova je koncentracija znatno veća, zbog čega se u takvim prostorima često osjećamo svježije i opuštenije. U zatvorenim prostorima situacija je suprotna – zbog umjetnih materijala, nedostatka strujanja zraka i suhog grijanja, koncentracija zračnih iona znatno je niža.
Nedostatak iona ne primjećujemo svjesno, ali ga osjećamo kroz suhoću zraka, pojačanu prašinu i općenito manju ugodu boravka u prostoru.
Kako zidovi mogu aktivno utjecati na mikroklimu?
Zidovi se često doživljavaju isključivo kao vizualni element interijera. No mineralne površine mogu imati i aktivnu ulogu u prostoru. Za razliku od klasičnih, pasivnih zidnih obloga, aktivne mineralne površine sudjeluju u regulaciji vlage i kvalitete zraka.
Takvi zidovi ne „zatvaraju“ prostor, već reagiraju na uvjete u njemu – vežu višak vlage, oslobađaju je kada je zrak suh i sudjeluju u stvaranju stabilnije i ugodnije mikroklime.
Vodič za niveliranje podova: prvi korak prema savršenoj podlozi
Što je Baumit Ionit i kako djeluje?
Baumit Ionit sustav razvijen je upravo s ciljem aktivnog poboljšanja kvalitete zraka u zatvorenim prostorima. Riječ je o mineralnom sustavu zidnih boja i masa koji povećava koncentraciju prirodnih zračnih iona u prostoru i pritom regulira vlagu.
Mjerenja pokazuju da Ionit sustav može udvostručiti broj zračnih iona u odnosu na klasične zidne boje. Za razliku od uređaja koji zahtijevaju električnu energiju i održavanje, Ionit djeluje kontinuirano, kao dio same površine zida.
Regulacija vlage – temelj ugodne mikroklime
Optimalna relativna vlažnost zraka u interijeru kreće se između 40 i 60 posto. Upravo u tom rasponu Baumit Ionit pokazuje najveći učinak. Kada je vlaga u prostoru previsoka, mineralne površine vežu njezin višak. Kada je zrak presuh, primjerice tijekom sezone grijanja, vlaga se postupno oslobađa natrag u prostor.
Rezultat je stabilnija mikroklima, ugodniji osjećaj boravka i manja potreba za dodatnim ovlaživačima zraka.
Manje prašine i peludi – mjerljivi rezultati
Povećana koncentracija zračnih iona ima i vrlo konkretan učinak na lebdeće čestice u zraku. Ioni vežu sitne čestice prašine i peludi, zbog čega one brže padaju na površine i manje se zadržavaju u zraku.
U istraživanjima provedenima u referentnim prostorima, Fraunhofer institut zabilježio je da je u prostorima obojenima Ionit sustavom više od 98 posto peludi uklonjeno iz zraka unutar 30 minuta. U usporedbi s prostorima obojenima klasičnim bojama, razlika je bila jasno mjerljiva.
Zona pobjede: Protupotresna obnova – kako do sigurne kuće i otpornije budućnosti
Tri komponente Ionit sustava i njihova uloga
Baumit Ionit nije jedan proizvod, već sustav koji se sastoji od tri komplementarne komponente. IonitColor je mineralna unutarnja zidna boja koja predstavlja završni sloj. Aktivno povećava broj zračnih iona, smanjuje prašinu i pelud te je dostupna u 66 nježnih, smirujućih nijansi pogodnih za suvremene interijere.
IonitFinish je pastozna masa za zaglađivanje, spremna za upotrebu, koja se može nanositi ručno ili strojno. Aktivno sudjeluje u regulaciji vlage i koristi se za završne obrade površina u rasponu kvalitete Q1 do Q4.
IonitFino je praškasta masa za zaglađivanje namijenjena ručnoj ugradnji. Omogućava preciznu završnu obradu i, kao i ostale komponente sustava, doprinosi regulaciji vlage u prostoru. Najbolje rezultate daje u kombinaciji s IonitColor bojom.
Podloge i redoslijed ugradnje
Ionit sustav prikladan je za različite podloge, uključujući gips-kartonske ploče, beton i postojeće zidne površine. Logičan redoslijed primjene uključuje pripremu podloge, nanošenje mase za zaglađivanje (IonitFinish ili IonitFino) te završni sloj IonitColor boje. Takav sustavni pristup osigurava optimalno djelovanje svih komponenti.
Siguran izbor za svakodnevni život
Svi proizvodi iz Ionit sustava temelje se na mineralnoj bazi i ne sadrže štetne tvari. Sustav nosi relevantne ekološke certifikate, uključujući eco i natureplus oznake, što ga čini prikladnim za prostore u kojima boravimo svakodnevno – od dnevnih i spavaćih soba do dječjih prostora.
Estetika i zdrava mikroklima mogu ići zajedno
Zdravo stanovanje ne mora značiti odricanje od dizajna. Paleta od 66 neutralnih i umirujućih nijansi omogućava jednostavno uklapanje Ionit sustava u različite stilove uređenja, od minimalističkih do toplijih, obiteljskih interijera.
Baumit Ionit pokazuje kako zidne površine mogu imati aktivnu ulogu u prostoru. Umjesto da budu samo vizualna kulisa, one sudjeluju u regulaciji vlage, smanjenju prašine i poboljšanju kvalitete zraka. Riječ je o dugoročnom rješenju koje djeluje tiho, nevidljivo i kontinuirano – ali čiji se učinak osjeti u svakodnevnom životu.
