Gradnja doma
Kvalitetni materijali, brzina gradnje i unaprijed definirani troškovi… Ovo su glavne prednosti montažne gradnje
Istra je predvodnica luksuznog turizma u Hrvatskoj, a on zahtjeva i luksuzan smještaj. Istra je uvijek bila otvorena prema novim načinima gradnje ali uz poštivanje tradicionalnih elemenata.
Koncept montažne gradnje, zbog svojih brojnih prednosti, ima sve više poklonika, a Domprojekt jedan je od pionira ovakve gradnje na domaćem tržištu.
“Domprojekt od 93 godine se bavi gradnjom kuća sa drvenom nosivom konstrukcijom, kako je sazrijevalo tržište u Hrvatskoj, tako su i rasli zahtjevi na naše objekte pa su od nekadašnjih samo prizemnica su počele raditi katnice, stambene zgrade, javni objekti i tako dalje, a naravno sa sazrijevanjem turističke, turističkog tržišta pogotovo u Istri, rasla je i potreba objektima luksuznijeg karaktera s obzirom na strane goste.
Luksuzne kuće su u principu one pored kojih ćete uvijek zastati kad prolazite pokraj i očarati se njenom ljepotom. Čini je suvremena arhitektura, moderna koncepcija, rasporeda prostorija, veliki otvoreni prostori unutra. Čini je također oprema unutarnja i vanjska, poput sauna, bazena i slično, sustava grijanja, hlađenja i na kraju vanjsko oblikovanje pročelja, obloga kamenom, velike staklene stijene koje daju puno svjetlosti unutra i omogućavaju jedan udoban boravak u takvom objektu. “, ističe mag. ing. aedif. Elis Hajdarovac, direktor Domprojekta.
Montažna gradnja traži iste preduvjete kao i klasična gradnja, građevinsku i lokacijsku dozvola, a oko oblikovanja kuće pomoći će vam stručnjaci iz tvrtke Domprojekt.
“Arhitektonsko oblikovanje koje izađe ili iz našeg projektnog ureda ili ga dobijemo od privatnog investitora je ustvari jedan od osnovnih preduvjeta da bi mi to u konačnici učinili lijepim ili luksuznim. Materijale koje koristimo za vanjsko oblikovanje uvijek dolaze u suradnji sa privatnim investitorom, ustvari tako se rađaju neka luksuzna rješenja.”, pojasnio je Mladen Štefanac, voditelj prodaje Domprojekta.
Istra kao predvodnica elitnog turizma u Hrvatskoj, zahtjeva i luksuzan smještaj, a nije rijetkost da su takvi objekti građeni predgotovljenim načinom.
Domprojekt gradi objekte prema željama naručitelja, kombinirajući tradicionalne elemente s modernom arhitekturom.
“Specifičnost istarskog podneblja je što je uvijek Istra bila područje gdje se najviše gradilo ovakvim načinom gradnje. Bila je dosta otvorena po tom pitanju i dolaskom, odnosno povećanjem broja noćenja, razvojem turizma, naravno da je porasla i potreba za što kvalitetnijim i što luksuznijim smještajnim kapacitetima, pa su se tako najprije ovdje nekako odlučili za gradnju luksuznijih objekata u ovakvom predgotovoljenom načinu gradnje. Ono što karakterizira takve objeke u Istri su na primjer, obloga pročelja sa kamenom, šareni crijep kao pokrov na krovu i tako dalje, grilje ili škure kao vanjski neki detalji, uglavnom, nastoji se uz onaj tradicionalni dio opet koji se njeguje, dodavati moderne note takvim objektima i rezultati su izvrsni.
Mi imamo evo nedavno jedan objekat koji je različit u odnosu na sve ostale, pod navodnicima, montažne gradnje kako je zovemo na tržištu, gdje su otvorene galerije, kosi stropovi, otvoreni krovovi, velike klizne stijene, moderna arhitektura uklopljena u ovu istarsku arhitekturu i detalje sa pravim kamenom, sa drvenim gredama, kamenim aertama i to je ustvari ono što čini Domprojekt prepoznatljiv na ovom tržištu.” pojasnio je Štefanac.
Osim opreme, vanjskog oblikovanja, što čini objekt luksuznim je njegova lokacija pa je tako u biti Istri skoro svaka naša kuća koju gradimo na neki način luksuzna.
“Tvrtka Domprojekt s obzirom na velike zahtjeve i rješenja koja dolaze od privatnih investitora, vrlo često je inovator na tržištu, što se tiče arhitektonske gradnje. I puno puta je nešto napravila kao probno ili prvo, znači među prvima mislim da smo radili na tržištu obiteljske kuće za privatne investitore, sa ravnim krovom u ovim sistemima gradnje. Dugi niz godina već radimo i među prvima mislim da smo gradili kuće koje vidite na našoj web stranici, kompletno obložene sa kamenom, ne dekorativno nego pravim kamenom. “, zaključuje.
Kvalitetni materijali, brzina gradnje i unaprijed definirani troškovi, prednosti su montažne gradnje kojom možete izgraditi dom kakav ste oduvijek sanjali.
Gradnja doma
Elektro plan je najjeftiniji nacrt u vašem domu – i najskuplja greška ako ga preskočite
Boju fronte možete promijeniti relativno jednostavno. Utičnica na pogrešnom mjestu može značiti ponovno otvaranje gotovog zida. U novoj epizodi emisije Dom na kvadrat dizajner interijera Matej Kušević objašnjava zašto se jedna od najvažnijih odluka o svakodnevnom funkcioniranju doma donosi na papiru – prije početka elektroinstalaterskih radova.
Kad se uređuje dom, novac i pažnja prirodno teku prema onome što se vidi: bojama, materijalima, rasvjeti i rasporedu namještaja. Sve su to važne odluke. No postoji jedan plan koji nestane iza zidova, a nakon useljenja odlučuje hoćete li o struji gotovo zaboraviti ili godinama tražiti slobodnu utičnicu i razvlačiti produžne kabele.
Riječ je o elektro planu. Dizajner interijera Matej Kušević naglašava da se o njemu često razmišlja prekasno, iako je upravo u ranoj fazi izmjene najjednostavnije napraviti. Kada se zid zatvori, keramika postavi i namještaj dođe na svoje mjesto, svaka promjena postaje složenija i skuplja.
Dobar elektro plan zato nije samo popis utičnica. On povezuje tlocrt, namještaj, rasvjetu, uređaje i navike ljudi koji će u prostoru živjeti.
Elektro plan treba biti definiran prije početka elektroinstalaterskih radova
Kušević elektro plan opisuje kao tlocrt sa svim važnim izvodima: utičnicama, prekidačima, rasvjetom, priključcima za punjenje i komunikacijskim instalacijama. Prva provjera zato je vrlo jednostavna: ako se o tim pozicijama odlučuje tek kada je izvođač već na gradilištu, ključne odluke donose se prekasno.
Logičan trenutak za planiranje dolazi čim su definirani tlocrt i glavne pozicije kuhinje, kreveta, kauča, televizora i radnih zona. Pitanje „koliko utičnica i gdje“ zapravo ne počinje utičnicom nego namještajem i načinom korištenja prostora.
Tek kada znamo gdje će stajati televizor, hoće li uz kauč biti podna ili stolna lampa, treba li kutna garnitura napajanje ili gdje će biti radni stol, možemo smisleno odrediti gdje struja stvarno treba doći.
Zato Kušević inzistira na detaljno rascrtanom tlocrtu s namještajem u stvarnim dimenzijama. Bez toga lako nastaje klasičan primjer bačenog novca: utičnica koja je uredno izvedena, ali završava iza velikog ormara ili ladice i postaje praktički nedostupna.
Kuhinja: mjesto gdje se loš plan naplati najbrže
Kuhinja je najbrži test svakog elektro plana jer na relativno malom prostoru okuplja mnogo uređaja različitih namjena i priključnih snaga. Hladnjak, pećnica, ploča za kuhanje i perilica posuđa samo su početak; slijede aparat za kavu, kuhalo, toster, blender i brojni mali uređaji koje nerijetko koristimo istodobno.
Zato nije dovoljno samo prebrojati uređaje i svakom dodijeliti utičnicu. Važno je znati što će se priključivati, gdje i s kakvim zahtjevima, kako bi stručna osoba mogla pravilno projektirati strujne krugove i zaštitu.
Jedno od pitanja koje zato treba riješiti rano jest planira li se, primjerice, indukcijska ploča ili druga vrsta kuhanja. Priključna snaga uređaja utječe na projektiranje odgovarajuće instalacije. To nije odluka koju korisnik treba tehnički proračunavati sam, ali je informacija koju projektant i izvođač moraju znati prije nego što instalacija bude izvedena.
Kupaonica: ovdje pravila nisu stvar ukusa
Kuhinja je zahtjevna zbog broja uređaja, a kupaonica zbog spoja električne energije i vode. Zato položaj utičnica, rasvjete i druge električne opreme u kupaonici nije stvar slobodnog raspoređivanja.
Prostor oko kade i tuša dijeli se na sigurnosne zone u kojima vrijede posebna pravila o tome koja se električna oprema smije postaviti i kakvu zaštitu mora imati. Upravo zato formulacija „stavimo utičnicu tu negdje“ u kupaonici nije dovoljno dobra.
Korisnik treba znati gdje mu u stvarnom životu trebaju sušilo za kosu, električna četkica, perilica ili druga oprema, ali konkretne pozicije, zaštitu i izvedbu treba uskladiti sa stručnim pravilima i prepustiti projektantu odnosno kvalificiranom izvođaču.
Rezervni izvodi su osiguranje, a ne rasipanje
Jedan od najracionalnijih savjeta iz priloga jest predvidjeti nekoliko promišljenih rezervnih izvoda ondje gdje se potrebe kroz godine realno mogu promijeniti. To ne znači postaviti utičnice nasumično posvuda, nego razmišljati unaprijed o mjestima na kojima bi se jednoga dana mogao pojaviti novi uređaj, radni stol ili drugačiji raspored namještaja.
Greška na papiru je crta koju jednostavno pomaknete. Ista greška nakon žbukanja, bojanja ili polaganja keramike može značiti ponovno otvaranje zida i plaćanje već završenih radova.
Dobar plan vidi se i po tome koliko je jasan izvođaču. Što je više odluka riješeno prije početka radova, manje je improvizacije pod vremenskim pritiskom gradilišta.
Prođite kroz vlastiti dan prije nego što zatvorite zidove
Tehnički plan mora odgovoriti na svakodnevne navike. Gdje punite telefon? Koristite li tablet na kauču? Gdje će stajati usisavač i gdje ga najčešće priključujete? Hoćete li uz krevet imati lampu, punjač sata, punjač telefona i još neki uređaj?
Takva pitanja zvuče banalno, ali upravo ona određuju hoće li raspored utičnica biti intuitivan. Priključci za punjenje mogu biti korisni uz krevet ili radni stol, ali važno je prije svega osigurati dovoljno i dobro pozicioniranih izvora napajanja; konkretan tip priključka može se kroz godine mijenjati.
Najbolje projektirano rješenje je ono kod kojeg nakon useljenja gotovo nikada ne razmišljate o tome gdje je utičnica ili prekidač. Uđete u prostor, ruka prirodno ide prema prekidaču, a uređaj uključujete bez akrobacije iza garniture. Dobar elektro plan najbolje primijetimo upravo po tome što ga u svakodnevici gotovo ne primjećujemo.
Racionalna provjera prije zatvaranja zidova
- Definirajte elektro plan prije početka elektroinstalaterskih radova, a ne u hodu na gradilištu.
- Ucrtajte namještaj u stvarnim dimenzijama pa tek onda pozicije utičnica i prekidača.
- U kuhinji unaprijed popišite uređaje i njihove potrebe; tehničko dimenzioniranje prepustite stručnjaku.
- Indukcija ili druga vrsta kuhanja? Odlučite na vrijeme jer priključna snaga utječe na projektiranje instalacije.
- U kupaonici položaj i vrstu električne opreme planirajte prema sigurnosnim zonama i zahtjevima zaštite.
- Predvidite nekoliko promišljenih rezervnih izvoda na mjestima gdje se potrebe mogu mijenjati.
Propisi i regulative
Pravila ponašanja u naseljima: Buka, radovi, parkiranje, otpad i odnosi sa susjedima
Život u stambenoj zgradi ili naselju svakodnevno nas dovodi u dodir sa susjedima na koji se rijetko unaprijed pripremimo. Buka iz susjednog stana, radovi koji traju danima, automobil parkiran preko pola pločnika ili vreće otpada ostavljene pored kontejnera znaju izazvati napetosti koje se mogu izbjeći poznavanjem osnovnih pravila. Hrvatsko zakonodavstvo prilično jasno propisuje granice dopuštenog ponašanja u zajedničkom stanovanju, a poznavanje tih pravila često je najbrži put do mirnog suživota. U nastavku donosimo pregled propisa koji uređuju buku, radove, parkiranje i otpad, uz praktične savjete za rješavanje najčešćih susjedskih nesuglasica.
Buka u stambenim zgradama: Što točno kaže zakon?
Temeljni propis koji uređuje ovo područje je Zakon o zaštiti od buke, koji dan dijeli na tri razdoblja: dan od 7 do 19 sati, večer od 19 do 23 sata te noć od 23 do 7 sati. Za svako razdoblje propisane su različite dopuštene razine buke.
Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke, u stambenim i pretežito stambenim zonama dopuštena razina iznosi 35 decibela danju i 25 decibela noću. Glasna zabava, bušenje zida ili pojačana glazba nakon 23 sata zato mogu predstavljati prekršaj, bez obzira na to je li riječ o radnom danu ili vikendu.
Zakon zabranjuje aktivnosti koje u boravišnim prostorima stvaraju buku štetnu za zdravlje tijekom cijelog dana, a ne samo noću. Novi izvori buke unutar zgrade, poput dizala ili klimatizacijskih uređaja, ne smiju povisiti postojeću razinu buke u boravišnim prostorijama za više od jednog decibela.
Ako susjed učestalo prekoračuje dopuštene granice, može se obavijestiti sanitarna inspekcija, samostalno ili preko predstavnika suvlasnika. Inspekcija može provesti mjerenje i podnijeti optužni prijedlog. Visina kazne ovisi o težini i ponavljanju prekršaja, pa je aktualne iznose najbolje provjeriti kod Državnog inspektorata.
Buka u stanu: Zašto nije samo neugodnost i kako se od nje možemo zaštititi
Radovi u stanu: Kada je potrebna suglasnost susjeda?
Renoviranje stana jedno je od najčešćih izvorišta sukoba u zgradama, a pravni okvir za to postavlja Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Prema članku 82. tog zakona, suvlasnik s uspostavljenim etažnim vlasništvom smije o vlastitom trošku izvršiti prepravke u stanu, uključujući promjenu namjene, bez traženja odobrenja ostalih suvlasnika, uz uvjet da se pridržava građevinskih propisa. Ta sloboda ipak ima jasne granice: promjena ne smije oštetiti zgradu ni druge dijelove nekretnine, ne smije narušiti vanjski izgled zgrade i ne smije ugroziti sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari. U praksi to znači da se namještanje kuhinje, postavljanje poda ili preslagivanje nenosivih pregrada obično može izvesti bez ičije dozvole, dok probijanje nosivog zida ili promjena rasporeda prostorija koja utječe na susjedne stanove traži oprez i, često, stručnu procjenu.
Ove skrivene troškove renovacije stana gotovo nitko ne planira unaprijed
Situacija se mijenja čim radovi izlaze iz okvira uređenja vlastitog stana i dotiču zajedničke dijelove zgrade, poput fasade, krova, dizala ili zajedničkih instalacija. Zakon tada zahtijeva širi konsenzus suvlasnika, a razlikuje se hoće li se posao smatrati redovitim ili izvanrednim upravljanjem. Za poslove koji premašuju okvir redovitog upravljanja, poput većih popravaka, dogradnje, nadogradnje ili preuređenja, potrebna je suglasnost svih suvlasnika, a u slučaju sumnje smatra se da posao premašuje redovito upravljanje. S druge strane, o poslovima koji se tiču isključivo redovitog upravljanja stvari suvlasnici odlučuju većinom glasova, pri čemu se većina računa prema veličini suvlasničkih dijelova, a ne prema broju suvlasnika.
Parkiranje u naselju: Pravila koja se često zaobilaze
Parkiranje je područje gdje se zakonske odredbe i svakodnevna praksa najviše razilaze. Zakon o sigurnosti prometa na cestama jasno definira gdje se vozilo ne smije zaustaviti ni parkirati. Zabranjeno je parkirati na udaljenosti manjoj od 15 metara ispred i iza oznake stajališta javnog prijevoza, kao i na mjestu koje bi onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak već parkiranom vozilu. Za takav prekršaj propisana je novčana kazna čiji točan iznos određuje prekršajni postupak.
Parkiranje na zelenim i drugim nepredviđenim površinama, poput pješačkih i biciklističkih staza, smatra se prekršajem koji nadzire komunalno redarstvo. Takvo ponašanje oštećuje javne površine i otežava održavanje okoliša. Pravila i visine kazni razlikuju se ovisno o odlukama pojedinog grada ili općine. Prometna policija pritom nadzire opću sigurnost prometa, dok je za kršenje komunalnog reda najčešće zaduženo komunalno redarstvo.
U zgradama s garažama ili dvorišnim parkiralištima čest je problem blokiranje tuđeg mjesta ili ulaza i izlaza. Takve situacije najbolje je spriječiti jasnim rasporedom parkirnih mjesta u međuvlasničkom ugovoru. Time se smanjuje prostor za svakodnevne nesporazume i sukobe među stanarima. Ako dogovor nije moguć, a vozilo trajno ometa druge stanare, može se kontaktirati prometno ili komunalno redarstvo. U krajnjem slučaju moguće je zatražiti i premještanje vozila paukom.
Otpad i njegovo razvrstavanje
Gospodarenje otpadom u naseljima uređuje Zakon o gospodarenju otpadom, koji obvezuje jedinice lokalne samouprave na organizaciju sustava odvojenog prikupljanja. Prema definiciji iz zakona, komunalni otpad obuhvaća miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz kućanstava, uključujući papir, karton, staklo, metal, plastiku, biootpad, tekstil te glomazni otpad poput madraca i namještaja. Odvajanje tih frakcija više nije preporuka nego obveza svakog kućanstva. Novije gradske odluke idu i korak dalje pa uvode obvezu određivanja prostora za spremnike za odvojeno prikupljanje otpada već prilikom projektiranja i gradnje novih višestambenih zgrada.
Za veće komade namještaja, kućanske uređaje ili građevinski otpad nastao manjim popravcima u stanu, građani se ne moraju snalaziti sami. Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je bez naknade zaprimiti opasni komunalni otpad, otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastiku, tekstil i krupni otpad nastao u kućanstvu korisnika usluge na području nadležne jedinice lokalne samouprave. Osim odvoza u reciklažno dvorište, većina komunalnih društava jednom ili više puta godišnje omogućuje i organizirani odvoz glomaznog otpada izravno s kućne adrese. To je posebno korisno prilikom većih renovacija kada nastaje veća količina otpada koju nije praktično odlagati postupno.
Razvrstavanje otpada: Kako pravilno odvajati smeće i izbjeći neugodne mirise ljeti
Kućni red i odnosi sa susjedima
Iza svih navedenih propisa stoji kućni red zgrad. On objedinjuje pravila o buci, korištenju zajedničkih prostora, odlaganju otpada i ponašanju u dvorištu. Novim zakonskim rješenjima više nije samo preporuka, već pravno obvezujući dokument sa sankcijama za nepridržavanje. Dio pravila propisuje se jedinstveno, dok ih suvlasnici mogu prilagoditi posebnostima svoje zgrade.
Za održavanje zajedničkih prostora, instalacija i dizala koristi se pričuva koju je dužan uplaćivati svaki suvlasnik. Redovito plaćanje pričuve omogućuje upravitelju da kvarove i probleme riješi prije nego što prerastu u veće sukobe.
Ako se susjedski spor ipak zaoštri, prvi korak trebali bi biti razgovor te posredovanje predstavnika suvlasnika ili upravitelja. Dostupne su i usluge mirenja, dok se inspekcije, prekršajni sud ili građanska parnica uključuju tek kada dogovor nije moguć.
Otvoren razgovor, poštivanje sati mira, pažljivo parkiranje i pravilno odlaganje otpada male su geste koje dugoročno čuvaju dobre susjedske odnose. Kada se pravila prekrše, zakon nudi mehanizme za rješavanje problema bez nepotrebne eskalacije.
Kućni red u stambenim zgradama: Što smijete, a što ne kada živite sa susjedima?
Poznavanje ovih pravila najbolji je alat za mirno susjedstvo, ali zakon rijetko treba biti prvi potez. Otvoren razgovor prije radova, obzir prema satima mira i uredno parkiranje često riješe ono za što bi inače trebala inspekcija. Naselje u kojem se ta pravila poštuju, makar i neformalno, obično je i naselje u kojem se ugodnije živi.
