Povežimo se

Gradnja

Klizne stijene

Proljeće nam je stiglo i mnogi bi tijekom ugodnih i toplih dana što više vremena provodili u prirodi. Zašto svoj dom ne biste učinili dijelom prirodnog okruženja?

Najugodnije je živjeti u objektima koji su kvalitetno izolirani od hladnoće, kiše, propuha, buke i vrućine. Sposobnost propuštanja sunčeve svjetlosti, uz istodobno dobra izolacijska svojstva očekujemo od kvalitetne građevinske stolarije, a s obzirom da je danas dobrodošla svaka ušteda u prostoru, najbolje otvaranje prema prirodnom okruženju omogućit će nam staklene klizne stijene. One mogu biti dio drvene, PVC ili aluminijske stolarije.

Otklopne klizne stijene

Otklopne klizne stijene su izvrstan izbor kada želite maksimalno iskoristiti prostor i u svom domu imati više dnevnog svjetla, a iz njega panoramski pogled na svijet. Sistem otvaranja vrlo je jednostavan, a uz to štedi prostor.

Klizne stijene koje se otvaraju na dva ili više paralelnih klizača idealne su za izlaz na terasu ili u vrt. Klizna vrata tako postaju elegantna zamjena za standardna vrata izrađena od drveta ili metala, a mogu se izvesti u bezbroj varijanti, ovisno o želji i potrebi kupca.

Dvokrilna klizna stijena

Dvokrilna klizna stijena sastoji se od kliznog i fiksnog dijela. Klizni dio tako klizi na fiksni i otvara samo jednu polovinu te stijene, a moguće je ugraditi i četverodjelnu stijenu. Postoje automatske i poluautomatske klizne stijene, a razlikuju se u okovu.

Jeftiniji je poluautomatski okov kod kojega klizno krilo prilikom zatvaranja u kip položaj ne nasjeda automatski, već ga je potrebno potisnuti rukom. Nakon toga krilo se potisne do okvira i tada se zakrene kvaka. Druga vrsta je automatski okov za klizna vrata kod kojega krilo kod zatvaranja samo upadne u kip položaj. Zakretanjem kvake koja je nešto veća, dolazi do automatskog zatvaranja bez potrebe pritiskanja krila prema okviru.

Klizna vrata su idealno rješenje kod uskih hodnika ili drugih skučenih prostorija, u kojima bi otvaranje klasičnih vrata dodatno zauzimalo prostor. Tako dolazi do uštede dragocjenog prostora, a raspon kliznih stijena može biti od 1,60 do čak 6 metara.

Klizne stijene Dom2

Sklopiva harmonika vrata

Jedan od tipova kliznih vrata su i sklopiva harmonika vrata na klizačima koja su sastavljena od više preklopivih segmenata. Najčešće ih koristimo za ostakljivanje i otvaranje većih površina pored kojih nema dovoljno slobodnog prostora iza kojeg bi se sklonila jednodjelna staklena stijena.

Klizne stijene su praktično rješenje i ukoliko kuhinju želimo odvojiti od prostora dnevnog boravka, a svoju su široku primjenu našle i u uredskim prostorima. Pošto se njima mogu zatvoriti i otvoriti veće površine, idealne su i za zatvaranje balkona, većih terasa i zimskih vrtova. Preko zime će tako biti povećan koristan prostor unutar doma, dok će od proljeća do jeseni povezivati interijer s okruženjem.

Kada je izložena atmosferskim utjecajima PVC stolarija ima prednosti u odnosu na elemente izrađene od drugih materijala. Osim što ispunjava estetske i sigurnosne zahtjeve, postojanija je i dugotrajnija. Zahvaljujući idealno glatkoj površini, lako se čisti i jednostavna je za održavanje pošto ne traži dodatnu zaštitu i redovito bojanje. PVC stolarija je otporna i na veće temperaturne oscilacije, tako da nema bojazni od bilo kakvih fizičkih promjena oblika.

Klizna vrata se prvenstveno ugrađuju kako bi se ostvarila ušteda prostora, bilo da je riječ o povezivanju interijera s terasom ili okućnicom, ili da se koriste za pregrađivanje unutar interijera. Klizne stijene mogu biti potpuno ili djelomično ostakljene, a ukoliko želimo da vrata budu potpuno neprozirna, jedna od opcija je i korištenje mutnog stakla.

Kvalitetan okov garantira glatko zatvaranje vrata, dobro brtvljenje te zvučnu i toplinsku izolaciju. S obzirom da se obično radi o velikim staklenim površinama, staklo je vrlo važan faktor pri odabiru klizne stijene. Preporučljivo je koristiti low-e staklo koje ima poboljšanu toplinsku izolaciju. Laminirano staklo također je popularno jer sadrži sigurnosnu foliju koja sprječava rasipanje stakla ukoliko dođe do njegovog razbijanja. Time su izbjegnute potencijalne ozljede osoba koje se nalaze u prostoru. Ukoliko želimo smanjiti dotok svjetla u prostoriji, ugradit ćemo tonizirana stakla.

Opcija je zaista mnogo, a boju profila kliznih vrata moguće je prilagoditi boji fasade ili nekog drugog elementa. Na taj način i stolarija može biti ukras vašega doma.

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gradnja

Koji se zidovi smiju rušiti kod renovacije? Evo kako prepoznati nosivi zid

Važno za savjet upitati stručnjake!

Kada se stan renovira, ponekad je potrebno i pomicati zidovi kako bismo stvorili dodatan prostor. Ipak nisu svi zidovi podatni za rušenje. Morate prije svega saznati koji je zid nosiv. Ako se radi upravo o nosivom zidu kojeg želite dirati, mora se provjeriti struktura zgrade kako bi se osiguralo da sam utjecaj na nosivi zid neće utjecati na cijeli objekt.

Inače, postoji veliki rizik od strukturalnih problema koji čak mogu dovesti i do rušenja zgrade. To nije, naravno, često ali se može dogoditi. Posebno, kada govorimo o starim zgradama, često su tu male sobe kojima ništa ne možemo što napraviti.

Prvo kontaktirajte profesionalca koji ima znanje o statici kuće i može procijeniti što možete a što ne napraviti.

Obično su nosive (glavne) konstrukcije vanjski zidovi i oni koji se nalaze između stanova ili blokova i štite od hladnoće i zvukova. Ostali nosivi zidovi se mogu identificirati prema blizini vanjskih zidova ili poveznicom sa strukturalnim komponentama kao što su grede.

Kako identificirati nosivi zid?

Ako zgrada ima nekoliko katova, možemo krenuti od podruma pa do vrha kako bismo  otkrili kapacitet nosivosti zidova. U takvim je zgradama uobičajeno da su zidovi tanji što je viši kat, a važno je i da su nosivi zidovi na istoj lokaciji u svakom stanu kako bi se težina prenosila s vrha na dno.

Svi koraci renovacije 

Širina zida

debljina zida nam može otkriti radi li se o nosivom ili ne, ali ona može ovisiti o materijalima od kojih je napravljen. Najčešće se u zgradama koristi beton ili ojačani beton, cigle ili cigle od pješčanog vapna. Od čega god da su napravljeni, sigurno su deblji od zidova koji ih okružuju. Često se radi o širini od 17.5 centimetara i po tome možemo prepoznati da je u pitanju nosivi zid.

Kako u zgradi ili kući od cigle otkriti nosivi zid?

Nosivi zidovi od cigle obično stoje samostalno i njihova debljina je oko 25 centimetara. Nisu toliko dobra izolacija ali štite od buke i vatre.

Grede i čelični nosači

Strukture koje će pomoći zidu da nosi težinu služe i kao struktura za izgradnju objekta. Čelični nosači i grede imaju horizontalnu orijentaciju i  strukturnu funkciju. Drvene grede često viđamo i predivno izgledaju kada su izložene pogledu. U modernim građevinama, često se ne skrivaju niti čelični nosači, ali mogu služiti i samo kao dio dizajna.

Zašto je višeslojni parket dobar odabir? Ovo su osobine i prednosti dvoslojnih i troslojnih parketa

Što kada se struktura pomakne?

Često se događa da će se nosači u starim ili loše konstruiranim zgradama pomaknuti, što će utjecati na horizontalnu strukturu zgrade. Ako su u pitanju i loši temelji, može se pomicanje očekivati češće.

Općenito govoreći, takvi su objekti i dalje sigurni, ali to se ne bi trebalo događati s novim zgradama. Za kraj je važno reći da je potrebno u radove uključiti profesionalce, od samog početka pa do kraja izvedbe radova.

Nastavite čitati

Gradnja

Ako želite lijepu fasadu, izbjegavajte ove boje

Neke boje jednostavno nije pametno odabrati…

Koji god razlog stajao iza vaše odluke da mijenjate boju fasade, neke boje jednostavno mogu učiniti da ona izgleda jeftino, a ne lijepo. Boja fasade je sigurno nešto o čemu puno razmišljate ali neka pravila treba slijediti. Ružičasta fasada ili zelena možda izgledaju dobro na Bahamima, ali to ne znači da će izgledati dobro u vašem gradu.

Stručnjaci za uređenje ističu koje boje nikada ne biste trebali odabrati za fasadu.

Ružičasta

Poznata dizajnerica Halle Porter, navodi kako većina nijansi ružičaste, poput lososa ili breskve, nisu dobar odabir za boju fasade. Postoje naravno iznimka za ova pravila pa ako živite u nekom pitoresknom mjestu gdje se boje slave, samo se prepustite.

Menta zelena

Iako je ovo jedna od najdražih nijansi zelene ljudima diljem svijeta, dizajnerica navodi kako jednostavno ne izgleda lijepo kao ukras kuće –  daje retro štih ali ne na profinjen način. Ako volite zelenu boju, onda radije odaberite neku koja ima maslinaste podtonove.

Dobar primjer energetske obnove višestambenih zgrada

Narančasta

Ovo je sigurno boja koja se jako teško kombinira s ostalima, Porter navodi kako će posebno loše izgledati uz neutralne boje, kao što je boja drveta, cigle ili metala, koje obično viđaju u eksterijeru doma.

Svijetlo plava

Svijetlo ili pastelno plava je stvarno zastarjela boja kada su u pitanju fasade, a uz nju će eksterijer izgledati posebno jeftino. Ako ste u blizini mora ona će odlično izgledati na vratima ili okvirima prozora, ali nije ju jednostavno uklopiti.

Otporne, postojane, lako se održavaju… Evo dobrih razloga zašto odabrati keramičke pločice

Hladno siva

Porter navodi kako nijanse sive često okućnicu mogu ućiniti “sterilnom”, a često podsjećaju i na ratne brodove… Ako vam je siva boja želja, onda se poigrajte s podtonovima tako da joj date malo dubine i sofisticiranosti.

Bež

Nijanse vanilije su dosadne, navodi dizajnerica, te dodaje kako u njoj nema ničega osvježavajućeg i posebnog i trebali biste tu boju izbjegavati.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice