Gradnja doma

Karakteristike uslojenog drva

Uslojeno drvo je materijal koji se sastoji od nekoliko lijepljenih slojeva sa usporedno usmjerenim vlaknima.

Preradom drva neujednačenih svojstva na furnire koji se zatim klasiraju i ponovno slažu u novi proizvod stvara se efekt homogenosti koja uvjetuje manja rasipanja čvrstoće i krutosti te bolje karakteristične vrijednosti.

Po mehaničkim i fizičkim svojstvima ovaj proizvod se malo razlikuje od pločastih proizvoda kao što su masivi ili lamelirani nosači koji se odlikuju isključivo jednodimenzionalnom otpornošću. Samo je otpornost na difuziju pare poprečno na ravninu ploče veća u usporedbi sa proizvodima od masivnog drva. Zbog toga se uslojeno drvo može svrstati u skupinu dužnih proizvoda (nosivih) sa kojima također dijeli i glavna područja primjene.

Uslojeno drvo se uglavnom koristi za štapne nosive elemente, ali i u kombinaciji sa drugim materijalima (npr. grede – I profili čiji su vanjski elementi izvedeni od uslojenog drva, a unutarnji (vezni element) od šperploče).

Zahvaljujući pločastoj strukturi i dobrim karakteristikama čvrstoće u smjeru vlakana uslojeno drvo je idealno za izradu kutijastih presjeka i pločasto-grednih nosača (njem. Kasten- und Plattenbalkenquerschnitt). Ipak treba voditi računa o deformacijama uslijed bubrenja i utezanja okomito na os nosivog elementa, osobito okomito na ravninu elementa budući da su relevantne karakteristične vrijednosti poprečno na vlakna jako slične onima kod masivnog drva.

Ploče od uslojenih dasaka

Proizvod na osnovi daske dobiva se uglavnom piljenjem direktno od osnovnog materijala – trupca. Prije daljnje obrade daske se klasiraju po čvrstoći, uglavnom na osnovi vizualnog pregleda. Konačni proizvod dolazi u dvije varijante – unakrsno uslojene višeslojne ploče od masivnog drva i ploče od uslojenih dasaka. Struktura ovih proizvoda je u osnovi ista: pojedinačni slojevi od kojih se svaki sastoji od dasaka iste debljine lijepe se jedni na druge, u pravilu pod kutom od 90 stupnjeva te tako dobiva plošno ukočeni element.

Broj slojeva je neparan kako bi se dobila simetrična struktura koja garantira stabilnost proizvoda.

Višeslojne ploče od masivnog drva

Norma EN 12775:2002 „Ploče od masivnog drva – klasifikacija i terminologija” definira ploče od masivnog drva kao ploče koje se sastoje od različitih elemenata od drva, dasaka ili lamela jednake debljine. Ove ploče mogu se dalje dijeliti na „ploče od jednoslojnog masivnog drva”, tj. ploče od masivnog drva sastavljene od više elemenata drva koji su međusobno slijepljeni tako da tvore jedan sloj i „ploče od višeslojnog masivnog drva” tj. ploče od masivnog drva koje se sastoje od više elemenata drva raspoređenih u dva vanjska sloja sa vlaknima usmjerenim u istom smjeru i najmanje jednim unutarnjim slojem sa vlaknima koja su usmjerena poprečno (pod 90 stupnjeva) vlaknima vanjskih slojeva.

Višeslojne ploče od masivnog drva proizvode se od četinjača i listača. U graditeljstvu se uglavnom koriste četinjače kao što su jela, smreka, bor, ariš i duglazija.

Za proizvodnju ploča se koriste lamele debljine između 4 i 12 mm za vanjske slojeve i od 4 do 56 mm za unutarnje slojeve.

Tijekom prerade može ali i ne mora dolaziti do nastanka iverja. Prerada bez nastanka iverja podrazumijeva rezanje pomoću noževa i to nakon hidrotermičke obrade (postupka parenja) drva (koja uvjetuje manju osjetljivost na nastanak pukotina, budući da ovakav hidrotermički tretman čini drvo elastičnijim i podložnim deformacijama). Ovakav postupak rezultira preradom gotovo bez ikakvog otpada. Nedostatak predstavljaju pukotine i oštećenja koja potječu od ranije obrade koja rezultiraju površinama sa lošim svojstvima za daljnju obradu.

Prerada sa odstranjivanjem iverja odvija se na višelisnim pilama ili tankolisnim jarmačama kako bi se dobio tanki rez. U pravilu se ploče proizvode od neprekidnih lamela, tako da se različiti slojevi lijepe jedni za druge ili se pojedinačne lamele pojedinog sloja međusobno lijepe bočno. Tako složene ploče na kraju se vruće prešaju.

Sve vrste ploče moraju imati simetričnu strukturu. Najmanja debljina vanjskog sloja je 3,5mm dok kod ploča za konstruktivne namjene doseže i 5,0 mm.

Za razliku od višeslojnih ploča koje se dobivaju od četinjača, za drvene ploče od listača nije dozvoljeno istodobno korištenje različitih vrsta drva.

Višeslojne ploče od masivnog drva najčešće se koriste za vidljive elemente (koji su vidljivi u prostoru) sa funkcijom nosivosti i učvršćivanja (za prijenos horizontalnih opterećenja, kod krovova sa jednostavnim vidljivim krovištem, potkrovlja sa vidljivim savijenim gredama) budući da im je cijena znatno viša u usporedbi sa ostalim materijalima na bazi drva.

Zahvaljujući njihovim svojstvima čvrstoće i krutosti koja su slična onima kod piljenica, ploče od masivnog drva mogu se koristiti za nosive namjene u spoju sa proizvodima dužnog tipa kod drvenih okvira.

Osnovni materijal za proizvodnju ploča od križno uslojenih dasaka sastoji se od dasaka u sirovom stanju, koje su prethodne izrezane iz vanjskih dijelova debla. Ovaj proizvod, koji se u pilanarstvu smatra piljenicom loše kvalitete zbog niske dodane vrijednosti, ipak obično ima najbolja svojstva čvrstoće i krutosti.

Vanjski slojevi koji ne doprinose nosivosti, zbog estetskih zahtjeva, zahtjeva za vatrootpornost i zvučnu izolaciju mogu se spojiti lijepljenjem ili pričvrstiti vijcima, na jedno ili oba lica stolarske ploče. Takvi slojevi se mogu izvesti s pločama vlaknaticama ili gips-kartonskim pločama.

Zahvaljujući njihovim dimenzijama, osobito debljini, ploče od križno uslojenih dasaka se mogu koristiti za „masivne konstrukcije”. Širina ovih ploča omogućava izvedbu elemenata visokih poput kata zgrade, a debljina osigurava prijenos vertikalnih i horizontalnih opterećenja u ravnini ploče i okomito na nju.

Izvor: gradimo-drvom.com.hr

Related Topics:drvo gradnja materijali u gradnji

Up Next

Terracotta ploče osvajaju tržište vjetrenih keramičkih fasada

Ne propustite

Održavanje kovanih ograda

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

Gradnja doma

Kuće od slame – istina koja će vas iznenaditi

U priči o tri praščića, kuću od slame prvu je otpuhao vuk. No u stvarnosti, kuće od slame daleko su čvršće, otpornije i održivije nego što mnogi misle. Upravo takvu gradnju danas sve više prepoznajemo kao pametan izbor za one koji žele zdrav, prirodan i energetski učinkovit dom.

Slama – materijal budućnosti u gradnji

Tradicija koja se razvija

Gradnja prirodnim materijalima prisutna je stoljećima, osobito u ruralnim krajevima. Razvojem tehnologije, osobito nakon izuma balirki koje su omogućile prešanje slame u kompaktne bale, kuće od slame doživljavaju pravi procvat. Bale slame danas se slažu poput cigli, stvarajući čvrste i stabilne zidove.

“Veliki skok dogodio se kada su se bale počele praviti u pravilnim oblicima. Tako su postale čvrst materijal koji je lako složiti i koji pruža odličnu izolaciju,” objašnjava graditelj prirodnim materijalima Kristijan Perlić.

Prednosti prirodne gradnje

Sve veći interes za kuće od slame dio je šireg trenda prirodne gradnje, koji nudi niz prednosti u odnosu na tradicionalne metode.

Održivi dom: Kako i zašto odabrati ekološki prihvatljiviji način života

Gradnjom prirodnim materijalima smanjuje se upotreba kemikalija i umjetnih izolacija, čime se stvara zdravije životno okruženje. Zidovi od slame i gline prirodno reguliraju vlagu, pružaju vrhunsku toplinsku i zvučnu izolaciju, te osiguravaju optimalnu temperaturu u domu kroz sva godišnja doba.
Uz to, prirodna gradnja smanjuje emisije CO₂, koristi lokalno dostupne resurse i često uključuje reciklirane materijale, čime postaje važan doprinos održivom razvoju.

Tehnologija prirodne gradnje

Danas se za gradnju kuća od slame koriste i moderna pomagala. Primjerice, glinena žbuka može se nanositi automatski, iako mnogi i dalje preferiraju ručne tehnike zbog pristupačnosti i autentičnosti. Alati poput miješalica za ljepilo pokazali su se savršenim za miješanje gline i prilagođavanje novim potrebama prirodne gradnje.

Uz korištenje prirodnih materijala, kuće od slame pružaju brojne prednosti za zdravlje. Za razliku od standardnih građevina koje često sadrže kemikalije i ljepila, prirodni materijali poput gline i slame stvaraju zdravu unutarnju klimu. Glinena žbuka regulira vlagu, upija višak kada ga ima i otpušta kada je zrak suh, čime stvara optimalnu mikroklimu u domu.

Mitovi o slamnatim kućama

Najčešća pitanja o kućama od slame tiču se požara i štetnika. Strah da će slama lako izgorjeti ili da će miševi uništiti zidove potpuno je neutemeljen. Zidovi od tvrdobalirane slame, prekriveni glinenom žbukom, imaju vrlo malo zraka, što onemogućuje lako izgaranje. U slučaju požara, žbuka se pretvara u ciglu, a konstrukcija ostaje stabilna.

Primjeri iz prakse pokazuju da čak i kada dođe do požara, zidovi od slame često ostaju netaknuti, dok gori eventualna drvena konstrukcija.

Ovo su najvažniji savjeti koje treba slijediti u slučaju požara u kući ili stanu

Održiva budućnost

U svijetu, a sve više i kod nas, kuće od slame postaju sve češći odabir. U Hrvatskoj ih je već oko dvjestotinjak, a broj stalno raste. Uz klasične kuće, danas postoje i prefabricirani paneli od slame za brzu montažu, što dodatno olakšava cijeli proces.

Štoviše, kuće od slame pružaju izvrsnu toplinsku i zvučnu izolaciju, veliku termalnu masu koja regulira temperaturu, te dugovječnost koja često nadmašuje tradicionalne građevine. Drvene konstrukcije, ako su pravilno zaštićene, s vremenom postaju sve tvrđe i otpornije, što potvrđuju i brojni primjeri starijih kuća.

Kuće koje prkose predrasudama

Kad bi tri praščića danas birala svoj dom, možda bi svi jednoglasno odabrali kuću od slame. Zahvaljujući modernim saznanjima o gradnji i prirodnim materijalima, kuće od slame više nisu simbol slabosti, već pametne, održive i zdrave budućnosti.

Nastavite čitati

Gradnja doma

Ytong kuća budućnosti: Energetski učinkovita i otporna na potrese

Primjer kuće u kojoj se koristi Ytong porobeton, dovršene u svega devet dana, pokazuje sve prednosti ovog inovativnog sustava koji odgovara na potrebe suvremenog stanovanja.

1. Brzina gradnje uz potpunu funkcionalnost

Kuća investitorice Lidije Mažar površine je 50 četvornih metara i uključuje dnevni boravak s kuhinjom, spavaću sobu, kupaonicu i galeriju pod otvorenim krovom. Cijela nosiva i pregradna konstrukcija izvedena je Ytong elementima, što je omogućilo iznimno brzu realizaciju.

„Sve je počelo savjetom mog arhitekta Nenada Špoljarića, koji mi je predložio gradnju Ytongom. Nisam poznavala taj sustav, ali nakon istraživanja odlučila sam se za njega zbog brzine gradnje, odlične toplinske i zvučne izolacije te dugoročnih ušteda u režijama“, istaknula je investitorica.

2. Što je Ytong porobeton i kako funkcionira sustav gradnje?

Prema riječima Aleksandra Škurića, dipl. ing. aedif. i voditelja projekata u tvrtki Xella, Ytongov porobeton je porasti beton, građevinski materijal koji postoji već više od 100 godina, a u Hrvatskoj se koristi od 1996. godine.

U sustav gradnje ulaze:

blokovi za vanjske, unutarnje i pregradne zidove,
sustavi za izvedbu vertikalnih i horizontalnih serklaža,
montažni nadvoji te
bijeli strop kao međukatna ili krovna konstrukcija.

Ytong elementi lijepe se tankoslojnim ljepilom, a prvi red uvijek se postavlja na produžni mort radi nivelacije. Zahvaljujući preciznim dimenzijama blokova, postiže se brza i čista montaža, bez potrebe za velikim količinama dodatnog materijala.

3. Prednosti koje nudi Ytong kuća

Stručnjaci iz Xelle navode niz tehničkih i funkcionalnih prednosti zbog kojih je Ytong kuća sve češći izbor:

Toplinska izolacija – zahvaljujući velikom udjelu zarobljenog zraka u materijalu, nije potrebna dodatna izolacija.
Zvučna izolacija – odlična zaštita od vanjske buke.
Protu potresnost – zbog male mase, Ytong kuće podnose potrese uz minimalna oštećenja.
Brza gradnja – sustav omogućuje znatno kraće vrijeme izgradnje.
Ekološki materijal – 100% reciklabilan, bez štetnih emisija.
Otpornost na požar – A1 klasifikacija, ne gori i ne stvara dim.
Jednostavna obrada – lagan za rezanje, bušenje i prilagodbu.

4. Energetska učinkovitost bez dodatne izolacije

Ytong blokovi dolaze u dvije debljine, ovisno o klimatskoj zoni:

30 cm – za primorske krajeve (SMART 30, U = 0,31 W/m²K)
40 cm – za kontinentalne krajeve (SMART 40, U = 0,24 W/m²K)

„Sustav 40 zamjenjuje klasičnu zidanu konstrukciju s 15 cm dodatne izolacije, dok sustav 30 pruža optimalnu zaštitu u blažim klimatskim uvjetima“, pojašnjava Škurić. Time se štedi na materijalu, radnim satima i dugoročno na režijama, bez kompromisa u energetskim standardima.

5. Otpornost na potres – ključna sigurnosna značajka

Zahvaljujući maloj masi konstrukcije i integriranim vertikalnim i horizontalnim serklažima, Ytong kuće spadaju u kategoriju zidanih konstrukcija s povećanom otpornošću na potres. Kako naglašava Škurić: „Potres je sila, a sila je masa puta akceleracija. Manja masa znači i manji učinak potresa na objekt.“

Ytong kuća nije samo simbol brze gradnje, već i primjer energetski učinkovite, protupotresne i ekološke arhitekture koja odgovara na sve zahtjeve suvremenog stanovanja. Zahvaljujući sustavnom pristupu gradnji i kvaliteti materijala, Ytong predstavlja rješenje za sve one koji žele funkcionalan, trajan i tehnološki napredan dom u najkraćem mogućem roku.