Povežimo se

Gradnja doma

Kako ponovno upotrijebiti građevinski otpad

Nije svaki otpad smeće. Pa tako čak ni građevinski otpad. Pravilno gospodarenje tim otpadom vrlo je važno, a još kad se od njega može napraviti novi proizvod, onda smo na pravom putu ka održivoj ekonomiji.

Nakon potresa građevinskim otpadom na ulicama bavile su se gradske i državne službe. Mjesecima kasnije vrijeme je napokon za obnovu potresom stradalih građevina. Građevinski je otpad na svakom koraku, a doznajemo čija je to odgovornost.

Problem građevinskog otpada

“Vlasnici građevine koji proizvedu građevinski otpad su zapravo za njega i odgovorni. Osim ako to ugovorom ne prenesu na neku drugu pravnu osobu. Tako da bi investitori, koji investiraju u gradnju novih građevina, morali brinuti na koji način će se riješiti problem s građevinskim otpadom”, kaže nam prof.dr.sc. Nina Štirmer s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

U Hrvatskoj nastane oko milijun i tristo tisuća tona građevinskog otpada godišnje. Prošle ga je godine zasigurno nastalo i više. Vrlo je važno voditi brigu o zbrinjavanju građevinskog otpada, odnosno nastojati ga ponovno upotrijebiti gdje je to moguće.

Zakon o održivom gospodarenju otpadom

“Zakon prepoznaje proizvođača otpada kao osobu čijom aktivnošću nastaje otpad, a onda automatski građevinska tvrtka koja proizvodi građevinski otpad postaje proizvođač otpada”, kaže nam konzultantica za gospodarenje otpadom dr.sc. Vedrana Lovinčić Milovanović i dodaje:

“Zakon je propisao i sve obaveze koje taj proizvođač otpada mora ispuniti. Kako mora gospodariti s tim otpadom, da on mora gospodariti na prilično održiv način, i u skladu s zakonskim i podzakonskim propisima.”

Proizvođač otpada bi trebao sav svoj proizvedeni otpad predati osobi koja je ovlaštena za gospodarenje otpadom. To mogu biti upravo građevinske tvrtke koje otpad proizvode.

“To se pokazuje prilično zgodno rješenje tvrtkama koje proizvode velike količine građevinskog otpada. Tu su najčešće tvrtke koje se bave rušenjem, ili tvrtke koje će upotrebljavati taj reciklirani građevinski otpad dalje u svojoj proizvodnji. To su vam najčešće asfalteri, odnosno tvrtke koje se bave cestogradnjom”, dodaje Lovinčić Milovanović.

Građevinski se otpad najčešće koristi za nasipavanje, odnosno zatrpavanje, ali on ima puno veći potencijal.

Recikliranje građevinskog otpada

“Mi isto imamo primjera za to. Imali smo inovativne istraživačke projekte koji su rezultirali novim građevinskim proizvodima gdje smo koristili čak pedeset posto recikliranog agregata  u betonskim mješavinama. Primjer za to je proizvod eco sandwich. Radi se o jednom ventiliranom, predgotovljenom fasadnom panelu koji se sastoji od sloja betona. Jedan je izrađen sa recikliranom opekom, a drugi sa recikliranim betonom”, kaže nam profesorica Štirmer.

Cilj svega je, naglašava pročelnica Katedre za tehnologiju materijala na zagrebačkom Građevinskom fakultetu, odvajati građevinski otpad tamo gdje je nastao.

“Recimo, građevinski otpad osim betona, opeke, crijepa, spada recimo i plastika, staklo, zemlja, znači različiti izolacijski materijali i cilj svega je zapravo odvojiti taj otpad na mjestu nastanka. Treba onemogućiti miješanje sa drugim vrstama otpada i gradilište organizirati na način da se otpad odvaja.”

Jer tako nastaje vrijedna sirovina koja se može opet upotrijebiti.

“Na području Europske unije su prevedeni razni projekti koji su istraživali mogućnost zamjene prirodnog agregata s recikliranim i pokazalo se da se može primijeniti reciklirani agregat u betonima. Oni se kasnije mogu koristiti za proizvodnju unutarnjih zidova ili nekih vanjskih suhih zidova”, otkriva nam konzultantica za gospodarenje otpadom Lovinčić Milovanović.

Svakako nam uzor mogu biti neke zemlje EU kao što je recimo Nizozemska, Francuska, Danska, koje već negdje od 1980ih godina imaju vrlo visoku stopu recikliranja. One su prvo zabranile odlaganje miješanog građevinskog otpada, a onda su, kad su ustrojili sustav gospodarenja građevinskim otpadom, zabranili i nasipavanje.

Te zemlje čak 20% svojih potreba za prirodnim građevinskim materijalima namiruju recikliranim agregatom. To znači da zgrade koje danas gradimo možemo smatrati bankom materijala za neka nova vremena kada njihov vijek trajanja prođe.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Renovacija i obnova doma

Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor kada budžet ne dopušta sve – pogledajte kako to rješava naša omiljena arhitektica

Prema iskustvu Gordane Đerić, danas se pojavila nova vrsta klijenata. Riječ je o ljudima koji su informirani, koriste dostupne alate i vrlo dobro znaju što im treba…

Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor mladih koji teško dolaze do novog, vlastitog prostora. Umjesto potpune renovacije, sve se više radi postupno, u skladu s budžetom. Takav pristup donosi i novu vrstu klijenata, ali i drugačiji način razmišljanja o prostoru.

Upravo takav primjer pokazuje stan koji je uredila arhitektica Gordana Đerić. Adaptacija je rađena djelomično, ali promišljeno, s jasnim fokusom na svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života.

Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život

Parcijalna adaptacija stana počinje tamo gdje se najviše živi

Zbog ograničenih financijskih mogućnosti, nije se uređivao cijeli stan. Fokus je stavljen na centralne zone – dnevni boravak, kuhinju i ulazni prostor. Cilj je bio stvoriti ugodno i funkcionalno okruženje u kojem se nakon radnog dana može normalno živjeti i odmarati.

Stan je prije adaptacije bio tipičan primjer gradnje iz osamdesetih godina. Imao je mračan hodnik, izdvojenu kuhinju i vrlo malo skladišnog prostora. Upravo su ti nedostaci postali temelj za nova rješenja.

Hodnik kao neočekivano mjesto za veliko spremište

Jedna od ključnih intervencija bila je transformacija hodnika koji vodi prema spavaćoj sobi. Spuštanjem stropa do visine vrata stvoren je prostor za veliko spremište. U njemu se danas nalaze skije, sezonska oprema i hobiji koji su važan dio života stanara.

Rješenje je u početku iznenadilo klijenta, ali se pokazalo iznimno funkcionalnim. Hodnik je prestao biti mračan prolaz i postao aktivan dio stana.

Svjetlo, ogledala i nova percepcija prostora

Kako bi se dodatno poboljšao dojam prostora, ostava koja je imala ulaz iz kuhinje zatvorena je, a novi ulazi izvedeni su iz hodnika. Postavljena su klizna staklena vrata u ogledalu, koja vizualno proširuju prostor.

Ogledalo je provedeno i preko ostatka zida, a iznad je dodana indirektna rasvjeta. Takvo osvjetljenje stvara ugodnu atmosferu bez agresivnog svjetla, što je bio jedan od važnih zahtjeva klijenata.

Kuhinja kao dio dnevne komunikacije

Kuhinja je iz zatvorenog prostora postala dio dnevnog boravka. Rušenjem zida prostor je otvoren i povezan, čime je stan dobio protočnost i bolju organizaciju.

Poseban zahtjev bio je hladnjak za vino, koji je uklopljen u novu cjelinu. Manji zidni segment iskorišten je za staklenu vitrinu u blagovaonici, uz dodatnu rasvjetu koja ima i funkcionalnu i dekorativnu ulogu.

Namještaj iz trgovina, ali s arhitektonskim pristupom

Iako namještaj u ovom stanu nije rađen po mjeri, nego kupljen u trgovinama, prostor nije izgubio na kvaliteti. Kuhinjska čela kupljena su od jednog dobavljača, a zatim prilagođavana cijelom korpusu kuhinje.

Takav proces zahtijevao je precizne prilagodbe i dobru suradnju s majstorima. Rezultat je ujednačena kuhinja koja izgleda kao cjelovito rješenje.

Skriveno radno mjesto za rad od kuće

Rad od kuće bio je važan dio projekta. Umjesto klasičnog radnog stola, osmišljeno je skriveno i fleksibilno rješenje.

Klupski stol ima više funkcija. Jedan dio služi kao radni stol, drugi za društvene igre, treći kao klasični stolić, a četvrti za opuštanje uz televizor. Jedan komad namještaja tako odgovara na više svakodnevnih potreba.

Nova generacija klijenata traži usklađivanje

Prema iskustvu Gordane Đerić, danas se pojavila nova vrsta klijenata. Riječ je o ljudima koji su informirani, koriste dostupne alate i vrlo dobro znaju što im treba jer dugo žive u istom prostoru.

Uloga arhitekta u takvim projektima nije nametanje rješenja, nego usklađivanje. Arhitekt povezuje ideje, materijale, boje i dobavljače u smislenu cjelinu. Jednako važno, pomaže klijentima da unutar budžeta dobiju maksimalnu vrijednost.

Razmišljate rušiti zidove kako biste dobili prekrasan open space? Razmislite još jednom

Kada parcijalna adaptacija stana ima najviše smisla

U ovom stanu nema viška kvadrata, ali postoji jasno posložen život. Prostor koji je nekad bio mračan i nefunkcionalan danas odgovara stvarnim potrebama ljudi koji u njemu rade, odmaraju i planiraju budućnost.

Dobro osmišljena parcijalna adaptacija stana pokazuje da nije uvijek potrebna potpuna renovacija. Uz pametna rješenja, iskustvo i realan budžet, moguće je stvoriti dom koji funkcionira – i dugoročno ima smisla.

Nastavite čitati

Gradnja doma

Buka u stanu: Zašto nije samo neugodnost i kako se od nje možemo zaštititi

Prema riječima stručnjaka, dugotrajna izloženost buci nije samo pitanje nelagode, već ima izravne posljedice na zdravlje i opće funkcioniranje ljudi…

Buka u stanu jedan je od najčešćih, ali i najpodcjenjenijih problema stanovanja u višestambenim zgradama. Zvukovi iz susjednog stana, hodnika, lifta ili s prometne ulice često se prihvaćaju kao nešto neizbježno, iako dugoročno buka u stanu može ozbiljno narušiti kvalitetu života, san i zdravlje.

Iako se pri kupnji ili uređenju nekretnine najčešće razmišlja o kvadraturi, lokaciji i cijeni, razina zvučne izolacije rijetko se provjerava – a upravo ona čini razliku između ugodnog doma i prostora u kojem je teško pronaći mir.

Prema riječima stručnjaka, dugotrajna izloženost buci nije samo pitanje nelagode, već ima izravne posljedice na zdravlje i opće funkcioniranje ljudi.

Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja

Kako buka u stanu utječe na zdravlje

„Razine buke koje su štetne po ljudsko zdravlje potvrđene su u velikom broju znanstvenih istraživanja. One ne djeluju samo na sluh, već imaju takozvane neslušne učinke. Utječu na kardiovaskularni sustav, hormonalni odgovor organizma i razinu hormona stresa, a posebno su izraženi poremećaji sna tijekom noći“, upozorava dr. sc. Alan Štimac, dipl. ing. el., akustičar.

U europskoj praksi već se više od dva desetljeća koristi pojam monetizacije buke – metoda kojom se u novčanoj vrijednosti izražavaju štetni učinci buke, od smanjenja vrijednosti nekretnina do povećanog broja bolničkih dana i smanjene radne učinkovitosti zbog nekvalitetnog sna. Iako je taj koncept poznat, u domaćoj praksi još se rijetko primjenjuje.

Zaštita od buke počinje prije useljenja

Važno je naglasiti da ne reagiraju svi ljudi jednako na istu razinu buke, no to ne znači da buka u stanu nema utjecaj na zdravlje. Upravo zato o zaštiti od buke treba razmišljati već u fazi planiranja prostora.

Prva linija obrane je prostorno i urbanističko planiranje – od položaja naselja u odnosu na prometnice, preko orijentacije zgrada, do njihovog oblika. Na razini samog stana ključnu ulogu ima raspored prostorija. Dnevni boravak poželjno je smjestiti na bučniju stranu objekta, dok bi spavaće sobe trebale biti orijentirane prema tišoj strani.

Tri vrste zvučne izolacije koje čine razliku

Kvalitetna stambena zgrada mora imati riješenu zvučnu izolaciju od tri osnovne vrste buke.

Zračna zvučna izolacija smanjuje širenje zvuka kroz zrak, poput govora, televizije ili glazbe iz susjednog stana. Ako jasno čujete razgovor susjeda, to je znak da je ova izolacija nedostatna.

Udarni zvuk odnosi se na zvukove poput hodanja, povlačenja stolaca ili padanja predmeta, najčešće iz stana iznad. Rješava se pravilno izvedenim podovima i odvojenim konstrukcijama, takozvanim plivajućim podovima.

Treći problem je bočni prijenos zvuka, koji se javlja kada se buka i vibracije prenose konstrukcijom zgrade, primjerice kada se izvor buke nalazi nekoliko katova iznad ili ispod. U tim slučajevima zvuk se širi kroz samu strukturu objekta.

Može li se buka u stanu riješiti naknadno?

Ako je problem u zračnoj buci, moguće su intervencije unutar stana – poput podebljavanja zidova ili spuštanja stropa suhomontažnim sustavima, no to znači gubitak dijela korisne površine. Kod udarne buke situacija je znatno složenija jer se problem mora rješavati u prostoru iz kojeg buka dolazi, a ne u stanu u kojem se čuje.

Zbog toga stručnjaci naglašavaju važnost prevencije.

Na što obratiti pažnju pri kupnji stana

Savjet akustičara je jasan – pri kupnji stana treba zatražiti podatke o mjerenjima zvučne izolacije. Iz tih vrijednosti može se jasno iščitati hoće li buka u stanu dugoročno narušavati kvalitetu stanovanja ili će prostor omogućiti miran život.

Ako se nakon useljenja pokaže da je razina buke previsoka, to je najčešće znak da zvučna izolacija nije izvedena u skladu s projektom. Naknadni popravci su zahtjevni, skupi i često ograničenog učinka.

Planirate renovirati stan? Evo koliko bi vas to moglo koštati

Kvaliteta života počinje tišinom

Buka nije samo prolazna smetnja, već važan faktor koji utječe na zdravlje, san i svakodnevno funkcioniranje. Ono što se ne provjeri na vrijeme, kasnije je najteže ispraviti – zato je tišina jedan od ključnih elemenata kvalitetnog stanovanja.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama