Majstor je napokon slobodan, ali vani je dva stupnja i pada kiša. Može li se nastaviti s bojanjem, žbukanjem ili fasadom, ili se sve odgađa za proljeće?

Bojanje u zatvorenom prostoru s kontroliranom temperaturom često se može nastaviti i zimi. Vanjsko žbukanje, fasaderski radovi i betoniranje traže provjeru vremenskih uvjeta i zaštitu materijala nakon ugradnje. Pritom nije dovoljno pogledati dnevnu temperaturu na mobitelu. Važni su i temperatura podloge, vlaga te uvjeti tijekom vezanja i sušenja.

Radovi zimi zato se ne planiraju po jednom pravilu. Svaki materijal ima svoje granice, a one su upisane u njegov tehnički list. Ista vrsta posla s jednim proizvodom može biti moguća, a s drugim ne.

Unutarnje bojanje

Unutarnje je uvjete obično lakše kontrolirati, ali i ovdje treba razlikovati dvije stvari: uvjete za samu boju i stanje podloge. Za unutarnju boju Jupol Classic JUB traži temperaturu zraka i zida od +5 do +35 °C i vlažnost zraka do 80 %.

Podloga mora biti suha prije prvog premaza. Za nove žbuke i mase za izravnavanje isti tehnički list navodi da prije bojanja trebaju sušiti najmanje jedan dan po milimetru debljine, pri +20 °C i 65 % vlažnosti zraka. To je vrijeme sušenja podloge, a ne vrijeme sušenja boje između premaza. Na hladnijem i vlažnijem zraku podloga se suši sporije.

Topao zrak u sobi ne znači da je i hladan vanjski zid spreman za bojanje. Izvođač treba provjeriti stanje podloge i uvjete koje propisuje proizvođač. Ako se prostor grije, treba ga i provjetravati, kako je objašnjeno u tekstu o provjetravanju doma zimi.

Žbukanje i zidanje

Kod cementnih i vapneno-cementnih proizvoda hladnoća usporava razvoj svojstava, a smrzavanje može oštetiti svježe ugrađen materijal. Zato uvjete treba održavati i nakon završetka nanošenja, a ne samo dok majstor radi. Površina koja je suha na dodir nije nužno spremna za sljedeću fazu rada.

Uvjeti se razlikuju od proizvoda do proizvoda, pa ih treba provjeriti u tehničkom listu konkretne žbuke ili morta. U zatvorenom i grijanom prostoru lakše ih je osigurati. Na vanjskom zidu ili na gradilištu na kojem noću pada mraz to je mnogo teže, a podloga ne smije biti smrznuta.

Izvedba fasadnog sustava

Fasada nije jedan posao, nego niz slojeva: lijepljenje izolacije, armirni sloj, predpremaz i završna žbuka. Svaki od njih ima svoje uvjete.

Postoje proizvodi namijenjeni nižim temperaturama. JUB za zimsku završnu žbuku JUBIZOL Unixil finish winter, koja se priprema uz poseban dodatak, navodi primjenu pri temperaturi zraka i zida od +1 do +15 °C i vlažnosti zraka do 95 %. Navedeni temperaturni raspon odnosi se na taj konkretan završni proizvod i njegov propisani način pripreme. Ne prenosi se automatski na ostale slojeve fasadnog sustava.

I takva žbuka ima uvjete: fasadu treba zaštititi zavjesama na skeli od sunca, vjetra i oborina, a ne radi se za vrijeme kiše, magle ili jakog vjetra. Što sve uključuje izvedba fasade, pisali smo u tekstu Završni sloj fasade nije samo boja.

Betoniranje

Betoniranje pri niskim temperaturama zahtijeva unaprijed dogovorenu mješavinu, pripremljenu podlogu i zaštitu nakon ugradnje. Cemex objašnjava da se voda u svježem betonu koji se ohladi ispod 0 °C smrzava i širi, pa beton mora biti zaštićen dok ne postigne dovoljnu čvrstoću. Podloga, oplata i armatura moraju biti očišćene od leda i snijega.

Mjere poput grijane vode u betonari, dodataka za zimsko betoniranje, zaštitnih prekrivača i izolirane oplate planiraju betonara i izvođač. Potrebno trajanje zaštite i trenutak uklanjanja oplate određuju se prema konkretnim uvjetima i razvoju čvrstoće, a ne samo prema broju proteklih dana. Ako niske temperature dugo traju, a potrebne mjere nije moguće osigurati, Cemex savjetuje da se betoniranje odgodi.

Montaža ploča i obrada spojeva

Montaža gipsanih ploča i obrada spojeva nisu ista faza i nemaju iste uvjete. Za obradu spojeva masom Knauf Uniflott proizvođač navodi da temperatura prostora i podloge ne smije biti niža od približno +10 °C. Spojevi se obrađuju tek kad se ploče više ne mogu mijenjati zbog promjena temperature i vlage, i tek nakon što su izvedeni mokri estrisi. Ako se u istom prostoru još suši žbuka ili estrih, obrada spojeva čeka.

Gdje se materijal čuva prije radova

Provjerite i gdje se materijal čuva prije radova. Uvjeti skladištenja mogu se razlikovati od uvjeta primjene. Jupol Classic, primjerice, mora biti zaštićen od smrzavanja, pa nije dovoljno da ga unesete u toplu prostoriju neposredno prije bojanja. Isto vrijedi za ljepila, žbuke u kantama i mase za spojeve koje su noć provele u negrijanoj garaži ili na kamionu.

Prije nego dogovorite radove zimi

Prije početka dogovorite koje se faze izvode, kojim proizvodima i kako će se održavati potrebni uvjeti. Zatražite tehničke listove proizvoda koje izvođač planira koristiti. U ponudi razjasnite trošak grijanja i zaštite te što se događa u slučaju zahlađenja. Ako se uvjeti iz tehničkih uputa ne mogu osigurati, odgodite tu fazu radova.

Solarne elektrane sve su prisutnije na krovovima obiteljskih kuća. Proizvodnja vlastite električne energije pruža mogućnost smanjenja računa, no ima važno ograničenje: energija se proizvodi kada ima dovoljno sunčeve svjetlosti, a ne nužno kada je kućanstvu najpotrebnija.

Tijekom sunčanog dana elektrana može proizvesti više energije nego što kućanstvo u tom trenutku troši. U večernjim satima, kada se ukućani vrate s posla i uključe kućanske uređaje, solarna proizvodnja smanjuje se ili potpuno prestaje. Baterijski sustavi omogućuju da se dio dnevnog viška sačuva upravo za takva razdoblja.

Kako rade baterije za solarne elektrane?

Princip rada relativno je jednostavan. Kada solarna elektrana proizvodi više električne energije nego što je kućanstvu potrebno, višak se usmjerava u bateriju. Pohranjena energija zatim se koristi kada proizvodnja više nije dovoljna za trenutačnu potrošnju.

„Kada postoji višak energije, spremamo ga u bateriju, a nakon što sunce zađe i dođe mrak, ta se energija iz baterije postupno koristi za potrebe kućanstva i njegovih trošila”, objašnjava Mario Volarić, voditelj inženjeringa tvrtke Zonne.

Time kućanstvo može povećati udio vlastite proizvedene energije koju koristi i smanjiti potrebu za preuzimanjem električne energije iz mreže.

Kada se baterija napuni, dodatni višak proizvedene energije može se predavati u elektroenergetsku mrežu, ovisno o načinu priključenja i postavkama sustava. Takvo je rješenje osobito korisno kućanstvima u kojima je najveća potrošnja u večernjim satima.

Može li se baterija puniti iz mreže po nižoj tarifi?

Baterijski sustavi mogu se koristiti i izvan razdoblja intenzivne solarne proizvodnje. Tijekom zime, kada su dani kraći i elektrana proizvodi manje energije, baterija se u odgovarajuće konfiguriranom sustavu može puniti električnom energijom iz mreže.

„Ima smisla, primjerice, za kućanstvo puniti bateriju preko noći kada je niža tarifa, a zatim tu energiju trošiti tijekom dana. Tako ponovno radimo balansiranje sustava – energiju koristimo za punjenje kada je dostupnija, a iz baterije je trošimo kada nam je potrebna”, pojašnjava Volarić.

Takav način rada može biti zanimljiv korisnicima dvotarifnog obračuna električne energije. Ipak, stvarna financijska korist ovisi o razlici između više i niže tarife, gubicima pri punjenju i pražnjenju te trošku i trošenju baterije.

Pametno upravljanje usklađuje proizvodnju i potrošnju

Baterijski sustavi nisu samo spremnici električne energije. U kombinaciji s odgovarajućom upravljačkom opremom mogu automatski određivati kada energiju pohraniti, a kada je koristiti.

„Mi imamo kontrolu nad tim, ali algoritmi su vrlo jednostavni. Svode se na to da upravljamo sustavom tako da svu energiju koja je višak pohranimo za kasnije, kada energije ima manje”, objašnjava Volarić.

Pohrana je pritom ograničena raspoloživim kapacitetom baterije i tehničkim mogućnostima sustava. Pravilno podešeno upravljanje pomaže uskladiti proizvodnju solarne elektrane s potrebama kućanstva.

To postaje osobito važno u domovima s većom potrošnjom električne energije, primjerice zbog punjenja električnih vozila i korištenja većeg broja uređaja.

Može li se postojeća solarna elektrana nadograditi baterijom?

Vlasnici solarnih elektrana ne moraju nužno graditi potpuno novi sustav kako bi dobili mogućnost pohrane energije. U mnogim slučajevima postojeću elektranu moguće je nadograditi baterijom, uz prethodnu provjeru kompatibilnosti invertera, električnih instalacija i ostale opreme.

„Kako se promijenilo stanje tržišta i kako je energija postala sve skuplja, ima smisla nadograditi sustav baterijom i iskoristiti prednosti koje ona pruža”, ističe Volarić.

Prije ulaganja potrebno je analizirati postojeću elektranu, način potrošnje i očekivane koristi. Tako se može utvrditi koja je oprema potrebna i je li nadogradnja tehnički i financijski opravdana.

Koliki je kapacitet baterije potreban kućanstvu?

Ne postoji univerzalan kapacitet baterije koji odgovara svakoj kući. Odabir ovisi o ukupnoj potrošnji električne energije, dnevnom rasporedu korištenja uređaja, veličini solarne elektrane i navikama ukućana.

„Svako kućanstvo ima drukčiji profil potrošnje. Tijekom dana potrošnja može biti relativno stabilna, a kada se ljudi vrate s posla, počnu kuhati i koristiti ostale uređaje, potrošnja energije raste”, objašnjava Volarić.

Zato bateriju nije dovoljno odabrati samo prema površini kuće ili broju članova obitelji. Potrebno je analizirati koliko kućanstvo troši tijekom dana, koliko tijekom večeri i noći te koliko energije elektrana može proizvesti i ostaviti na raspolaganju za pohranu.

„Na temelju dnevnog profila i ukupne potrošnje energije možemo izračunati odgovarajući kapacitet solarne elektrane i baterije kako bi sustav maksimalno koristio vlastitu energiju i imao minimalnu potrebu za energijom iz mreže”, ističe Volarić.

Kao primjer navodi baterijski sustav kapaciteta 16 kWh, koji može zadovoljiti potrebe mnogih kućanstava. Međutim, taj kapacitet nije univerzalna preporuka: odgovarajuću veličinu baterije treba odrediti individualnim proračunom.

Gdje postaviti baterijski sustav?

Za ugradnju baterijskog sustava važan je i odabir odgovarajućeg mjesta. Prostor mora zadovoljavati uvjete koje propisuje proizvođač, uključujući dopuštene temperature i zaštitu od vanjskih utjecaja.

„Preporuka je bateriju postaviti u prostoriju koja nije pretopla. Treba izbjegavati tavane koji tijekom ljeta mogu biti prilično vrući, ali i mjesta izložena smrzavanju, kiši i drugim vremenskim utjecajima”, savjetuje Volarić.

Pojedini sustavi imaju dodatnu zaštitu od niskih temperatura. Prema informacijama iz razgovora, predstavljeni baterijski sustav proizvođača Dyness ima ugrađeno grijanje baterije, koje olakšava rad u hladnijim uvjetima.

Bez obzira na dodatnu opremu, mjesto ugradnje mora odgovarati deklariranim uvjetima rada, sigurnosnim zahtjevima i uputama proizvođača.

O čemu ovisi isplativost baterije?

Glavna prednost baterijskog sustava jest mogućnost da se veći dio vlastite proizvedene energije iskoristi unutar kućanstva. Umjesto da se sav višak odmah preda mreži, dio se pohranjuje za razdoblja u kojima bi inače bilo potrebno preuzimati električnu energiju iz mreže.

Takav način korištenja može povećati energetsku samostalnost doma, ali ne znači da je baterija jednako isplativa svakom korisniku. Na isplativost utječu cijena baterije i ugradnje, njezin vijek trajanja, iskoristivi kapacitet, profil potrošnje te uvjeti obračuna preuzete i predane električne energije.

Volarić primjećuje da interes za pohranu energije raste, osobito zbog veće pozornosti koju kućanstva posvećuju troškovima električne energije.

Prije ulaganja zato treba usporediti stvarne viškove solarne proizvodnje s potrošnjom u razdobljima kada elektrana proizvodi malo ili uopće ne proizvodi. Na temelju tih podataka može se odabrati sustav koji odgovara potrebama kućanstva i procijeniti očekivana korist.