Neki vole da su od drugačijih materijala, a drugi biraju standardne fasade. I dok mnogi razmišljaju o tome koja boja ili materijal bi im se najviše svidjeli, stručnjaci fasade dijele malo drugačije.

Vrste fasada

„Fasade se ponajprije dijele u smislu završne obrade u smislu toplinsko izolacijskih materijala koji se koriste. Dakle, najosnovnija podjela fasada bi bila na kontaktne fasade, na ventilirajuće fasade, to su takozvane neprozirne fasade, i onda imamo staklene fasade koje su na poslovnim zgradama vrlo česte“, kazao nam je doc.dr.sc. Bojan Milovanović s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

ETICS fasade

ETICS fasade najčešći su odabir za obiteljske kuće. Tu je riječ o sustavima u kojima možete birati različite vrste žbuka i toplinsko-izolacijskih materijala.

Uz sve to ne smije se zanemariti ni estetika. Važno je da na fasadi, pogotovo zgrada, kasnije nema individualnih popravaka. U današnje se vrijeme čak i za obiteljske kuće sve više koriste takozvane ventilirane fasade.

Ventilirane fasade

„Ventilirana fasada je s druge strane vrlo robusna fasada, ljudi često vide završne slojeve od lima, od kamena, itd. Ali to je vrlo robusna fasada u smislu i topline i vodene pare, itd. Dakle, teže će se dogoditi nekakvi problemi ako imamo ventiliranu fasadu na našim zgradama, u odnosu na potencijalno neke druge vrste fasada“, kaže doc.dr.sc. Bojan Milovanović.

Takva je fasada skuplja, ali isto tako i duže traje te zgradi osigurava povoljniju fiziku.

„Veće su šanse ako i uđe voda, da će se ta voda isušiti. Dakle, jednostavno po nekakvim aspektima, robusnija je fasada. Ako imate ljetno djelovanje sunca na vašu fasadu, taj zrak koji struji između završnog sloja i toplinske izolacije zapravo hladi toplinsku izolaciju i samim time je potrebno manje energije za hlađenje takve zgrade“, objašnjava Milovanović.

Podloga na koju se stavlja fasada

Kad je riječ o energetskim obnovama kuća, kod njih se mogu koristiti i ventilirane i kontaktne fasade. Ono što je važno je na što se ta fasada stavlja.

„Dakle, koja je kvaliteta našeg zida, zida od opeke, betonskog zida, isto tako nekakve završne žbuke. Dakle, ima potencijalno mogućnost da se stavlja na postojeću žbuku ako je ona u redu, ali ako je ona u lošem stanju, ko što zna bit po našim gradovima, onda treba maknuti, otucati tu žbuku i treba zapravo nanijet našu novu fasadu, naš novi fasadni sustav na zdravu podlogu“, kaže doc.dr.sc. Bojan Milovanović.

A na zdravu podlogu možete staviti što god želite. Da se vratimo na početak priče, različite materijale i boje. Jedino na što trebate pripaziti je da se fasada uklapa u okoliš, pa bila ona u urbanoj sredini ili usred zelenila, uvijek je bolje kad se ne ističe.