Provjetravanje doma zimi često zanemarujemo jer ne želimo „izgubiti toplinu“ koju stvaramo grijanjem, no upravo tada u prostoru nastaju idealni uvjeti za vlagu i plijesan. Kada prozori ostaju zatvoreni, a grijanje neprestano radi, zrak se ne obnavlja i postaje zasićen vlagom iz svakodnevnih aktivnosti – kuhanja, tuširanja, disanja i sušenja rublja.

Propuh: Istina ili mit?

Zimi, dok grijanje neprestano radi, a prozori ostaju zatvoreni, u domovima se stvara problem koji nije samo estetski, već i zdravstveni. Vlaga koja nastaje svakodnevnim aktivnostima – kuhanjem, tuširanjem, disanjem i sušenjem rublja – ne može izaći iz prostora, pa se zadržava u zraku i kondenzira na hladnim zidovima i prozorima.
Upravo tada nastaju idealni uvjeti za razvoj plijesni. Kako spriječiti da se to dogodi, objasnio je Tomislav Sedlić, prodajni savjetnik za sustave prozračivanja, koji otkriva tri najučinkovitija načina za borbu protiv vlage u domu tijekom zimskih mjeseci.

1. Šok prozračivanje – učinkovit i jednostavan način provjetravanja doma zimi

Najjednostavniji i najprirodniji način za borbu protiv vlage je redovito i kratko prozračivanje.
„Zimi bi trebalo provoditi takozvano šok prozračivanje – držati prozor otvoren pet do deset minuta, dva do tri puta dnevno“, objašnjava Sedlić.
Taj postupak omogućuje brzu izmjenu zraka bez značajnog gubitka topline. Za razliku od dugotrajnog provjetravanja, kod šok prozračivanja zidovi i namještaj ostaju topli, a vlaga i ustajali zrak izlaze van.

Sedlić pojašnjava da je taj proces osobito važan u prostorijama u kojima se vlaga najviše stvara – u kupaonici i kuhinji, ali i u spavaćim sobama koje se zimi manje griju.
„Vlaga uvijek traži hladnije dijelove prostora. Često se pojavljuje upravo u spavaćoj sobi, iako tamo ne nastaje – samo se tamo kondenzira“, ističe.

Redovitim šok prozračivanjem sprječava se nakupljanje vlage i stvaranje plijesni, a zrak postaje svježiji i zdraviji za disanje.

2. Održavanje stabilne temperature i otkrivanje toplinskih mostova

Vlaga u prostoru uvijek se veže uz najhladnije dijelove zidova – takozvane toplinske mostove. To su mjesta na kojima se hladni zrak iz vanjskog zida susreće s toplim zrakom iz unutrašnjosti.
„Svaka građevina ima dijelove koji su hladniji – betonske nadvoje, stupove ili grede. Na tim mjestima vlaga se najprije skuplja, a ako su prekrivena namještajem, kondenzacija je još izraženija“, objašnjava Sedlić.

Kako bi se to spriječilo, preporučuje se:

• održavanje ujednačene temperature u svim prostorijama,
• izbjegavanje postavljanja ormara i većih komada namještaja uz vanjske zidove,
• redovito provjetravanje upravo tih hladnijih kutova doma.

Vlaga se uočava po tamnim mrljama, ljuštenju boje ili neugodnom mirisu, a dugoročno može uzrokovati oštećenja zidova i razvoj plijesni koja šteti zdravlju. Optimalna razina vlage u prostoru trebala bi biti između 40 i 60 posto.

3. Ugradnja ventilacijskog sustava s rekuperacijom topline

Za dugoročno i potpuno rješenje problema vlage, Sedlić savjetuje ugradnju rekuperacijskog sustava – mehaničkog sustava ventilacije koji ne samo da izmjenjuje zrak, već i zadržava toplinu.
„Riječ je o ventilacijskim jedinicama koje se ugrađuju izravno u zid. Dok izvlače potrošeni zrak iz prostora, one toplinu tog zraka pohranjuju u keramički akumulator. Kada u sljedećem intervalu dovode svjež zrak izvana, on u prostor ulazi već zagrijan“, objašnjava.

Takvi sustavi osiguravaju stalnu izmjenu zraka i uklanjaju višak vlage bez potrebe za otvaranjem prozora, što je idealno u zimskim mjesecima.
Postoje dvije osnovne vrste:

• centralizirani sustavi – ugrađuju se tijekom gradnje kuće, povezani cijevima koje provode zrak kroz sve prostorije,
• decentralizirani sustavi – mogu se ugraditi naknadno, bez velikih radova, i idealni su za stanove.

„Prednost decentraliziranog sustava je u tome što se može ugraditi u jednom danu, a već navečer možete normalno boraviti u prostoru“, ističe Sedlić.

Pravilno provjetravanje doma zimi ključ je zdravog prostora

Tijekom zime, kada je dom zatvoren i grijanje neprestano radi, pravilno provjetravanje doma zimi ključ je zdravog prostora. Kombinacija kratkog, ali učinkovitog šok prozračivanja, održavanja stabilne temperature i po potrebi ugradnje ventilacijskog sustava najbolji su načini da se spriječi vlaga, plijesan i narušen kvalitet zraka.

Kao što stručnjaci ističu – vlaga nije samo stvar izgleda zidova, već pokazatelj kvalitete života u prostoru. A prvi korak prema zdravijem domu počinje jednostavno – otvaranjem prozora.

Potresi koji su pogodili Zagreb i Petrinju podsjetili su nas koliko je dom više od zidova i krova – on je simbol sigurnosti i pripadnosti. No, velik broj zgrada u Hrvatskoj građen je prije modernih protupotresnih standarda. Stručnjaci zato upozoravaju da je protupotresna obnova nužna jednako kao i energetska, jer tek tada dom postaje uistinu siguran.

U podcastu Zona pobjede razgovarali su Alen Batista, građevinski inženjer i direktor tvrtke DB Strukturalis, te Janko Šemnički, voditelj tehničke podrške tvrtke Baumit Hrvatska, o tome kako znanje i inovacije mogu pomoći da Hrvatska izgradi otpornije gradove.

Zona pobjede: Kako obnova kulturne baštine čuva identitet gradova

Zašto je protupotresna obnova ključna za sigurnost doma i obitelji?

Hrvatska leži u seizmički aktivnoj zoni, što znači da su potresi stalna opasnost.
Većina starijih zgrada – osobito onih građenih prije 1960-ih – projektirana je bez standarda otpornosti na potres.

„Mnoge zgrade koje i danas koristimo imaju rok trajanja od 50 godina – a nikada nisu ozbiljno obnavljane“, ističe Alen Batista.

Nakon potresa donijeta je nova regulativa kojom se omogućuje da se stare zgrade pojačaju do 70 posto nosivosti novih objekata, što je prema struci optimalan omjer sigurnosti i ekonomičnosti. Takva obnova ne spašava samo konstrukcije, nego čuva ljudske živote.

Protupotresna obnova i zakon: kako odgovornost građana i države može povećati sigurnost

Iako je zakonodavni okvir poboljšan, svijest o važnosti konstrukcijske obnove i dalje je niska.
„Ljudi se brzo vrate svakodnevici i zaborave na rizik. Zato je važno da država kroz propise i certifikate potakne odgovornost“, objašnjava Batista. Struka predlaže uvođenje seizmičkog certifikata, dokumenta koji bi pokazivao otpornost svake zgrade na potres – sličnog energetskom certifikatu. Taj bi korak pomogao kupcima i investitorima da znaju koliko je njihov dom stvarno siguran, a dugoročno bi stvorio kulturu odgovornog održavanja zgrada.

Inovacije koje mijenjaju način na koji se provodi protupotresna obnova

Nakon 2020. godine hrvatska građevinska struka ubrzano razvija nove tehnologije i materijale koji omogućuju kvalitetniju protupotresnu obnovu.
Riječ je o sustavima koji povezuju znanstvena istraživanja i praksu na terenu:

• FRCM i CRM sustavi – kombinacija karbonskih, staklenih i bazaltnih vlakana u cementnim matricama.
• FRP sustavi – karbonske lamele i tkanine koje dodatno ojačavaju zidove.
• Torkret mortovi – mortovi visoke čvrstoće koji se nanose strojevima za žbukanje, što ubrzava rad i povećava preciznost.

„Naša je misija da svaki izvođač i projektant razumije zašto je sigurnost konstrukcije jednako važna kao i lijep izgled fasade“, naglašava Janko Šemički.

Ovi sustavi omogućuju da se zidovi ojačaju iznutra, bez narušavanja izgleda zgrade, a otpornost na horizontalne sile potresa povećava se višestruko.

Sicuro program – primjer kako protupotresna obnova spaja znanost, praksu i digitalne alate

Jedan od pionirskih projekata u Hrvatskoj je Sikuro program, nastao izravno nakon zagrebačkog potresa. Program je rezultat suradnje Baumit Hrvatska, tvrtke DB Strukturalis i stručnjaka Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Obnova nakon potresa – Baumit Sicuro sustav

Analizom 13 tipičnih oštećenja zgrada razvijeno je više od 30 sustava za konstrukcijsku i nekonstrukcijsku obnovu.
Program obuhvaća dvije glavne linije proizvoda:

• NHL liniju – s prirodnim hidrauličkim vapnom, idealnu za povijesne i zaštićene zgrade.
• PCC liniju – s cementnim matricama, namijenjenu modernim stambenim objektima.

Posebnost programa je besplatna web-aplikacija koja pomaže inženjerima da brzo izračunaju i usporede različite metode ojačanja. Alat je verificiran u suradnji s Građevinskim fakultetom i jedinstven u ovom dijelu Europe.

Primjeri uspješne protupotresne obnove u praksi

U Hrvatskoj su već vidljivi rezultati suvremenih pristupa obnovi. Prema riječima Janka Šemičkog, „Baumitovi sustavi primijenjeni su u obnovi više od deset zagrebačkih škola i javnih zgrada, gdje su rezultati iznimno dobri – objekti su sigurniji, a njihova energetska učinkovitost značajno je poboljšana.“

Takvi projekti potvrđuju da se konstrukcijska i energetska obnova mogu provoditi zajedno, bez kompromisa između sigurnosti i održivosti.

Sanacija nakon poplava – koraci, izazovi i rješenja

Edukacija i zajedništvo – temelj svake uspješne protupotresne obnove

Protupotresna obnova nije samo pitanje materijala, nego i znanja. Baumit i partneri provode edukativne radionice i pružaju tehničku podršku izvođačima, projektantima i nadzoru na terenu.
Cilj je osigurati da se svaki sustav pravilno primijeni – jer i najbolji materijal gubi vrijednost ako se ne ugradi stručno.

„Uspješna obnova je ona u kojoj svi sudionici razumiju svoj dio odgovornosti – od projektanta do posljednje ruke na gradilištu“, ističe Šemički.

Protupotresna obnova počinje od temelja – i od svijesti

Hrvatska ima znanje, tehnologiju i ljude koji mogu stvarati vlastite napredne programe protupotresne obnove. Sikuro i slične inicijative donose cjelovit pristup: konstrukcijsku sigurnost, energetsku učinkovitost i trajnost.

Ako razmišljate o obnovi, informirajte se o suvremenim sustavima konstrukcijskog ojačanja. Sigurniji dom počinje – od temelja i od informirane odluke.