Povežimo se

Arhitektura

BAU 2023: Odgovori na izazove u arhitekturi i gradnji

Prošloga tjedna u Münchenu održan je vodeći svjetski sajam građevinarstva. Izlagači su pokazali najnovija dostignuća iz područja građevinarstva, arhitekture, materijala za gradnju i sustava koji se primjenjuju u gradnji. Sajam je posjetila i naša ekipa.

Više od dvije tisuće izlagača

Nakon 4 godine pauze u Münchenu je održan BAU, najveći svjetski sajam arhitekture, građevinskih materijala i sistema. Sajam se prostirao na čak 200.000 četvornih metara, a više od 2200 izlagača iz 47 zemalja, predstavilo je svoje proizvode i novitete. Osim izloženog i demonstracijskog dijela, posjetiteljima je ponuđena opširna podrška u smislu seminara i foruma.

Vodeći svjetski sajam BAU trajao je šest dana i pokazao raznolikosti građevinske industrije fokusirajući se na glavne teme sajma -izazovi klimatskih promjena, digitalna transformacija, budućnost stanovanja, resursi i recikliranje te modularna gradnja.

Energetska učinkovitost i briga o okolišu

“Vjerujem da je na sajmu prikazano u najvećoj mjeri ono što i očekujemo u današnje vrijeme, a to je vrijeme energetske učinkovitosti, brige o okolišu, zelene gradnje, isto tako dekarbonizacija, problemi sa energentima koji se sigurno odražavaju i na razvoj cijelog graditeljskog sektora”, govori arhitekt Tihomil Matković.

Ono što također očekuje je i promišljanje o kulturi građenja u Europi, koja je značajna tema i novog europskog bauhausa, odnosno jedne velike teme koju razvija Europska komisija, a koja bi zapravo trebala doprinijeti kvaliteti gradnje cijele Europe pa jednako tako i Hrvatske.

Građevinska industrija ima veliku ulogu

Klimatske promjene definiraju nove generacije, a građevinska industrija ima ključnu ulogu u vođenju kolektivne globalne zajednice prema smanjenju emisija ugljika. Građevinarstvo trenutno čini 39 posto globalnih emisija ugljičnog dioksida i suočava se s novim zakonima o energetskoj učinkovitosti i održivosti.

“Prva tema počinje odmah u samom planiranju, zatim slijedi druga faza, a to je izvođenje, treća faza je korištenje i na kraju reciklaža. Kroz te četiri teme Schüco radi fokus na kontroli karbona, i na taj način će kroz te četiri faze doći do smanjenja karbona u građevinarstvu. Naravno, to je proces koji će trajati nekoliko godina i to je budućnost u kojoj će se kompletna struka fokusirati u nadolazećem periodu”, govori izlagač Emir Vehabović.

Korišteni su održivi materijali

Kompletan izložbeni prostor sajma BAU napravljen je korištenjem održivih materijala, a u gradnji su sudjelovala njemačka i švicarska tehnološka sveučilišta te instituti. Cijeli jedan paviljon bio je posvećen inovacijama gdje su predstavljena rješenja i proizvodi za gradnju budućnosti.

“Sve te stvari koje se razvijaju, a ako još nisu u primjeni, bit će, pitanje je vremena. Naravno da neke ne zažive, ali ako se netko ozbiljno posveti nekom proizvodu i ozbiljno ga razvija, apsolutno se stvar koristi, svi idu u tom smjeru”, ističe arhitektica Zora Salopek – Baletić.

Modularna, serijska gradnja obećavajuće je višenamjensko rješenje za nedostatak stambenog prostora, a smanjuje i dugotrajne procese planiranja te nedostatak materijala. Bau je bio idealno mjesto za predstavljanje novih rješenja u modularnim konstrukcijama. 

Sve veći broj hrvatskih izlagača

Na sajmu je bilo više od 250 000 posjetitelja, a među njima i hrvatski arhitekti kojima je susret s proizvođačima i upoznavanje s novitetima na tržištu značajan.

“Pokazuje se već i brojem hrvatskih izlagača kojih je ovdje nemali broj, jednako kao što ima i talijanskih izlagača, da je ovo značajan sajam i za naše hrvatsko područje djelovanja, a svakako je i na svjetskim razmjerima uistinu veliki sajam gdje se ono najnovije iz graditeljskog sektora može vidjeti”, ističe Matković.

“Nama arhitektima je važno da s vremena na vrijeme obiđemo ovo, naravno da je danas sve dostupno na internetu, ali zapravo ponekad ne znate što da tražite, a ovdje ćete naići na neke nove ideje, poglede”, govori Salopek – Baletić.

Prema studijama UN-a, globalno društvo raste nešto sporijim tempom ali će do 2050. godine dosegnuti 9.7 milijardi ljudi. Sukladno tome, postat će sve važnije drugačije koristiti postojeće nekretnine, a koncepti održivog stanovanja, koji štede resurse i strategije za prenamjenu prostora, traženije su nego ikad. Bau 2023 bavio se i tim građevinskim izazovom, kao i korištenjem umjetne inteligencije i robotike u građevinskoj industriji.

Oglas

Arhitektura

Zavirite u predivnu vilu u Istri koja oduzima dah!

Vila se sastoji od četiri moderne kuće okružene prirodom, smještene na brežuljku s pogledom na rijeku Mirnu i Jadransko more.

Smještena u jednoj od najpoželjnijih hrvatskih regija za život i svjetskih destinacija za odmor, ova vila oduzima dah!

Vile nose ime rijeke Mirne jer se upravo iznad nje uzdižu, u predivnom zelenom utočištu, a upravo su blaga ćud rijeke, mir i tišina okoline nadahnuli arhitekte Arhitektonskog studia Metrocubo u stvaranju ovog suvremenog arhitektonskog projekta.

Vile čine dvije dvokatnice i dvije prizemnice koje su raspoređene u nizu, jedna ispod druge, na prostranim parcelama od 2000 m 2 . Najveća od njih ima i dodat no poljoprivredno zemljište od 8000 m 2 . Kvadrature vila, od 275 do 320 m 2

Elegantna ljepotica usred Istre – kuća zanimljivog geometrijskog oblika i unutarnjeg dizajna

Sve su okrenute prema jugozapadu, a sadrže četiri sobe s pripadajućim kupaonicama s walk-in tušem, veliku kuhinju, dnevni boravak otvorenog plana i WC.

Iz dnevnog se prostora izlazi u uređen vrt ograđen kamenim zidovima s bazenom i sunčalištem.

U grijanim bazenima može se uživati i tijekom zime, a tu je i predivna natkrivena terasa te savršeno uređenja ljetna kuhinja s roštiljom. Okućnica je ograđena vrtom, a krasi je i popločeno sunčalište uz bazen.

Specifičnost ovih vila su goleme staklene stijene koje omogućuju otvorenu komunikaciju unutarnjeg prostora s vanjskim, što je bila nit vodilja arhitektonskog projekta.

Interijere krase dizajnerske pločice, vrhunski podovi i sanitarije, dok staklene stijene osiguravaju pogled na more iz svih prostorija.

Vile su opremljene klimatizacijskim sustavom i podnim grijanjem na bazi toplinskih pumpi koje osiguravaju veliku uštedu energije. Vlasnici villa Gromače izabrali su i podizno-klizni sustav WICSLIDE 160 kombinaciju izvrsne toplinske izolacije s najvišom funkcionalnošću i dizajnom. ICLINE 75 evo ima najviša svojstva toplinske izolacije i strukturne karakteristike. Svojim vrhunskim tehničkim performansama ovaj aluminijski prozor prilagođen je svim arhitektonskim zahtjevima budućnosti.

Autor fotografija: Igor Popović

Nastavite čitati

Arhitektura

Mogu li se energetski obnoviti građevine pod zaštitom

Nepokretna kulturna baština s utvrđenim svojstvom kulturnog dobra čine pojedinačne građevine koje imaju izrazit povijesni, umjetnički, znanstveni, društveni ili tehnički značaj. Zašto su neke građevine pod konzervatorskom zaštitom i može li se provoditi energetska obnova, zna arhitekt Dražen Arbutina.

U očuvanju kulturnog i povijesnog naslijeđa jedan od ključnih elemenata je konzervacija građevina, a odluka o formalnoj zaštiti građevine donosi se na temelju parametara koje definira zajednica.  

Subjektivna kategorija

“Vrijednosti određenog primjera koji, recimo arhitekture koji uvrstimo u baštinu, ili u nešto što će biti formalno u zakonu tretirano kao državno dobro je zapravo kategorija koja na prvi pogled je subjektivna. Subjektivna je zbog toga što ne možete donijeti numeričke parametre kojima bi odredili da li nešto pripada toj skupini ili ne, ali se taj subjektivitet pokušava riješiti na način da veliki broj ljudi koji poznaju određenu materiju, sudjeluju u procjeni. Ako se slože oko određenoga suda, uvrštavaju to na određeni popis.”, za Dom na kvadrat rekao je dr. sc. Dražen Arbutina dipl. ing. arh.

Formalna zaštita

Formalna zaštita dijeli se u dvije kategorije – zaštićeno kulturno dobro i preventivno zaštićeno kulturno dobro.

“Kad pojednostavnimo tu kategoriju preventivno zaštićena kulturna dobra, prepoznata je njihova vrijednost, donesen je akt o njihovoj određenoj zaštiti. Ali nisu stvoreni apsolutno svi preduvjeti prije svega ovi stručni da se provede kompletna valorizacija kako bi se zapravo utvrdila prava vrijednost i onda oni i zaštitili. S druge strane imamo zaštićena kulturna dobra, koja se nalazi i na posebnoj listi koju dakle vodi Ministarstvo kulture i medija. Onda imate zapravo ta kulturna dobra na listi kulturnih dobara, koja onda imaju i specijalan status. Taj status uključuje obazriv odnos prema baštini. Kad to govorimo, dakle, ta zaštita zapravo uključuje vrlo pažljiv i specifičan odnos svih u tom procesu i to znači od onih koji su takav akt donijeli, pa do onih koji možda nisu vlasnici, ali samo takav prostor koriste.” kaže Arbutina.

Lista zaštićenih ili preventivno zaštićenih kulturnih dobara predstavlja popis svih onih građevina i lokaliteta koji posjeduju iznimne vrijednosti.

Obaveze konzervatora

Smjernice o postupanju s građevinom pod zaštitom donose konzervatori.

“Obveza konzervatora koji djeluju unutar Ministarstva kulture, unutar konzervatorskih odjela, to jest unutar Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u gradu Zagrebu, je obveza zapravo da osiguraju da će se obazrivo pristupiti svim zahvatima na bilo kojoj od  građevina koja je pod zaštitom. Kad govorim o tome da osiguraju da se obazrivo pristupi, onda to znači da se neće kompromitirati i na drastičan i dramatičan način narušiti one vrijednosti koje su prepoznate zapravo prilikom stavljanja na listu takve građevine.”

Obaveze inžinjera

A problematikom obnove ili bilo kakvog zahvata na zaštićenoj građevini, bave se inženjeri.

“Među njima recimo arhitekti su zapravo ti koji provode i određena istraživanja ili bolje rečeno sintetiziraju istraživanja nekih drugih struka kao što su recimo konzervatori, restauratori. Oni pokušavaju zapravo stvoriti sliku i to cjelovitu sliku o građevini preko konzervatorskih elaborata koji se izrađuju i definirati šta su to najvrjedniji elementi građevine koji se ni na koji način ne smiju kompromitirati, do koje mjere se može i na koji način se može ići u određene intervencije na toj građevini i takvom konzervatorskom elaboratu. Oni te mjere prilažu na provjeru upravo kolegicama i kolegama upravo koji rade u konzervatorskim odjelima.”, objasnio je Dražen.

Dijalog između dvije struke

Upravo između te dvije struke često dolazi do prijepora i nerazumijevanja.

“Kad govorimo o postojećem stanju, onda vrlo često moji kolegice i kolege, pa i građevinski inženjeri posebice ne percipiraju građevni materijal kao jedan od iznimno važnih elemenata u percepciji. Znači tu moramo razdvojiti percepciju od suštine građevine koja je zapravo vrijedna. Dakle, od suštine građevine koja je vrijedna. Materijal je u suštini građevina i zamjena materijala je automatski i zamjena građevine i onda više nemate original.”

Energetska obnova takvih građevina je teška zato što svaki zahvat na njima puno skuplji nego na konvencionalnim građevinama, ali moguća.

“Pitanje energetske obnove i kvantifikacije kvalitete izvršene energetske obnove, nažalost nije kako bih rekao, apsolutno objektivno. Tu su zapravo određeni formalni parametri koji dominiraju svime time. Dakle, vi ste energetski obnovili građevinu ako ste ugradili određeni toplinski sustav, koji je više-manje konvencionalan, jer promatra se ili se u manjoj mjeri promatra na specifičan način ako uključite određene sustave koji onda rješavaju neke druge probleme. S druge strane, u povijesnim građevinama, aplikacija, konvencionalnih sustava ne znači da je apsolutno primjerena.” , zaključio je Dražen Arbutina.

Konzervacija građevina je očuvanje identiteta i dijela naše povijesti za buduće generacije.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice