Držite li do tradicije, vašu blagdansku trpezu sasvim sigurno neće zaobići mirisni blagdanski kruščić. Više o ovoj deliciji otkrit će nam naša sugovornica Marija Zdilar.

Blagdanski kruh predstavlja obitelj i zajedništvo

Do pedesetih godina prošloga stoljeća diljem Hrvatske za Božić i Novu godinu pripremale su se posebne vrste kruha. Ovisno o kraju u kojem su se pripremali, mijesili su se od pšeničnoga, mješavine pšeničnoga i kukuruznoga ili raženoga brašna.

Svečani blagdanski kruh, slani ili slatki, i danas je dio mnogih blagdanskih trpeza, a posebno toplu priču pripovijeda onaj koji izrađuje magistrica biotehničkih znanosti Marija Zdilar.

Blagdanski kruh servira se u vrijeme blagdana i on predstavlja obitelj, okupljanje, ali ujedno predstavlja i dijeljenje. Budući da Marija dolazi iz jednog malog pitoresknog grada na gori, Imotskoga, jako je odana tradiciji. 

Učila je od bake i majke

Svoj prvi božićni kruh Marija je izradila u toplini roditeljskog doma. S nostalgijom se prisjeća neponovljivih trenutaka koje je kao djevojčica dijelila sa ženama u svojoj obitelji.

“Moji prvi koraci izrade kruha iz mog djetinjstva bili su uz moju baku i moju mamu, a ja sam kasnije kad sam dobila svoju djecu željela tu tradiciju i tu emociju prenijeti na njih. Sam osjećaj doma i topline i mirisa koji je prisutan, i ugode koja se stvara dok se kruh peče, odlučila sam da to mora biti ono obavezno što moram prenijeti na moju djecu”, priča nam Marija.

Treba odabrati najbolje sastojke

Premda je okus ono što najviše ističe kao bitno, posebice kad su blagdanske delicije posrijedi,  Marija teži tome da joj kruh ima i neke druge kvalitete. Posebnu pažnju pridaje sastojcima koje ne bira prema tome koliko su ukusni, već po prema njihovoj hranjivosti.

Kod izrade ovog kruha koristila je tri vrste žitarica. Bučine sjemenke, lanene sjemenke i suncokret sjemenke. Sve te tri sjemenke vrste imaju u sebi omega 3 masne kiseline koje su izrazito važne za krvožilni sustav. 

Recept za najukusniji blagdanski kruh

Nismo mogli ne zamoliti Mariju da nam, za one koji nisu imali sreću učiti o kruhu od mama i baka, otkrije na koji način priprema svoju prekrasnu zdravu božićnu bajku od dizanog tijesta.

Za Marijin kruh potreban je kilogram brašna, sol, instant kvasac. Koristila je tri vrste sjemenki, lan, bučine sjemenke i suncokret sjemenke, sve tri vrlo su zdrave. Sve to zamijesila je s mlakom vodom, a nakon što je dobila jedinstvenu smjesu stavila ju je na posudu s toplom vodom da miruje otprilike sat vremena.

Nakon tih sat vremena, kruh se stavlja u neki željeni kalup koji želimo dobiti. Marija se poslužila kuglofom, to jest njegovim oblikom jer je privlačan i svi ga vole.

Na kraju, nakon što odboravi neko vrijeme u kalupu, stavlja se u vruću pećnicu i nakon toga slijedi pečenje na oko sat do sat i pol vremena. Kada kruh dobije onu zlatnu koricu, zlatno smeđu on je spreman za stol.       

Ako ste kreativni, ukrasite ga

Jednom kad se nađe na stolu, vrijeme je da ga se ukrasi. Marija za to koristi vrpce koje odgovaraju dekoru njezina doma i blagovaonskog stola.

Jednom kad budete potpuno zadovoljni time kakav vizualni dojam ostavlja vaš blagdanski kruščić, možete ga iznijeti pred goste koji nestrpljivo čekaju za stolom. U Marijinu slučaju bila je to operna pjevačica Antonella Malis koja je pjesmom zaokružila ovu prekrasnu božićnu priču.

Ajvar je autohtono jelo nadaleko poznate balkanske kuhinje gdje se već stoljećima tradicionalno priprema. Izvrsno odgovara uz roštilj, a posebno uz čevapčiće ili neka fina mesna jela. Ajvar je zapravo domaći umak za kojeg su vam potrebni patlidžan, paprike, rajčica, sol i malo ulja. Ako ste ljubitelji ajvara pravo je vrijeme da pripremite vlastitu zimnicu.

Sastojci: