Povežimo se

Gastro

Nezamjenjiv miris domaćeg kruha

Držite li do tradicije, vašu blagdansku trpezu sasvim sigurno neće zaobići mirisni blagdanski kruščić. Više o ovoj deliciji otkrit će nam naša sugovornica Marija Zdilar.

Blagdanski kruh predstavlja obitelj i zajedništvo

Do pedesetih godina prošloga stoljeća diljem Hrvatske za Božić i Novu godinu pripremale su se posebne vrste kruha. Ovisno o kraju u kojem su se pripremali, mijesili su se od pšeničnoga, mješavine pšeničnoga i kukuruznoga ili raženoga brašna.

Svečani blagdanski kruh, slani ili slatki, i danas je dio mnogih blagdanskih trpeza, a posebno toplu priču pripovijeda onaj koji izrađuje magistrica biotehničkih znanosti Marija Zdilar.

Blagdanski kruh servira se u vrijeme blagdana i on predstavlja obitelj, okupljanje, ali ujedno predstavlja i dijeljenje. Budući da Marija dolazi iz jednog malog pitoresknog grada na gori, Imotskoga, jako je odana tradiciji. 

Učila je od bake i majke

Svoj prvi božićni kruh Marija je izradila u toplini roditeljskog doma. S nostalgijom se prisjeća neponovljivih trenutaka koje je kao djevojčica dijelila sa ženama u svojoj obitelji.

“Moji prvi koraci izrade kruha iz mog djetinjstva bili su uz moju baku i moju mamu, a ja sam kasnije kad sam dobila svoju djecu željela tu tradiciju i tu emociju prenijeti na njih. Sam osjećaj doma i topline i mirisa koji je prisutan, i ugode koja se stvara dok se kruh peče, odlučila sam da to mora biti ono obavezno što moram prenijeti na moju djecu”, priča nam Marija.

Treba odabrati najbolje sastojke

Premda je okus ono što najviše ističe kao bitno, posebice kad su blagdanske delicije posrijedi,  Marija teži tome da joj kruh ima i neke druge kvalitete. Posebnu pažnju pridaje sastojcima koje ne bira prema tome koliko su ukusni, već po prema njihovoj hranjivosti.

Kod izrade ovog kruha koristila je tri vrste žitarica. Bučine sjemenke, lanene sjemenke i suncokret sjemenke. Sve te tri sjemenke vrste imaju u sebi omega 3 masne kiseline koje su izrazito važne za krvožilni sustav. 

Recept za najukusniji blagdanski kruh

Nismo mogli ne zamoliti Mariju da nam, za one koji nisu imali sreću učiti o kruhu od mama i baka, otkrije na koji način priprema svoju prekrasnu zdravu božićnu bajku od dizanog tijesta.

Za Marijin kruh potreban je kilogram brašna, sol, instant kvasac. Koristila je tri vrste sjemenki, lan, bučine sjemenke i suncokret sjemenke, sve tri vrlo su zdrave. Sve to zamijesila je s mlakom vodom, a nakon što je dobila jedinstvenu smjesu stavila ju je na posudu s toplom vodom da miruje otprilike sat vremena.

Nakon tih sat vremena, kruh se stavlja u neki željeni kalup koji želimo dobiti. Marija se poslužila kuglofom, to jest njegovim oblikom jer je privlačan i svi ga vole.

Na kraju, nakon što odboravi neko vrijeme u kalupu, stavlja se u vruću pećnicu i nakon toga slijedi pečenje na oko sat do sat i pol vremena. Kada kruh dobije onu zlatnu koricu, zlatno smeđu on je spreman za stol.       

Ako ste kreativni, ukrasite ga

Jednom kad se nađe na stolu, vrijeme je da ga se ukrasi. Marija za to koristi vrpce koje odgovaraju dekoru njezina doma i blagovaonskog stola.

Jednom kad budete potpuno zadovoljni time kakav vizualni dojam ostavlja vaš blagdanski kruščić, možete ga iznijeti pred goste koji nestrpljivo čekaju za stolom. U Marijinu slučaju bila je to operna pjevačica Antonella Malis koja je pjesmom zaokružila ovu prekrasnu božićnu priču.

Gastro

Borovnice – superhrana koju djeca obožavaju

Sve što trebate znati o borovnicama

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.

Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.

S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.

Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica

Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.

Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.

Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

borovnice

Dobrobiti borovnica za zdravlje

Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:

  • Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
  • Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
  • Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
  • Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
  • Štite vid i jačaju imunitet
  • Pomažu u regulaciji šećera u krvi

Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.

Zašto djeca toliko vole borovnice?

Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.

Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?

Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:

  • Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
  • Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
  • Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom

Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).

Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove

Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.

Borovnice su više od ukusnog voća

Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.

Nastavite čitati

Gastro

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Slatku i sočnu lubenicu ili dinju ponekad nije lako prepoznati

Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.

Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.

Kako odabrati zrelu dinju

One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.

Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.

1. Boja i miris

Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.

2. Trag stabljike

Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.

3. Težina i elastičnost

Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.

4. Zvuk

Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake

Kako odabrati zrelu lubenicu?

Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.

Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.

1. Donja mrlja (field spot)

To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.

  • Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
  • Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
  • Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela

2. Težina

Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.

3. Zvuk pri kuckanju

Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put

Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice