Povežimo se

Gastro

Kako pravilno skladištiti vino kod kuće

Svi imamo onu jednu butelju vina koju čuvamo za posebne prilike. Da tu priliku ne bismo upropastili, jer smo vino pogrešno skladištili, poznata zagrebačka sommelierka Jelena Šimić Valentić, otkrila nam je kako pravilno čuvati vina prije i poslije otvaranja.

Najbitnija je temperatura

Vino je, kažu, poezija u boci, a kako bismo doživjeli punu čaroliju koju nudi, potrebno je znati kako ga pravilno skladištiti kod kuće.

Za početak treba pronaći pravo mjesto s prihvatljivom temperaturom koju je potrebno održavati. Sve eventualne promjene u temperaturi trebaju se odvijati polako. Naime, što su promjene veće, vino će prije izgubiti na kvaliteti.

“Najidealnije bi bilo deset do petnaest stupnjeva, dakle malo niža temperatura gdje je vlaga 60 do 70 posto. Međutim, nemamo svi takve uvjete stoga treba obratiti pozornost na to da previše ne premještamo vina s jedne police na drugu ili iz jedne sobe u drugu sobu”, objašnjava Jelena.

Trebamo pripaziti da nam vina nisu na direktnom izvoru sunčeve svjetlosti, a isto tako treba obratiti pozornost i na to da vina ne budu u blizini nekakvih vibracija, poput frižidera ili nekog drugog izvora buke jer sve to šteti vinu.

Svako vino ima svoja pravila

Važno je znati da svako vino ima svoju idealnu temperaturu na kojoj doživljava svoj puni izričaj. U tom bismo pogledu trebali zaboraviti na priče o čuvanju na sobnoj temperaturi.

Bijela, mlada vina koja su svježa i lagana, treba poslužiti na temperaturi do deset stupnjeva. Mlada, crna vina, poput sorte pinot noir, traže malo hladniju temperaturu, između 14 do 16 stupnjeva, dok ona snažna, moćna, jaka i robusna vina, možemo poslužiti na temperaturi do 18 stupnjeva.

Položaj vina od velike je važnosti

Treba imati na umu i položaj u kojem se vino čuva. Crna vina, koja su namijenjena za odležavanje moramo položiti kako bi vino uvijek bilo u kontaktu s plutenim čepom. To činimo da se on ne bi sušio i kako bi vino bolje sazrijevalo.

Boce koje imaju scool cap ili čep na navoj ne moraju biti položene. Razlog je taj što su to vina koja su hermetički zatvorena. To su vina koja ćemo trošiti u roku od tri, četiri godine, i najčešće su to vina novog svijeta – Novi Zeland, Australija, Južna Amerika. Cijeli je svijet pun tih čepova, i ne treba ih se bojati.

Ne treba se bojati ni dekantiranja. No, ono je namijenjeno isključivo starijim, arhivskim, taničnim vinima jakog, robusnog tijela.

Pretakanjem vina u staklenu posudu, odnosno dekanter, zapravo odvajamo vino od taloga koji se godinama stvara na dnu boce jer ne želimo taj talog u našoj čaši. Tu dolazi do laganog prozračivanja vina, gdje se zapravo sve te tercijarne arome koje su godinama bile zarobljene u čaši sada napokon oslobađaju i vino prodiše.

Koliko dugo vino smije biti otvoreno?

Jednom kad otvorite bocu, možda je nećete uspjeti popiti čitavu. Bilo da je riječ o bijelom, crvenom ili pjenušavom vinu, dobro je znati koliko dugo  otvoreno vino smijemo držati u hladnjaku.

Ako otvorimo jednu butelju vina, a recimo živimo sami, kroz tri- četiri dana ta boca vina može se popiti, neće doći do oksidacije. 

Vino može trajati i duže odlučite li se nabaviti poseban otvarač koji vam omogućuje da točite vino iz boce pomoću kombinacije šuplje igle i inertnog plina, bez uklanjanja pluta. Takvo vino možete čuvati i nekoliko mjeseci gdje neće doći do oksidacije.

Na kraju trebate znati da rok trajanja otvorene boce vina varira ovisno o vrsti te da se svjetlija vina kvare puno brže od tamnijih sorti.

Oglas

Gastro

Ukusno i zdravo: Pripremite vegetarijanske lazanje u fritezi na vrući zrak

Isprobajte recept vrhunskih kuharica!

Posjetili smo jedinstven studio koji kreira foto i video sadržaj vezan uz gastronomiju, a njihove su nam dvije kuharice pokazale kako se u fritezi na vrući zrak rade lazanje.

Flavorific je studio za kreiranje foto i video sadržaja, u kojem se kroz dinamične videe i stvarno vrhunske fotografije, u Philipsovom slučaju i kroz recepte, pomaže brendovima da ispričaju neku svoju priču i da se povežu sa svojom publikom.

“Kod nas u studiju stvarno svaki dan je dinamičan, zanimljiv, drugačiji, posebno zadnje vrijeme u zadnjih nekoliko mjeseci otkad smo počeli koristiti robote za snimanje, znači svaki put kad uđem u studio nešto leti po zraku, nešto bacaju, a sve s ciljem kako bi uhvatili taj neki savršeni trenutak koji najbolje priča priču za brend.”, izjavila je direktorica Flavorific studia, Ana Car.

Priprema vegetarijanskih lazanja

Jelena Markota, voditeljica Flavorific kuhinje otkriva kako se priprmaju vegetarijanske lazanje.

“Prvo narežemo gljive, a tek onda krečemo dalje.” Jedan zeleni pesto napravila je stilistica hrane i kuharica Nataša Rajčević, a otkriva kako je za izradu pesta potrebno malo bosiljka, malo špinata, bademi, parmezan, maslinovo ulje.

Nina Tumov, Philips, marketing menadžerica za Philips kuhinjske uređaje ističe: “Philipsov blender serije 7000 je naš blender s brojnim mogućnostima s kojim možemo napraviti različite stvari, od smoohtija do različitih umaka, namaza kao i juhe. Sam blender ima 6 predefiniranih programa, a različite sekvence miješanja garantiraju najbolje rezultate.”

Nakon što smo napravili pesto, uzet ćemo brašno, tekućinu kako bismo napravili tjesteninu, također u uređaju za izradu tjestenine.

“Uređaj za izradu tjestenine namijenjen je ljubiteljima tjestenina, s njim se mogu napraviti različite vrste tjestenina, sve od onih običnih do bezglutenskih, a možete se igrati s različitim bojama i teksturama. S uređajem dolazi 10 različitih nastavaka, sve od debelih i tankih špageta, školjkica, makarona, mogućnosti su bezbrojne. Uređaj ima ugrađenu vagu i u njega se stavlja brašno, zatvori se i sam izračuna potrebnu količinu tekućine koju treba dodati, stisne se start, ulije se tekućina, tri minute miješa i nakon toga počne istiskati tjesteninu, a vi ju samo trebate odrezati na željenu dužinu i staviti kuhati.”, navodi Tumov.

Nakon priprema tijesta i ostalih potrebnih komponenti, vrijeme je za slaganje lazanja. Jelena je uzela posudu za pečenje i u nju stavila malo ulja.

Na prvi sloj tijesta koji se stavlja u posudu za pečenje, dodaje se malo pesta, pa malo sira i pirjanih gljiva sa špinatom.

Ovaj se proces ponavlja sve dok imate tjestenine, a zadnji sloj se mora prekiriti sirom, te ga dodati malo i pred kraj pečenja. Ove su se lazanje stavile peći u Philipsov airfryer.

“Naša najnovija friteza na vrući zrak serije 7000 je naša najbolja friteza na vrući zrak i najveća je na tržištu, dovoljno je velika da se u njemu ispeče pile od 2 kilograma, ima automatske programe pa treba samo izabrati vrstu hrane, količinu i kako želite da bude pečeno, a ona sama prilagođava temperaturu i brzinu zraka. Ako se poveže s aplikacijom, jer je to pametni uređaj, dobije se mnogo dodatnih programa i uz njega dolazi sonda za meso koja će osigurati najbolje pečene odreske.” ističe Nina Tumov.

Ana Car naglašava kako u slučaju Philipsa, njihovu priču najbolje pričaju njihovi autorski recepti za globalno tržište. “Ti recepti popraćeni su sa stvarno predivnim fotografijama hrane, videima koji onda vas kao korisnika baš ono pozivaju da te recepte probate, da ih isprobate u svojoj kuhinji i da vidite kako ti uređaji zapravo vama mogu poboljšati život.”, zaključila je.

Mi vam za kraj preporučamo da isprobate recept ovih vrhunskih kuharica!

Nastavite čitati

Gastro

Naučite kako odabrati zrelu lubenicu i dinju – ovi će vam trikovi pomoći!

Slatku i sočnu lubenicu ili dinju ponekad nije lako prepoznati

Ljeto donosi razne ukusne plodove, a među njima su i lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.

Donosimo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da odaberete najslađe voće!

Kako odabrati zrelu dinju

One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.

Provjerite stabljiku

Kada birate dinju, prvo pogledajte stabljiku – koja se ne bi trebala nalaziti na njoj! Ako dinja ima stabljiku to znači da je ubrana prije nego je postala zrela. Ako dinja ima malu udubinu, ona je indikator da se dinju tijekom branja lako odvojila od stabljike i da je spremna za konzumaciju.

Težina

Zrela dinja se uvijek čini teškom za svoju veličinu, a provjeriti možete i je li zrela ako pritisnete dno dinje, koje će se lagano saviti te vratiti an mjesto. Ako se to ne dogodi, dinja nije zrela.

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake

Zvuk

Još jedan način za prepoznavanje zrele dinje je taj da je podignete i protresete. Ako čujete zvuk, to znači da je dinja previše zrela i sigurno neće biti jako ukusna.

Kako odabrati zrelu lubenicu?

Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.

Provjerite dno lubenice

Pritom mislimo da obratite pažnju na dio lubenice koji je bio u kontaktu s tlom kada je rasla. Na tom mjestu lubenica nije bila izložena suncu i boja bi trebala biti žuta ili bež, nikako bijela. Ako je ipak bijelo, to znači da nije zrela i da neće ponuditi predivan okus. Ako je to mjesto tamno žute boje, moguće je da je i previše zrela za konzumaciju.

Težina

Kada veličina nije dobar indikator zrelosti, onda je težina. Zrela lubenica ima veću koncentraciju vode i čini se preteškom za svoju veličinu. Kada birate, uzmite u ruke dvije jednake lubenice i usporedite težinu. Odaberite naravno onu koja je teža.

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela

Zvuk

Koliko je lubenica zrela može vam otkriti i zvuk – ako je spremna za konzumaciju onda će imati duboki, “šuplji” zvuk kada ju lupite prstima. Ipak, stručnjaci smatraju da zvuk lubenice nije najbolji pokazatelj zrelosti pa se ne oslanjajte samo na njega.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice