Gastro
Povrće kao predjelo ili salata
Odmah da se razumijemo. Nije to prženo povrće ili povrće kao prilog koje se dodaje roštiljima ili slično.
Ovo je izrazito predjelo, barem onako kako sam ga doživio da su mi drugi spravljali ili sam ga tako naručivao i kasnije sam spravljao, nudio gostima i dijelio s njima zadovoljstvo.
Ovo je povrće s roštilja pečeno dovoljno kao i meso. Gledajte! Meni je ovo spremio prvi put jedan stari fratar župnik u duvanjskom kraju, negdje sedamdesetih godina kada sam bio mladi bogoslov. To je bila rana kišna jesen, a mraz još nijednom nije viđen u baščama. Tako su rano počele gljive a u bašči je još bilo raznolikog povrća.
To izgleda ovako. On je tada ubrao gljiva po livadama i iz bašče donio patlidžana, paprike i tikvice koja je prerasla u tikvu.
Patlidžan je oprao i izrezao, ne guleći ga, na ploške debljine jedan cm. Zatim je očistio papriku, odstranio glavu sa sjemenkama i raspolio je na dva komada, odrezao komad tikvice i narezao na ploške debljine oko pola cm i osrednje gljive također prerezao na polovice.
Ovo je sve samo posolio i blago nauljio. Naložio je vatru za kasniji roštilj i čim je vatra-žar bio spreman, stavio je gradela i za kojih pet-šest minuta bilo je gotovo za jelo. Stavio je pred nas, malo još nauljio i rekao da se «zabavljamo» dok roštilj ne bude gotov. Mi smo ga zamolili da ovu «zabavu» ponovi još jednom, a da roštilj može još čekati, ako hoće i do sutra jer nam je ovo predjelo uistinu preraslo u pravo jelo.
Zalili smo ohlađenim bijelim vino (vjerojatno Žilavkom) i roštilj je ostao za jedan drugi put i za drugu skupinu gosta kojih je naš domaćin često imao.
Danas nam trgovci dopuštaju da ovo lijepo predjelo možemo uživati u svako doba godine, ako nam pretekne koji novčić od mirovine, ali ako ne onda to činimo u proljeće ili u ranu kišnu jesen.
Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi
Autor knjige: Fra Franjo Mabić
Gastro
Tko još može zamisliti fašnik bez krafne?
U fašničko vrijeme jedna slastica posebno mami i svi imalo vješti u kuhinji su se okušali u njezinoj pripremi.
Veliki i maleni – ljudi diljem svijeta jednostavno obožavaju krafne. Sada su slatke, a u 18. stoljeću otkada datira prvi spomen na njih bile su slane. Jedna legenda kaže da je prva krafna nastala slučajno kao rezultat ljubavnog zanosa mlade kuharice pri pogledu na stasitog konjušara. Pogačica se našla u loncu vrućeg ulja umjesto mesa, a do tada nepoznat okus prženog tijesta bio je božanstven. Danas se tajna dobrih krafni krije u dodacima.
Izrada i pečenje krafni
Pastry chef Miam Salman kaže da u tijesto kada ga zamijesimo treeba staviti malo ruma, limunove, može i narančine korice. Odnosno, bilo kakve arome koje će poboljšati okus tijesta.
Za savršen oblik, teksturu i mekoću krafni chefica Mia preporučuje da zaboravimo na valjak i kalupe za izrezivanje. Tijesto treba izrezati na otprilike jednake dijelove i oblikovati kuglice. Te kuglice se moraju dići, te se potom peku na vrućem ulju zagriujanom na 135 stupnjeva Celzijusa.
Upravo je temperatura ulja vrlo bitna za ravnomjerno prženje. Trebat će im 8 do 10 minuta, a neće zagorjeti i dobit će prekrasan prsten. I onda su spremne za punjenje.
Punjenje krafni
“Možemo uvijek raditi s onim klasičnim punjenjem, marmelade. A možemo raditi i svoje kreme. Najbolje je napraviti baznu slastičarsku kremu, jaja, mlijeko, brašno i šećer i u tu kremu onda dodajemo dodatke”, rekla je Salman.
Kada je o dodacima riječ, dobrodošli su u punjenju, jer će izazvati pravu rapsodiju okusa.
Kada pastu spojite sa slastičarskom kremom, nožem ubodite krafnu na vrhu da se punjenje ravnomjerno rasporedi.
Ljubitelji klasike krafne će puniti s marmeladom, a za poseban doživljaj, stavite okuse koje volite ili se njima poigrajte. Kad odaberete recept za izradu tijesta, striktno ga se držite, jer u slastičarstvu nema mjesta improvizaciji.
Bilo da ih radite u američkom stilu s rupom u sredini ili u obliku nama dobro poznate pogačice, jedno je sigurno. Uz dobre savjete, malo truda i preciznosti i vi u vrijeme poklada možete uživati u ovom slasnom zalogaju!
Gastro
Keksići za sve prigode slastičarke Ivane Čuljak
Svi se mi volimo povremeno počastiti. Zato oni, koji ne vole iznenađenja, uvijek imaju neku slasticu pri ruci. Kako biste i vi bili spremni za sve prigode imamo ideju. Svoj recept za omiljene keksiće s nama je podijelila slastičarka
Ivana Čuljak.
Chocolate chip cookies
Jednostavan, bez puno sastojaka i brzo gotov. Tako slastičarka Ivana Čuljak opisuje svoje omiljene kolačiće naziva chocolade chip. Za njihovu izradu treba vam maslac, šećer, jaja, brašno s praškom za pecivo i soli, čokolada i naribana korica nešpricane naranče.
Koraci izrade keksića
Prvo izmiksajte masalac sa šećerom te dodajte dva jaja i jedan žumanjak i izmiksajte. Dodajte zatim koricu naranče i brašno kako biste dobili kompaktnu smjesu.
Gotovu smjesu postavite uzduž PVC folije i zamotajte u valjak te stavite u zamrzivač.
Nakon nekoliko sati, izvadite ih van i narežite na kolutiće debljine 1 centimetar. Kolutiće položite na pleh obložen papirom za pečenje i pecite 10 minuta na 180 stupnjeva.
Ivana savjetuje da keksiće ne prepečete. Najbolji su kaže kada su iznutra sočni.
Keskiće ‘chocolate chip’ ona zove i malom crnom haljinom jer prolaze za sve prigode.
You must be logged in to post a comment Login