Povežimo se

Gastro

Kupus, kelj, cvjetača, raštika

Za sva povrća važi ovo; ako želite da vam listovi sačuvaju lijepu boju ne stavljajte nikada poklopac za vrijeme kuhanja

Raštika, kupus, kelj, špinat su zelja koja se prilično kod nas koriste. No, naše kuhinje imaju manu da se zelja otkuhavaju. To je, nažalost, potpuno pogrešno. Ima opravdanje samo za raštiku u Dalmaciji i Hercegovini ljeti, jer je pretvrda i nije se mogla odjednom skuhati, jer je rasla bez vode i okorjela. Odatle navika da se danas i najmlađa raštika ili poriluk ili blitva otkuhavaju. S otkuhavanjem odlaze najbolji sastojci, zato to nikada ne radite.

Nikada ne prekuhajte zelje. Kuhajte uvijek zelje u malo vode da ne morate odlijevati, jer u ovoj vodi je sve najvažnije. Kako je lijepa ona raštika ili kelj s krumpirom što u restoranima dođe kao prilog ribi. E, to je to!

Kupusnjače Dom2

Ove vrste zelja su i ljekovite za čovjekov organizam jer nam jačaju nervni sustav i daju vitalnost, a ne mali stručnjaci ga proglašavaju borcem protiv raka. Posebno kupus je koristan sirov jer ima dosta korisnih sastojaka koji ispare kuhanjem. Kaže se za njega i ova njemu slična zelja da su mala apoteka ili kralj vrtova i bašča. Pa kad je tako koristimo ga što češće i što više. Nema velikih kalorija pa nam neće naškoditi i u velikim količinama ako ga konzumiramo.

Kupusnjače Dom2

Kupus se može koristiti svježi, a osnova mnogih specijaliteta je ukiseljeni. Svježi se najčešće priprema na salatu, a današnji postupak konzerviranja kiseljenjem su otkrili Slaveni. Dugo vremena je kiseli kupus zimi bio jedan od rijetkih izvora C vitamina od Hrvatskog zagorja do Like.

Kupusnjače Dom2

Čaša rasola (soka od kiselog kupusa) može u jutro uspješno poslužiti protiv mamurluka. Sprema se u kombinaciji s drugim povrćem, mesom, rižom i tjesteninom. Okus mu je bolji ako mu se tijekom kuhanja doda narezana jabuka. Od njega se najčešće radi jelo tradicijski usko vezano uz božićne i novogodišnje blagdane – sarme (smjesa od različitog mesa, riže i začina kuhana zamotana u listovima kisela kupusa).

Kupusnjače Dom2

Zeleni listovi kupusa, ne glavica, su odličan prilog ribljim jelim s roštilja ili u danima posta može poslužili kao glavno jelo. Vrijedi probati i uvjeriti se, a osim toga kupus je uistinu jedna oh korisnijih biljaka našemu tijelu, ali samim time i zdravome duhi s toliko vitamina i minerala… i slika kaže puno toga.

 

Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gastro

Ljeto u čaši – 5 recepata za savršene koktele kod kuće

Donosimo recepte za koktele poredane od onog s najmanje kalorija do pravog deserta u čaši

Ljetni kokteli su savršeni za opuštanje, druženja i osvježenje, no često ne znamo koliko kalorija zapravo unesemo. Čaša koktela sadrži između 90 i 300 kalorija, ovisno o vrsti alkohola, količini šećera i dodatcima poput voćnih sokova ili vrhnja. Ako se pitate kako napraviti ljetne koktele kod kuće, donosimo 5 provjerenih recepata – poredanih od najlakših do najraskošnijih – uz savjete za posluživanje, kalorijske vrijednosti i preporučene čaše.

Ne, nije svejedno iz koje čaše pijete koktel – otkrivamo zašto

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće: 5 recepata od najlakših do onih malo kompliciranijih

Uz malo pažnje pri odabiru sastojaka i načinu pripreme, kokteli mogu biti i lagani i atraktivni. Ovdje su kokteli poredani od onih s najmanje kalorija do onih u koje je najbolje “uroniti” kad se zaželite pravog ljetnog treat-a.

1. Skinny B*tch – najlaganiji koktel s citrusnom svježinom

Kalorije po čaši: oko 90 kcal
Poslužuje se u: visokoj čaši (highball)

Skinny B*tch je minimalistički i izuzetno svjež koktel. Bez šećera i gaziranih sokova – idealan za one koji paze na unos kalorija, a ne žele odustati od osvježenja.

Popularnost je stekao u fitness i fashion krugovima, a često ga naručuju modeli, glumice i svi koji znaju da će se nakon jednog pića morati pojaviti pred kamerom ili na pisti.

Nema težine, ni u čaši ni na savjesti – a upravo zato je i dalje jedan od najtraženijih “light” koktela u ljetnim mjesecima.

Sastojci:

  • 40 ml votke
  • 100 ml mineralne vode s mjehurićima
  • 20 ml svježeg limunovog soka
  • Par listova mente
  • Led

Priprema:
U shakeru promućkajte votku, limun i mentu. Ulijte u čašu s ledom i dolijte mineralnu vodu. Ukrasite mentom ili kriškom limuna.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće

2. Mojito – klasik s biljnim tonovima i citrusima

Kalorije po čaši: oko 140 kcal
Poslužuje se u: visokoj čaši (collins)

Mojito je jedan od najpoznatijih koktela na svijetu, a svoju priču započeo je na sunčanoj Kubi. Prvotno piće siromašnog sloja stanovništva, s vremenom je postalo simbol kubanske kulture, ritma i uživanja u malim stvarima.

Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru

Sastojci:

  • 50 ml bijelog ruma
  • 1 žlica smeđeg šećera
  • Sok od pola limete
  • 5-6 listova mente
  • Soda voda
  • Led

Priprema:
Zgnječite mentu, limetu i šećer u čaši. Dodajte rum i led, pa dolijte sodu. Promiješajte i ukrasite mentom.

3. Aperol Spritz – talijanska klasika u narančastom ruhu

Kalorije po čaši: oko 170 kcal
Poslužuje se u: vinskoj čaši (balloon)

Aperol Spritz je sinonim za Italiju, ili druženje nakon posla. Ovo piće jednako dobro funkcionira na sunčanoj terasi, balkonu ili u dvorištu s društvom. Svojim narančastim tonom odmah privlači pažnju, a okusom balansira između blage gorčine, suptilne slatkoće i pjenušavih nota.

Kako urediti terasu ili balkon? 10 praktičnih ideja za uređenje

Ovaj koktel dolazi iz Italije, točnije iz regije Veneto, gdje je još početkom 20. stoljeća nastao kao odgovor na žeđ Talijana za laganim, osvježavajućim pićem. Radi se jednostavno – tri dijela Prosecca, dva dijela Aperola i jedan dio mineralne vode, uz krišku naranče za dekoraciju.

Sastojci:

  • 60 ml Aperola
  • 90 ml Prosecca
  • 30 ml mineralne vode
  • Led
  • Kriška naranče

Priprema:
Ulijte sve sastojke u vinsku čašu s ledom. Lagano promiješajte i ukrasite kriškom naranče.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće

4. Moscow Mule – đumbir i limeta u upečatljivoj šalici

Kalorije po čaši: oko 180 kcal
Poslužuje se u: bakrenoj šalici (Mule mug)

Moscow Mule je koktel koji odmah privlači pažnju – i izgledom i okusom. Poslužuje se u prepoznatljivoj bakrenoj šalici, a kombinacija votke, limete i piva od đumbira daje mu osvježavajući, lagano pikantni karakter koji podiže svako ljetno druženje.

Zanimljivo je da unatoč imenu, koktel zapravo nije nastao u Rusiji, nego u Sjedinjenim Američkim Državama, 1940-ih godina. Bio je rezultat kreativne suradnje proizvođača votke i vlasnika pivovare đumbirovog piva – i do danas je ostao klasik s prepoznatljivim potpisom.

Đumbir mu daje blagu ljutinu, limeta svježinu, a votka snagu, ali bez težine. Bakrena šalica nije samo estetski dodatak – ona održava koktel hladnim duže od običnih čaša, što ga čini idealnim za vruće ljetne večeri.

Sastojci:

  • 50 ml votke
  • 100 ml ginger beer
  • 10 ml soka od limete
  • Led
  • Kriška limete

Priprema:
U šalicu dodajte led, votku i limetu, dolijte ginger beer i lagano promiješajte.

Varijanta: Umjesto votke, koristite gin i dobit ćete London Mule – s nešto kompleksnijim okusom.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće

5. Piña Colada – kremasti koktel za posebne trenutke

Kalorije po čaši: oko 290 kcal
Poslužuje se u: hurricane čaši

Ako tražite pun, egzotičan okus i ne brojite kalorije, Piña Colada je vaša čaša tropskog raja. Kokos, ananas i rum stvaraju gustu, slatku kombinaciju za uživanje.

Bogata, slatka i intenzivna, Piña Colada nije koktel koji ćete piti uz ručak – to je uživanje na slamku. Idealna za one trenutke kad vam treba malo tropskog bijega, čak i ako ste samo na balkonu.

Sastojci:

  • 50 ml bijelog ruma
  • 30 ml kokosovog mlijeka
  • 50 ml soka od ananasa
  • Led

Priprema:
Miksajte sve sastojke u blenderu s ledom do kremaste teksture. Poslužite u velikoj čaši i ukrasite kriškom ananasa.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće i uživati s mjerom

Sada kada znate kako napraviti ljetne koktele kod kuće, lako možete birati između laganih, svakodnevnih kombinacija i raskošnijih opcija za posebne prigode. Sve što vam treba je nekoliko baznih sastojaka, malo leda, prava čaša – i dobra volja. Uživajte odgovorno, eksperimentirajte s okusima i poslužite ljeto u čaši.

Nastavite čitati

Gastro

Borovnice – superhrana koju djeca obožavaju

Sve što trebate znati o borovnicama

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.

Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.

S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.

Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica

Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.

Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.

Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

borovnice

Dobrobiti borovnica za zdravlje

Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:

  • Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
  • Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
  • Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
  • Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
  • Štite vid i jačaju imunitet
  • Pomažu u regulaciji šećera u krvi

Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.

Zašto djeca toliko vole borovnice?

Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.

Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?

Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:

  • Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
  • Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
  • Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom

Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).

Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove

Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.

Borovnice su više od ukusnog voća

Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice