Gastro
Koji je roštilj po vašoj mjeri?
Svaka hrana ima bolji okus ako je pripremljena na roštilju. Dolaskom ljepšeg vremena, sezona druženja uz roštilj je otvorena. Ako ste odlučili da je vrijeme za novi roštilj, donosimo savjete stručnjaka kako izabrati idealan roštilj za sebe.
Pevex nudi bogatu ponudu svih vrsta roštilja
Roštilj je središnji dio dvorišta, baš kao što je to štednjak u kuhinji. On je sinonim za ljeto i druženje na otvorenom. Rasprava o tome koji oblik goriva je najbolji za roštiljanje, potpuno je nepotrebna, jer odabir treba odgovarati vašim potrebama i navikama.

Kupujete li novi roštilj, Pevex nudi veliki izbor različitih vrsta, a prije kupnje razmislite koje osobine bi vaš roštilj trebao imati.
Pitanja koja si trebate postaviti kod odabira
“Prvo pitanje koje si moramo postaviti kod biranja roštilja je koju vrstu želimo, električni, plinski ili na ugljen, za koliko ljudi ćemo peći, gdje ćemo peći, na otvorenom ili zatvorenom, koje su naše financijske mogućnosti, imamo li prostor za skladištenje roštilja i koliko nam vremena treba za čišćenje roštilja”, objašnjava Ivan Rak iz Pevexa.

Živite li u zgradi, za vas je možda najbolji odabir električni roštilj. On je savršenih dimenzija za balkon ili terasu, temperatura se jednostavno podešava, rešetka je periva u perilici, a dolaze s posudom za skupljanje masnoće.
“Kod električnog roštilja imamo preklopni i otvoreni. Preklopni je za manje hrane, a otvoreni je za klasični roštilj. Tako da se može i na električnom roštilju isto pripremiti hrana kao i na ugljen”, objašnjava Ivan.

Roštilj prikladan za one koji ne žele otvorenu vatru je plinski roštilj
Ako nema mogućnosti za postavljanje kamenog roštilja, druga opcija je plinski roštilj. Plinski roštilj je jednostavan za upotrebu, s pritiskom jednog gumba se upali, može se održati temperatura ili ako treba promijeniti temperaturu, samo se regulira.


Osnovni plinski roštilj je dobar odabir za pečenje burgera, no želite li peći steak ili ribu, obratite pozornost na raspon temperature koju postiže odabrani model. Što je veći raspon to će roštilj biti bolji za pripremu raznovrsne hrane.
Prednost plinskog roštilja je jednostavna regulacija temperature, što je osobito važno za one koji vole takozvani slow food, odnosno sporu pripremu hrane. Zbog brzog dostizanja željene temperature, idealni su za pripremu brzog ručka. Ako ga namjeravate često koristiti za pripremu ručka, onda je plinski najbolji izbor.
Koju veličinu roštilja odabrati?
Dostupne su tri veličine roštilja, to su mali, srednji i veliki. Mali roštilji su većinom električni roštilji, oni su stolni, dok su srednji roštilji idealni za obiteljske roštilje, a kod velikih roštilja imamo veliku ploču za pečenje što omogućuje pripremanje hrane za više ljudi.
Nepisano je pravilo da je za pripremu objeda za šest osoba dovoljan plinski roštilj s dva plamenika. Veličinu roštilja izabirite ovisno o broju osoba za koju ćete peći.

U Pevexovoj ponudi roštilja naći ćete osnovne električne i plinske roštilje, kao i one naprednije s mogućnošću dimljenja na niskim temperaturama, pečenja na vrlo visokim temperaturama te indirektnog pečenja.
Gurmani obožavaju roštilj na ugljen
Za prave gurmane, jedini pravi roštilj je onaj na ugljen, jer će dim hrani dati poseban okus. Iskusni majstori roštilja slažu se da je na takvom roštilju najteže kontrolirati temperaturu i zahtjeva puno pažnje i koncentracije.
Za razliku od ostale dvije vrste, koje su gotovo odmah spremne za korištenje, roštilj na ugljen treba početi pripremati najmanje trideset minuta prije pečenja, a i čišćenje je puno zahtjevnije.

Roštilji na ugljen oslanjaju se na protok zraka za regulaciju topline. Više zraka koji struji preko ugljena omogućava vatri da gori, a ograničavanje protoka održava ugljen upaljenim za sporo pečenje. Što je hrana bliže ugljenu, brže će se peći, ali je sklona zagorijevanju. Zato potražite roštilj čija se rešetka može podići.
Kod roštilja na ugljen ima više raznolikosti u obliku i materijalu izrade od plinskih ili električnih roštilja. Vrlo cijenjeni su oni od keramike. Ako za to imate mjesta, poseban užitak su pak vrtni roštilji, čije je ložište napravljeno od kvalitetnog šamota, čime je osigurano duže trajanje žara.
pevex.hr
Gastro
Ljeto u čaši – 5 recepata za savršene koktele kod kuće
Donosimo recepte za koktele poredane od onog s najmanje kalorija do pravog deserta u čaši

Ljetni kokteli su savršeni za opuštanje, druženja i osvježenje, no često ne znamo koliko kalorija zapravo unesemo. Čaša koktela sadrži između 90 i 300 kalorija, ovisno o vrsti alkohola, količini šećera i dodatcima poput voćnih sokova ili vrhnja. Ako se pitate kako napraviti ljetne koktele kod kuće, donosimo 5 provjerenih recepata – poredanih od najlakših do najraskošnijih – uz savjete za posluživanje, kalorijske vrijednosti i preporučene čaše.
Ne, nije svejedno iz koje čaše pijete koktel – otkrivamo zašto
Kako napraviti ljetne koktele kod kuće: 5 recepata od najlakših do onih malo kompliciranijih
Uz malo pažnje pri odabiru sastojaka i načinu pripreme, kokteli mogu biti i lagani i atraktivni. Ovdje su kokteli poredani od onih s najmanje kalorija do onih u koje je najbolje “uroniti” kad se zaželite pravog ljetnog treat-a.
1. Skinny B*tch – najlaganiji koktel s citrusnom svježinom
Kalorije po čaši: oko 90 kcal
Poslužuje se u: visokoj čaši (highball)
Skinny B*tch je minimalistički i izuzetno svjež koktel. Bez šećera i gaziranih sokova – idealan za one koji paze na unos kalorija, a ne žele odustati od osvježenja.
Popularnost je stekao u fitness i fashion krugovima, a često ga naručuju modeli, glumice i svi koji znaju da će se nakon jednog pića morati pojaviti pred kamerom ili na pisti.
Nema težine, ni u čaši ni na savjesti – a upravo zato je i dalje jedan od najtraženijih “light” koktela u ljetnim mjesecima.
Sastojci:
- 40 ml votke
- 100 ml mineralne vode s mjehurićima
- 20 ml svježeg limunovog soka
- Par listova mente
- Led
Priprema:
U shakeru promućkajte votku, limun i mentu. Ulijte u čašu s ledom i dolijte mineralnu vodu. Ukrasite mentom ili kriškom limuna.

2. Mojito – klasik s biljnim tonovima i citrusima
Kalorije po čaši: oko 140 kcal
Poslužuje se u: visokoj čaši (collins)
Mojito je jedan od najpoznatijih koktela na svijetu, a svoju priču započeo je na sunčanoj Kubi. Prvotno piće siromašnog sloja stanovništva, s vremenom je postalo simbol kubanske kulture, ritma i uživanja u malim stvarima.
Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru
Sastojci:
- 50 ml bijelog ruma
- 1 žlica smeđeg šećera
- Sok od pola limete
- 5-6 listova mente
- Soda voda
- Led
Priprema:
Zgnječite mentu, limetu i šećer u čaši. Dodajte rum i led, pa dolijte sodu. Promiješajte i ukrasite mentom.

3. Aperol Spritz – talijanska klasika u narančastom ruhu
Kalorije po čaši: oko 170 kcal
Poslužuje se u: vinskoj čaši (balloon)
Aperol Spritz je sinonim za Italiju, ili druženje nakon posla. Ovo piće jednako dobro funkcionira na sunčanoj terasi, balkonu ili u dvorištu s društvom. Svojim narančastim tonom odmah privlači pažnju, a okusom balansira između blage gorčine, suptilne slatkoće i pjenušavih nota.
Kako urediti terasu ili balkon? 10 praktičnih ideja za uređenje
Ovaj koktel dolazi iz Italije, točnije iz regije Veneto, gdje je još početkom 20. stoljeća nastao kao odgovor na žeđ Talijana za laganim, osvježavajućim pićem. Radi se jednostavno – tri dijela Prosecca, dva dijela Aperola i jedan dio mineralne vode, uz krišku naranče za dekoraciju.
Sastojci:
- 60 ml Aperola
- 90 ml Prosecca
- 30 ml mineralne vode
- Led
- Kriška naranče
Priprema:
Ulijte sve sastojke u vinsku čašu s ledom. Lagano promiješajte i ukrasite kriškom naranče.

4. Moscow Mule – đumbir i limeta u upečatljivoj šalici
Kalorije po čaši: oko 180 kcal
Poslužuje se u: bakrenoj šalici (Mule mug)
Moscow Mule je koktel koji odmah privlači pažnju – i izgledom i okusom. Poslužuje se u prepoznatljivoj bakrenoj šalici, a kombinacija votke, limete i piva od đumbira daje mu osvježavajući, lagano pikantni karakter koji podiže svako ljetno druženje.
Zanimljivo je da unatoč imenu, koktel zapravo nije nastao u Rusiji, nego u Sjedinjenim Američkim Državama, 1940-ih godina. Bio je rezultat kreativne suradnje proizvođača votke i vlasnika pivovare đumbirovog piva – i do danas je ostao klasik s prepoznatljivim potpisom.
Đumbir mu daje blagu ljutinu, limeta svježinu, a votka snagu, ali bez težine. Bakrena šalica nije samo estetski dodatak – ona održava koktel hladnim duže od običnih čaša, što ga čini idealnim za vruće ljetne večeri.
Sastojci:
- 50 ml votke
- 100 ml ginger beer
- 10 ml soka od limete
- Led
- Kriška limete
Priprema:
U šalicu dodajte led, votku i limetu, dolijte ginger beer i lagano promiješajte.
Varijanta: Umjesto votke, koristite gin i dobit ćete London Mule – s nešto kompleksnijim okusom.

5. Piña Colada – kremasti koktel za posebne trenutke
Kalorije po čaši: oko 290 kcal
Poslužuje se u: hurricane čaši
Ako tražite pun, egzotičan okus i ne brojite kalorije, Piña Colada je vaša čaša tropskog raja. Kokos, ananas i rum stvaraju gustu, slatku kombinaciju za uživanje.
Bogata, slatka i intenzivna, Piña Colada nije koktel koji ćete piti uz ručak – to je uživanje na slamku. Idealna za one trenutke kad vam treba malo tropskog bijega, čak i ako ste samo na balkonu.
Sastojci:
- 50 ml bijelog ruma
- 30 ml kokosovog mlijeka
- 50 ml soka od ananasa
- Led
Priprema:
Miksajte sve sastojke u blenderu s ledom do kremaste teksture. Poslužite u velikoj čaši i ukrasite kriškom ananasa.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće i uživati s mjerom
Sada kada znate kako napraviti ljetne koktele kod kuće, lako možete birati između laganih, svakodnevnih kombinacija i raskošnijih opcija za posebne prigode. Sve što vam treba je nekoliko baznih sastojaka, malo leda, prava čaša – i dobra volja. Uživajte odgovorno, eksperimentirajte s okusima i poslužite ljeto u čaši.

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.
Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.
S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.
Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica
Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.
Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.
Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

Dobrobiti borovnica za zdravlje
Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:
- Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
- Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
- Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
- Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
- Štite vid i jačaju imunitet
- Pomažu u regulaciji šećera u krvi
Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.
Zašto djeca toliko vole borovnice?
Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.
Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?
Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:
- Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
- Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
- Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom
Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).
Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove
Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.
Borovnice su više od ukusnog voća
Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.