Gastro
Kako pravilno skladištiti vino kod kuće
Svi imamo onu jednu butelju vina koju čuvamo za posebne prilike. Da tu priliku ne bismo upropastili, jer smo vino pogrešno skladištili, poznata zagrebačka sommelierka Jelena Šimić Valentić, otkrila nam je kako pravilno čuvati vina prije i poslije otvaranja.

Najbitnija je temperatura
Vino je, kažu, poezija u boci, a kako bismo doživjeli punu čaroliju koju nudi, potrebno je znati kako ga pravilno skladištiti kod kuće.
Za početak treba pronaći pravo mjesto s prihvatljivom temperaturom koju je potrebno održavati. Sve eventualne promjene u temperaturi trebaju se odvijati polako. Naime, što su promjene veće, vino će prije izgubiti na kvaliteti.

“Najidealnije bi bilo deset do petnaest stupnjeva, dakle malo niža temperatura gdje je vlaga 60 do 70 posto. Međutim, nemamo svi takve uvjete stoga treba obratiti pozornost na to da previše ne premještamo vina s jedne police na drugu ili iz jedne sobe u drugu sobu”, objašnjava Jelena.
Trebamo pripaziti da nam vina nisu na direktnom izvoru sunčeve svjetlosti, a isto tako treba obratiti pozornost i na to da vina ne budu u blizini nekakvih vibracija, poput frižidera ili nekog drugog izvora buke jer sve to šteti vinu.
Svako vino ima svoja pravila
Važno je znati da svako vino ima svoju idealnu temperaturu na kojoj doživljava svoj puni izričaj. U tom bismo pogledu trebali zaboraviti na priče o čuvanju na sobnoj temperaturi.

Bijela, mlada vina koja su svježa i lagana, treba poslužiti na temperaturi do deset stupnjeva. Mlada, crna vina, poput sorte pinot noir, traže malo hladniju temperaturu, između 14 do 16 stupnjeva, dok ona snažna, moćna, jaka i robusna vina, možemo poslužiti na temperaturi do 18 stupnjeva.
Položaj vina od velike je važnosti
Treba imati na umu i položaj u kojem se vino čuva. Crna vina, koja su namijenjena za odležavanje moramo položiti kako bi vino uvijek bilo u kontaktu s plutenim čepom. To činimo da se on ne bi sušio i kako bi vino bolje sazrijevalo.

Boce koje imaju scool cap ili čep na navoj ne moraju biti položene. Razlog je taj što su to vina koja su hermetički zatvorena. To su vina koja ćemo trošiti u roku od tri, četiri godine, i najčešće su to vina novog svijeta – Novi Zeland, Australija, Južna Amerika. Cijeli je svijet pun tih čepova, i ne treba ih se bojati.
Ne treba se bojati ni dekantiranja. No, ono je namijenjeno isključivo starijim, arhivskim, taničnim vinima jakog, robusnog tijela.

Pretakanjem vina u staklenu posudu, odnosno dekanter, zapravo odvajamo vino od taloga koji se godinama stvara na dnu boce jer ne želimo taj talog u našoj čaši. Tu dolazi do laganog prozračivanja vina, gdje se zapravo sve te tercijarne arome koje su godinama bile zarobljene u čaši sada napokon oslobađaju i vino prodiše.
Koliko dugo vino smije biti otvoreno?
Jednom kad otvorite bocu, možda je nećete uspjeti popiti čitavu. Bilo da je riječ o bijelom, crvenom ili pjenušavom vinu, dobro je znati koliko dugo otvoreno vino smijemo držati u hladnjaku.
Ako otvorimo jednu butelju vina, a recimo živimo sami, kroz tri- četiri dana ta boca vina može se popiti, neće doći do oksidacije.

Vino može trajati i duže odlučite li se nabaviti poseban otvarač koji vam omogućuje da točite vino iz boce pomoću kombinacije šuplje igle i inertnog plina, bez uklanjanja pluta. Takvo vino možete čuvati i nekoliko mjeseci gdje neće doći do oksidacije.
Na kraju trebate znati da rok trajanja otvorene boce vina varira ovisno o vrsti te da se svjetlija vina kvare puno brže od tamnijih sorti.
Gastro
Ljeto u čaši – 5 recepata za savršene koktele kod kuće
Donosimo recepte za koktele poredane od onog s najmanje kalorija do pravog deserta u čaši

Ljetni kokteli su savršeni za opuštanje, druženja i osvježenje, no često ne znamo koliko kalorija zapravo unesemo. Čaša koktela sadrži između 90 i 300 kalorija, ovisno o vrsti alkohola, količini šećera i dodatcima poput voćnih sokova ili vrhnja. Ako se pitate kako napraviti ljetne koktele kod kuće, donosimo 5 provjerenih recepata – poredanih od najlakših do najraskošnijih – uz savjete za posluživanje, kalorijske vrijednosti i preporučene čaše.
Ne, nije svejedno iz koje čaše pijete koktel – otkrivamo zašto
Kako napraviti ljetne koktele kod kuće: 5 recepata od najlakših do onih malo kompliciranijih
Uz malo pažnje pri odabiru sastojaka i načinu pripreme, kokteli mogu biti i lagani i atraktivni. Ovdje su kokteli poredani od onih s najmanje kalorija do onih u koje je najbolje “uroniti” kad se zaželite pravog ljetnog treat-a.
1. Skinny B*tch – najlaganiji koktel s citrusnom svježinom
Kalorije po čaši: oko 90 kcal
Poslužuje se u: visokoj čaši (highball)
Skinny B*tch je minimalistički i izuzetno svjež koktel. Bez šećera i gaziranih sokova – idealan za one koji paze na unos kalorija, a ne žele odustati od osvježenja.
Popularnost je stekao u fitness i fashion krugovima, a često ga naručuju modeli, glumice i svi koji znaju da će se nakon jednog pića morati pojaviti pred kamerom ili na pisti.
Nema težine, ni u čaši ni na savjesti – a upravo zato je i dalje jedan od najtraženijih “light” koktela u ljetnim mjesecima.
Sastojci:
- 40 ml votke
- 100 ml mineralne vode s mjehurićima
- 20 ml svježeg limunovog soka
- Par listova mente
- Led
Priprema:
U shakeru promućkajte votku, limun i mentu. Ulijte u čašu s ledom i dolijte mineralnu vodu. Ukrasite mentom ili kriškom limuna.

2. Mojito – klasik s biljnim tonovima i citrusima
Kalorije po čaši: oko 140 kcal
Poslužuje se u: visokoj čaši (collins)
Mojito je jedan od najpoznatijih koktela na svijetu, a svoju priču započeo je na sunčanoj Kubi. Prvotno piće siromašnog sloja stanovništva, s vremenom je postalo simbol kubanske kulture, ritma i uživanja u malim stvarima.
Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru
Sastojci:
- 50 ml bijelog ruma
- 1 žlica smeđeg šećera
- Sok od pola limete
- 5-6 listova mente
- Soda voda
- Led
Priprema:
Zgnječite mentu, limetu i šećer u čaši. Dodajte rum i led, pa dolijte sodu. Promiješajte i ukrasite mentom.

3. Aperol Spritz – talijanska klasika u narančastom ruhu
Kalorije po čaši: oko 170 kcal
Poslužuje se u: vinskoj čaši (balloon)
Aperol Spritz je sinonim za Italiju, ili druženje nakon posla. Ovo piće jednako dobro funkcionira na sunčanoj terasi, balkonu ili u dvorištu s društvom. Svojim narančastim tonom odmah privlači pažnju, a okusom balansira između blage gorčine, suptilne slatkoće i pjenušavih nota.
Kako urediti terasu ili balkon? 10 praktičnih ideja za uređenje
Ovaj koktel dolazi iz Italije, točnije iz regije Veneto, gdje je još početkom 20. stoljeća nastao kao odgovor na žeđ Talijana za laganim, osvježavajućim pićem. Radi se jednostavno – tri dijela Prosecca, dva dijela Aperola i jedan dio mineralne vode, uz krišku naranče za dekoraciju.
Sastojci:
- 60 ml Aperola
- 90 ml Prosecca
- 30 ml mineralne vode
- Led
- Kriška naranče
Priprema:
Ulijte sve sastojke u vinsku čašu s ledom. Lagano promiješajte i ukrasite kriškom naranče.

4. Moscow Mule – đumbir i limeta u upečatljivoj šalici
Kalorije po čaši: oko 180 kcal
Poslužuje se u: bakrenoj šalici (Mule mug)
Moscow Mule je koktel koji odmah privlači pažnju – i izgledom i okusom. Poslužuje se u prepoznatljivoj bakrenoj šalici, a kombinacija votke, limete i piva od đumbira daje mu osvježavajući, lagano pikantni karakter koji podiže svako ljetno druženje.
Zanimljivo je da unatoč imenu, koktel zapravo nije nastao u Rusiji, nego u Sjedinjenim Američkim Državama, 1940-ih godina. Bio je rezultat kreativne suradnje proizvođača votke i vlasnika pivovare đumbirovog piva – i do danas je ostao klasik s prepoznatljivim potpisom.
Đumbir mu daje blagu ljutinu, limeta svježinu, a votka snagu, ali bez težine. Bakrena šalica nije samo estetski dodatak – ona održava koktel hladnim duže od običnih čaša, što ga čini idealnim za vruće ljetne večeri.
Sastojci:
- 50 ml votke
- 100 ml ginger beer
- 10 ml soka od limete
- Led
- Kriška limete
Priprema:
U šalicu dodajte led, votku i limetu, dolijte ginger beer i lagano promiješajte.
Varijanta: Umjesto votke, koristite gin i dobit ćete London Mule – s nešto kompleksnijim okusom.

5. Piña Colada – kremasti koktel za posebne trenutke
Kalorije po čaši: oko 290 kcal
Poslužuje se u: hurricane čaši
Ako tražite pun, egzotičan okus i ne brojite kalorije, Piña Colada je vaša čaša tropskog raja. Kokos, ananas i rum stvaraju gustu, slatku kombinaciju za uživanje.
Bogata, slatka i intenzivna, Piña Colada nije koktel koji ćete piti uz ručak – to je uživanje na slamku. Idealna za one trenutke kad vam treba malo tropskog bijega, čak i ako ste samo na balkonu.
Sastojci:
- 50 ml bijelog ruma
- 30 ml kokosovog mlijeka
- 50 ml soka od ananasa
- Led
Priprema:
Miksajte sve sastojke u blenderu s ledom do kremaste teksture. Poslužite u velikoj čaši i ukrasite kriškom ananasa.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće i uživati s mjerom
Sada kada znate kako napraviti ljetne koktele kod kuće, lako možete birati između laganih, svakodnevnih kombinacija i raskošnijih opcija za posebne prigode. Sve što vam treba je nekoliko baznih sastojaka, malo leda, prava čaša – i dobra volja. Uživajte odgovorno, eksperimentirajte s okusima i poslužite ljeto u čaši.

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.
Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.
S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.
Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica
Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.
Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.
Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

Dobrobiti borovnica za zdravlje
Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:
- Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
- Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
- Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
- Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
- Štite vid i jačaju imunitet
- Pomažu u regulaciji šećera u krvi
Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.
Zašto djeca toliko vole borovnice?
Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.
Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?
Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:
- Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
- Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
- Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom
Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).
Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove
Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.
Borovnice su više od ukusnog voća
Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.