Povežimo se

Gastro

Grahorice – grašak,slani grah i leća

Grašak (Pisum sativum L.), slani grah i leća (sačivica)

Grašak je veoma bogata biljka u čovjekovoj ishrani, odnosno u kuhinji. Odlikuje se bogatstvom željeza, fosfora i kalcija. Osim ovih elemenata bogat je vitaminima A, PP i B1. Veoma je hranjiv. Ima u 100 gr 100kcal hranidbene vrijednosti.

 

Grašak Dom2

 

Mahuna se ne koristi kao kod graha, već se koriste samo sjemenke koje se skupljaju kada sazriju i šuše ili se skupljaju kada su još nedozrele pa se konzerviraju.

Koristi se i u kozmetici za spravljanje preparata ljepote lica i kože kao maska koja se nalijepi i drži jedno određeno vrijeme, nešto slično kao i krastavac.

 

Slani grah Dom2

 

Slani grah je grahorica koja se najčešće koristi kao čorba ili juha, ali se kuha sa dimljenim suhim mesom jednako kao i grah.

Leća ili sačivica je sitna grahorica sivkaste boje i ima sve odlike graha, slanoga graha ili graška. To je onaj sitni grašak kojega nađemo često po pšenici i ješmu. Raste u visinu skoro do metra i guši pšenicu i ječam, ali se znade često naći i na drugim poljodjelskim kulturama kao što je i kukuruz.

 

Salata od leće i kapule Dom2

Salata leće i kapule s balsam octom

 

Kuha se kao gusta posna juha ili pak može se kuhati sa ostalim grahoricama na jednak način, kao npr. Sa dimljenim mesom, kobasicama, pancetom ili kao samo posno jelo u obliku juhe ili gusto u obliku glavnoga jela. Može se također spremati s kapulom i začinima kao salata ili pak također sa grahom ili bobom kao salata – naravno da se skuha i ohladi, pa onda začini.

 

Salata od leće-sačivice Dom2

Salata leće-sačivice s kapulom i gigant grahom sa začinima

 

Grašak je čest gost naše kuhinje u juhi, majonezi, tjesteninama i tolikim drugim, ja bih ipak rekao, interventvim prilikama. Kada ti nešto zatreba, a ne znaš što bi i kako bi, onda je uvijek grašak tu da ti pomogne i spasi prilike ili neprilike…

 

Kisele grahorice Dom2

Bogatstvo kiselih grahorica…

 

Slani grah je lijep, dobar, ukusan, ali i tvrd. Traži puno vremena koje se kasnije ukusom i okusom podobro naplati i isplati…

 

Juha od graška Dom2

                                         Juha od svježeg graška – kuhan na svježoj  teletini

 

Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

 

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gastro

Kako pravilno skladištiti vino kod kuće

Svi imamo onu jednu butelju vina koju čuvamo za posebne prilike. Da tu priliku ne bismo upropastili, jer smo vino pogrešno skladištili, poznata zagrebačka sommelierka Jelena Šimić Valentić, otkrila nam je kako pravilno čuvati vina prije i poslije otvaranja.

Najbitnija je temperatura

Vino je, kažu, poezija u boci, a kako bismo doživjeli punu čaroliju koju nudi, potrebno je znati kako ga pravilno skladištiti kod kuće.

Za početak treba pronaći pravo mjesto s prihvatljivom temperaturom koju je potrebno održavati. Sve eventualne promjene u temperaturi trebaju se odvijati polako. Naime, što su promjene veće, vino će prije izgubiti na kvaliteti.

“Najidealnije bi bilo deset do petnaest stupnjeva, dakle malo niža temperatura gdje je vlaga 60 do 70 posto. Međutim, nemamo svi takve uvjete stoga treba obratiti pozornost na to da previše ne premještamo vina s jedne police na drugu ili iz jedne sobe u drugu sobu”, objašnjava Jelena.

Trebamo pripaziti da nam vina nisu na direktnom izvoru sunčeve svjetlosti, a isto tako treba obratiti pozornost i na to da vina ne budu u blizini nekakvih vibracija, poput frižidera ili nekog drugog izvora buke jer sve to šteti vinu.

Svako vino ima svoja pravila

Važno je znati da svako vino ima svoju idealnu temperaturu na kojoj doživljava svoj puni izričaj. U tom bismo pogledu trebali zaboraviti na priče o čuvanju na sobnoj temperaturi.

Bijela, mlada vina koja su svježa i lagana, treba poslužiti na temperaturi do deset stupnjeva. Mlada, crna vina, poput sorte pinot noir, traže malo hladniju temperaturu, između 14 do 16 stupnjeva, dok ona snažna, moćna, jaka i robusna vina, možemo poslužiti na temperaturi do 18 stupnjeva.

Položaj vina od velike je važnosti

Treba imati na umu i položaj u kojem se vino čuva. Crna vina, koja su namijenjena za odležavanje moramo položiti kako bi vino uvijek bilo u kontaktu s plutenim čepom. To činimo da se on ne bi sušio i kako bi vino bolje sazrijevalo.

Boce koje imaju scool cap ili čep na navoj ne moraju biti položene. Razlog je taj što su to vina koja su hermetički zatvorena. To su vina koja ćemo trošiti u roku od tri, četiri godine, i najčešće su to vina novog svijeta – Novi Zeland, Australija, Južna Amerika. Cijeli je svijet pun tih čepova, i ne treba ih se bojati.

Ne treba se bojati ni dekantiranja. No, ono je namijenjeno isključivo starijim, arhivskim, taničnim vinima jakog, robusnog tijela.

Pretakanjem vina u staklenu posudu, odnosno dekanter, zapravo odvajamo vino od taloga koji se godinama stvara na dnu boce jer ne želimo taj talog u našoj čaši. Tu dolazi do laganog prozračivanja vina, gdje se zapravo sve te tercijarne arome koje su godinama bile zarobljene u čaši sada napokon oslobađaju i vino prodiše.

Koliko dugo vino smije biti otvoreno?

Jednom kad otvorite bocu, možda je nećete uspjeti popiti čitavu. Bilo da je riječ o bijelom, crvenom ili pjenušavom vinu, dobro je znati koliko dugo  otvoreno vino smijemo držati u hladnjaku.

Ako otvorimo jednu butelju vina, a recimo živimo sami, kroz tri- četiri dana ta boca vina može se popiti, neće doći do oksidacije. 

Vino može trajati i duže odlučite li se nabaviti poseban otvarač koji vam omogućuje da točite vino iz boce pomoću kombinacije šuplje igle i inertnog plina, bez uklanjanja pluta. Takvo vino možete čuvati i nekoliko mjeseci gdje neće doći do oksidacije.

Na kraju trebate znati da rok trajanja otvorene boce vina varira ovisno o vrsti te da se svjetlija vina kvare puno brže od tamnijih sorti.

Nastavite čitati

Gastro

Kuhajte s nama – prijedlog za večeru za Valentinovo

Darko Debić profesionalni je kuhar, koji je kuhinju jednog poznatog zagrebačkog hotela zamijenio internetskim blogom. Pripremit će jednostavno jelo, a vjerujte na riječ, nećete pogriješiti spremite li ga za Valentinovo.

Riblja večera

Romantičnu večeru vjerojatno ćete kuhati osobi koju dobro poznajete i sigurno znate što voli jesti. Darko bi za Valentinovo predložio riblju večeru i laganija jela.

Danas će pripremati rižoto s ciklom, a od ribe je odabrao dimljenu oradu u kombinaciji s hrenom, odnosno kremom od hrena.

Potrebne namirnice:

  • caneroli riža
  • cikla
  • luk
  • češnjak
  • parmezan
  • maslac
  • bijelo vino
  • dimljena orada
  • hren
  • kiselo vrhnje
  • majčina dušica
  • sol
  • rikola (po želji)

Priprema:

Prvo nasjeckamo luk i češnjak. Potom ćemo luk propirjati na malo maslinovog ulja.

Nakon toga dodajemo rižu koju pirjamo dok ne ostakli.

Potom dodajemo češnjak i majčinu dušicu.

Nakon toga dodajemo bijelo vino i sol.

Kada vino iskuha, dodajemo povrtni temeljac.

Sada ćemo lagano povremeno miješati rižu i dolijevati po potrebi temeljac.

Kuhanu ciklu narežemo na manje komade i usitnimo sa štapnim mikserom.

Rižoto ćemo završiti sa dimljenom oradom i kremom od hrena.

Za kremu od hrena pomiješat ćemo hren i kiselo vrhnje i dodat ćemo još malo temeljca.

Nakon toga dodajemo pire od cikle. Možete koristiti pečenu ciklu ili kuhanu za pire.

Potom slijedi maslac i parmezan.

Nakon toga stavljamo rižoto na tanjur, a na vrh dimljeni file orade. Dodajemo malo kreme od hrena i rukole, a po želji možemo rižoto pokapati s malo maslinovog ulja.

Uživajte u finom rižotu!

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice