Gastro
Fazan
Fazan se može pripremati kako kaže «Roko» na milijun malih načina. Počnite sa juhom, s najjednostavnijim.

Za ovo treba stariji fazan jer po tradiciji «vecchia gallina fa buon brodo» stara kokoš daje dobru juhu. Stariji nisu baš preporučivi za pečenje ili pirjanje, ali ovdje dobro dođu.
Morat ćete ga poslije kako ste ga očistili i sredili izrezati na osrednje komade i malo ga popirjati na vrelom maslacu, zatim dodati sve začine koje mislite staviti i nadodati poslije toga vode koliko vam treba juhe. Odabrati ćete tjesteninu ili pripremiti jaja za juhu i pošto izvadite kuhano meso, procijedite juhu, nadodajte onu kuhanu mrkvu – izrezanu sa jajima ili tjesteninom, već što ste odabrali. Neka se to dokuha, a vi već imate juhu i kuhanoga fazana, pa sada razmišljajte i o salati kao i prilogu.
Možete fazana jednostavno puniti, vidjeli ste gore, kao pile ili ga puniti jabukama, kestenom, teletinom zajedno sa gljivama i pancetom, samim gljivama, ili ga peći ispod peke kao teletinu ili pak na rižoto kao i piletinu, a ne zaboravite da se od fazana dade napraviti najfamozniji umak. Zato bih još jednom rekao i ponovio, ako ste dobili fazana ne odlučujte se prebrzo što s njime. Bit će vam žao ako ga upropastite.
Uz ovakvo bogatstvo neće biti teško ni probrati kakvo pitkije vino ili ako se nekome posreći domaće pivo. I fazani žedne!
Kada vam dođe fazan u kuhinju, budite zadovoljni. Ostavite ga, lijepo pospremite i čekajte svečanu prigodu. Nemojte ga za bilo što pokvariti, bit će vam žao. Od njega možete napraviti par dobrih svečarskih jela. Jednako je dobar punjeni i pečeni, bilo u foliji bilo kao ostala perad.
Dobar je i ako ga samo kuhate na juhu kao i svaku drugu perad.
Ništa manje nije dobar ako od njega pravite lovački umak na divljač, ali jednako možete dobiti lijepu juhu od njega i opet ga ispeći na ulju ili na maslacu s lučnicom.
Vaše je odlučiti se i započeti.
Ako ćete na jedan od tri načina pripremanja jarebice, pogledajte tamo, a ako ćete ga puniti, onda pripremite iznutrice – jetricu i želudac. Oprane u octu i sitno rezane pomiješajte s krušnim mrvicama, celerom, peršinom, malo soli, vegete, mrkve i jednim jajetom, te vina i koricu limuna. Ne zaboravite dodati malo pršuta ili pancete u ovaj sastav kao i gljiva koje vam se nađu pri ruci u kuhinji. To sve lijepo zamijesite, malo popirjajte i stavite unutra u fazana. Zašijte kuhinjskim koncem a može i samo čačkalicama.
Izvana namažite fazana uljem, solju i vegetom. Pospite ga celerom i peršinom. Ne zaboravite pleh namazati uljem, bez obzira hoćete li ga peći u foliji ili onako kao i druga mesa.
Ako ga pečete u foliji, dobro foliju zatvorite, jer to je kao kad se peče ispod peke. Samo zadnjih petnaestak minuta otvorite dobro foliju ili je raskinite da meso dobije lijepu žućkastu boju pečenja.
Najljepši prilog je pečeni krumpir na kockice, malo posuh, ne mastan, ali da se osjeti ruzmarin. Vino se ne može zaboraviti.
Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi
Autor knjige: Fra Franjo Mabić
Gastro
Janjolinka radi najbolje krafne! Isprobajte i vi!
Ovo je najbolji recept za krafne koji ćete ikada probati

Food blogerica Janja Benić, poznatija kao Janjolinka, otkrila nam je svoj recept za krafne koje su pravi hit.
Prozračne, mekane i savršeno punjene – tajna njihovog savršenog okusa leži u pažljivo biranim sastojcima i hladnoj fermentaciji, koja tijestu daje posebnu teksturu i bogatstvo okusa.
U nastavku donosimo recept, kako biste i vi kod kuće napravili najfinije krafne.

Recept za krafne (za 18 krafni od 50 g)
Osnovno tijesto:
- 510 g brašna za dizana tijesta (Čakovečki mlinovi)
- 9 g soli
- Korica pola limuna (neprskanog)
- 150-155 g jaja (3 jaja srednje veličine)
- 1 žličica ekstrakta vanilije
- 1 žlica ruma
- 15 g svježeg kvasca
- 120 g hladne vode
- 45 g šećera
- 120 g hladnog maslaca
Priprema tijesta
1. Aktivacija kvasca
U manjoj zdjelici pomiješajte kvasac, malo brašna, šećer i hladnu vodu. Promiješajte i ostavite nekoliko minuta da se aktivira.
2. Spajanje sastojaka
U zdjelu miksera stavite jaja, preostalu vodu i rum. Dodajte brašno i sol, ali ih držite odvojeno od kvasca.
3. Miješanje i dodavanje maslaca
Koristeći mikser s kukom za tijesto, miješajte dok se ne formira kugla. Postupno dodajte hladni maslac narezan na listiće. Mijesite dok tijesto ne postane glatko i elastično.

Dizanje tijesta i oblikovanje krafni
- Prvo dizanje: Ostavite tijesto pokriveno na sobnoj temperaturi 2-2,5 sata, dok ne udvostruči volumen.
- Hladna fermentacija: Nakon prvog dizanja, premijesite tijesto i stavite ga u hladnjak na 6-24 sata. Ova faza poboljšava okus i strukturu tijesta.
- Oblikovanje krafni: Izvadite tijesto iz hladnjaka i podijelite na komade težine 50 g. Oblikujte kuglice i stavite ih na blago pobrašnjen pleh. Pokrijte folijom i ostavite na toplom još 2,5-3,5 sata.

Prženje krafni
Zagrijte ulje na 170-180°C u loncu ili fritezi.
Krafne pržite po 2 minute sa svake strane. Prve dvije minute lonac pokrijte poklopcem, zatim otklopite i pržite drugu stranu.
Vadite krafne na papirnate ručnike kako biste upili višak ulja.
Uvaljajte krafne u šećer pomiješan s malo cimeta.

Punjenje krafni
Možete ih napuniti klasičnom slastičarskom kremom, čokoladnom kremom ili domaćim džemom od malina.
Slastičarska krema
- 1 mahuna vanilije ili 1 žličica ekstrakta od vanilije
- 250 g mlijeka
- 3 žumanjaka
- 60 g šećera
- 30 g gustina ili glatkog brašna
- 65 g vrhnja za šlag
- Miksajte žumanjke i šećer dok ne poblijede pa umiješajte brašno.
Stavite mlijeko posudu za kuhanje i zagrijte ga neka lagano zavrije povremeno
mješajući.
Vruće mlijeko pomiješajte sa smjesom od jaja i brašna tako da ga izlijete polako kroz
cjedilo. - Stavite cijelu smjesu u čistu posudu i vratite na laganu vatru.
- Neprestano miješajte dok ne postane gusta i glatka smjesa. Kada se smjesa počne
sjajiti tada je gotova. - Maknite s vatre i dodajte ekstrakt vanilije, ukoliko možda koristite mahunu vanilije
nju ćete kuhati s mlijekom od samog početka, a izvaditi ćete ju kada vruće mlijeko
ulijevate k jajima. - Stavite kremu u zdjelu, pokrijte je prozirnom folijom tako da direktno prijanja na
kremu, ne dopuštajući da zrak uđe (ne želimo da se stvori korica na vrhu kreme). - Stavite u hladnjak da se potpuno ohladi.
- Nakon što se krema ohladila, miksajte slatko vrhnje u meki šlag, pazite da ga ne
premiksate. - Slastičarsku kremu miksajte u zasebnoj zdjeli kako bi postala glatka.
- Koristeći špatulu lagano umiješajte tučeno vrhnje u kremu. Uz pomoć dresir vrećice
(ili obične vrećice kojoj ste škarama odrezali vrh) punite krafne.

Čokoladna krema
- 3 žumanjaka
50 g šećera
30 g mliječne čokolade
30 g tamne čokolade
240 g mlijeka
30 g gustina ili glatkog brašna
Malo soli (mali prstohvat) – opcionalno
40-50 g vrhnja za šlag - Miksati žumanjke i šećer.
- Grijati mlijeko i čokoladu dok se čokolada ne rastopi, ali ne smijete pregrijati mlijeko.
- Sve ostalo isto kao i kod slastičarske kreme. Možete čak dodati malo soli u kremu jer
sol potencira okus čokolade (sol se stavlja kad se krema već zgusnuta, dobro
umiješajte sol)
Kasnije u čokoladnu kremu isto možete dodati tučeno vrhnje za šlag ali u manjoj količini
nego kod slastičarske kreme.
Džem od maline
500g malina
450g šećera
1 sok limuna
5 g želina/pektina (ili pola ribane jabuke s korom)
- Pomiješajte maline, šećer, sok limuna i želin/pektin te kuhajte dok se šećer ne
rastopi i sve zajedno ne reducira. - Provjerite je li džem gotov tako da uzmete žličicu džema, stavite na hladan tanjur i
čekate kratko da se ohladi. Potom prođite prstom po sredini i ako se ne vraća prema
sredini znači da je gotov. - Ako koristite jabuku, naribajte ju na početku i stavite zajedno sa svim sastojcima.
- Temperatura koju vam džem treba postići je 104°C
- Kad se džem ohladio, stavite ga u dresir vrećice i punite krafne.
Janjolinkin savjet za najmekše krafne
- Ne preskačite hladnu fermentaciju! Ona daje prozračnost i intenzivan okus.
- Ne dodajte brašno ako se tijesto čini ljepljivim – treba mu vremena da se gluten razvije.
- Pržite na pravoj temperaturi – ako je ulje prevruće, krafne će izgorjeti izvana, a ostati sirove iznutra.
Recept za krafne a la Janjolinka je sigurno najbolji koji ćete ikada probati!

Jeste li znali da je prilikom branja kava zelene boje i da je sezonska biljka baš kao sve ostalo voće i povrće?
Okus ovisi o mjestu gdje je rasla. Želite li piti finu kavu s mlijekom, puno je važnije kakvo je mlijeko. Sve nam je to otkrio Matija Powlison Belković, vlasnik Cogito coffee i kafića „U dvorištu“.

Cogito – početci
Matija se odselio u Ameriku zbog studija, gdje se poslije bavio filozofijom, oženio, a onda vratio u Zagreb. Da bi pomogao u obiteljskoj situaciji, preuzeo je od svojih roditelja prostor u Žerjavićevoj ulici.
“Tu je moj tata imao trgovinu gitarama i tu su se skupljali svi muzičari iz Hrvatske, odnosno Jugoslavije, svi profesionalni glazbenici. Oni su u tom prostoru pili kavu i svirali gitare. To nas je inspiriralo da u istom tom prostoru organiziramo koncerte i radimo super kavu“, rekao je Matija.
Direct trade: Pravedna trgovina kave
A da bi radio super kavu, Matija kavu ne kupuje preko posrednika već izravno od farmera.
“Kava je poljoprivredni proizvod, kao vino ili masline, i ima ogromnu količinu različitih položaja, biljki… Sezonski je proizvod vezan je za teroar, i to su sva pitanja koja mi postavljamo kad biramo kavu – koja biljka, na kojem položaju, kad je rasla, koje su nekakve potencijalne karakteristike te sezone, te biljke i naravno kakvi poljoprivrednici to uzgajaju. Jesu li predani, fokusirani, samoodrživi i tako dalje.
Kavu kupujemo u sezonama zato što kava raste, ovo je sad nekakva recimo generalna pozicija, unutar područja Ekvatora na visokim pozicijama. U tropskim dijelovima ali ne na dnu gdje je jako vruće nego malo više gdje je recimo 20, 25 stupnjeva, ali diljem svijeta.
I onda nisu sezone uvijek u istom vremenu. Tako da mi imamo opciju, ako se trudimo, da kupujemo kave svakih 3, 6, 9 ili svaka tri mjeseca, recimo, i možemo birat koji su položaji.
Način na koji kupujemo kavu je značajno drugačiji. Radimo direktno s farmama ili imamo partnere posrednike s kojima non stop radimo, znamo točno od kud kava dolazi, koja je cijena, ne ide kroz neke burze tržišta… To je tako zvani direct trade.

Problemi industrije kave
Problem kod kave je što je to kolonijalni proizvod koji ima jednu tešku, ružnu povijest gdje se kava prodavala pod nekakvim pritiscima sile, ekonomskim ili nasilja i dovodila u Europu. I mi smo nekako navikli da je to jeftin proizvod.
Puno je recimo jeftinija nego vino, koje uzgajamo tu, koje nema taj trošak transporta i tako dalje. Što znači da većina poljoprivrednika kave dan danas ne pokrivaju svoje proizvodne troškove. Oni nasljeđuju farme, ne mogu nigdje drugdje, to je ono što imaju, ali puno godina su svoju kavu prodavali za manje nego što ona košta u proizvodnji. To je veliki problem, za općenito održivost naše industrije i ono što mi radimo je dajemo farmerima cijene s kojima, zapravo razgovaramo o cijenama”, nadodao je Belković.
Okusi Cogito kave
Da bi se uvjerili u različite okuse, isprobali smo tri različite vrste kave. Jednu iz Etiopije, jednu iz Kenije i jednu iz El Salvadora. Sve tri smo pili pripremljene na poseban japanski način, čiste, bez mlijeka.
Ako pijete kavu s mlijekom ili espresso, možete birat na temelju vrsta. Za kavu s mlijekom dobro je izabrati onu jako svijetlo prženu, jer kava je voće, a svako voće ima kiselinu i kompleksnost.
Kod svijetlo pržene kave manje se osjeti kiselina. Osjeti se element prženja koji karamelizira i daj fini čokoladni dio kave. Ali za dobru kavu s mlijekom, jako je važno izabrati dobro mlijeko. Mi u kafiću „U dvorištu“ koristimo domaće mlijeko i otkad njega koristimo, naše su kave s mlijekom potpuno drugačije, objasnio je Belković.

Tri kave, tri priče
Prvo smo testirali kavu iz El Salvadora koja ima nevjerojatnu punoću okusa.
“Tekstura i obujam u ovoj kavi rezultat su dijelom radi položaja, dijelom zbog načina kako smo došli do zrna, to je jako bitno u kavi, to mi zovemo proces, to je oslobađanje zrna od voća. I ovo je rađeno sušenjem i te kave sa sušenjem uvijek imaju nekakve slatkoće, nekakav obujam, teksturu dok kad se mehanički skine i onda ide u fermentacije”, rekao je Belković.
Druga je bila kava iz Etiopije, koja je dobivena procesom sušenja, a ima okus poput čaja s limunom. Nije intenzivan okus kave, ali je tu. Zanimljivo je da se kava u Etiopiji pije navečer i da, prolazite li ulicom i osjetite miris svježe pržene kave, dobrodošli ste po šalicu kave, bez obzira na to što ne poznajete domaćine.
I za kraj smo probali kavu iz Kenije koja je puna voćnog okusa. Tri kave, tri različita okusa. Za svakog ponešto.
Inovacije i edukacija u Cogito kavi
Pored toga, Matija naglašava koliko je proces prženja bitan za konačni okus kave.
“Kod nas koristimo najsuvremenije pržionice koje omogućuju preciznu kontrolu temperature i vremena. To je ključ za naglašavanje specifičnih aroma svake vrste kave”, dodao je. Također, ističe važnost edukacije osoblja: “Svaki barista prolazi detaljnu obuku kako bi znao prepoznati i pripremiti kavu na najbolji mogući način.”
Za ljubitelje kave, Cogito kava nije samo piće, već cjelokupno iskustvo koje spaja kvalitetu, tradiciju i inovaciju.
You must be logged in to post a comment Login