Gastro
Davor nas uči kako majstorski ispeći roštilj
Davor Šušković doktor je znanost koji je odlučio ispuniti svoj san. Ostavio je siguran posao i posvetio se svom hobiju – pečenju roštilja. Davor je danas doktor za roštilj i naučiti će nas kako dostići izreku – gdje ima dima, ima i okusa.
Roštilj s poklopcem je najbolja opcija
Pečenje na roštilju zahtjeva neke određene vještine, a svladavanjem pravih tehnika, hrana će biti posebno ukusna. Kod nas se još uvijek najčešće koristi rešetka iznad otvorene vatre u zidanom roštilju.

“Zapravo su oni jako ograničeni jer je velika razlika između temperature na samoj rešetki i temperaturi deset centimetara iznad. I onda kada se meso priprema, mora biti ili tanje narezano ili ako je deblje mora se puno puta okretat i tako se gubi sočnost. Roštilji koji imaju veliku prednost da se to izbjegne su roštilji s poklopcem”, objašnjava Davor.

Poklopac zadržava okus i održava konstantnu temperaturu, a takvi roštilji također mogu biti na plin ili ugljen. Iako će mnogi vatru upaliti korištenjem papira i drveta, a zatim dodavanjem ugljena, postoji jednostavniji način koji će roštilj pripremiti za pečenje za samo nekoliko minuta.
Kako se pali roštilj na ugljen?
Postoje dva načina paljenja roštilja na ugljen. Jedan je korištenjem takozvanog chimneya. To je jedna tuba na čije se dno stavi kocka za potpalu, a u nju se stave ugljen ili briketi ovisno što koristimo u tom trenutku.

Nakon što se oni zapale kroz jedno 15 do 20 minuta, briketima treba malo duže, samo se istresu u roštilj i kroz tri do pet minuta kad se roštilj zagrije može se početi peći.
Još brži način je korištenje električnog upaljača koji na svom vrhu daje 600, 700 stupnjeva te se s njim direktno zapali ugljen. Nakon što se pojavi iskra, kroz jedno desetak sekundi on istovremeno ispuhuje vrući zrak, te je ugljen zapaljen za jednu minutu, dok je rešetka zagrijana za pet do deset minuta.

Potrebno je imati strpljenja
Za roštilj je vrlo važno strpljenje. Pričekajte da ugljen postane siv i užaren, to je znak da je spreman za pečenje, a namirnice treba staviti peći baš u pravom trenutku i na pravo mjesto.
“Na rešetki naravno imamo direktno pečenje, indirektno pečenje, jer ne želimo postaviti ugljen na cijelu površinu. Onda imamo jako malo kontrole zapravo, ali ako koristimo ugljen na samo jednom dijelu, na recimo trideset posto roštilja, tu koristimo direktnu zonu, a ostalo imamo indirektnu zato što želimo drugačiju temperaturu na tom dijelu.”

Na primjer, kod pečenja steakea, oko minutu do dvije minute svaku stranu pustimo na direktnom dijelu, a onda prebacimo na takozvani hladni dio roštilja gdje ćemo dovršiti do željene interne temperature, ovisno želimo li medium rear, 56 stupnjeva ili well done 70 stupnjeva.
Koristite termometar
Ne trebate se oslanjati na odokativnu procjenu je li meso pečeno. Koristite termometar i svakako obratite pažnju na sigurnu termičku obradu mesa. Primjerice, to znači da se meso peradi mora peći do unutarnje temperature od 75 stupnjeva.
“Kod burgera je stvar što meso kad je mljeveno, ono što je bilo s vanjske strane ulazi u sredinu burgera, niti te mašine za mljevenje nisu uvijek najbolje. Puno je sigurnije da i burger radimo well done, ali u tom slučaju burgeru treba osigurati veliku količinu masnoće, a mi ga uvijek radimo od juneće potrbušine kako bismo zadržali tu sočnost”, objašnjava Davor.
Povrće sa žara
Vatra čini čudesne stvari i s povrćem. Narezano na kockice, ubačeno ispod poklopca taman na vrijeme da bude gotovo zajedno s mesom ili kao predjelo, savršen je prilog uz meso s okusom dima. A uz Davorove okvirne upute o dužini pečenja, glavno jelo će ispasti savršeno!

“Manji komadi mesa kraće, veći komadi mesa, bolje indirektno, odnosno na manjoj temperaturi duže vremena.”
Marinada daje poseban okus mesu
Za još bolji okus, ne treba zaboraviti marinade koje ćete napraviti prema vlastitom ukusu.

“Postoji beskonačno opcija, ali ono što je bitno da osim one klasične mokre marinade koju mi često koristimo, ulje pa različite varijante unutra, jako su zapostavljene suhe marinade, znači suhe mješavine začina koje svatko može napraviti. SPG je kao neka baza, sol, pepper, garlic, odnosno sol, papar, češnjak kao neka baza i onda se tu mogu dodati različite komponente, različite kombinacije okusa kao npr. kumin, kajenska paprika, sve su to stvari koje jako dobro idu unutra.”
Davorov najvažniji savjet za dobar roštilj je – peći što češće i raznovrsno. Ne kaže se uzalud praksom do savršenstva.
Gastro
Ljeto u čaši – 5 recepata za savršene koktele kod kuće
Donosimo recepte za koktele poredane od onog s najmanje kalorija do pravog deserta u čaši

Ljetni kokteli su savršeni za opuštanje, druženja i osvježenje, no često ne znamo koliko kalorija zapravo unesemo. Čaša koktela sadrži između 90 i 300 kalorija, ovisno o vrsti alkohola, količini šećera i dodatcima poput voćnih sokova ili vrhnja. Ako se pitate kako napraviti ljetne koktele kod kuće, donosimo 5 provjerenih recepata – poredanih od najlakših do najraskošnijih – uz savjete za posluživanje, kalorijske vrijednosti i preporučene čaše.
Ne, nije svejedno iz koje čaše pijete koktel – otkrivamo zašto
Kako napraviti ljetne koktele kod kuće: 5 recepata od najlakših do onih malo kompliciranijih
Uz malo pažnje pri odabiru sastojaka i načinu pripreme, kokteli mogu biti i lagani i atraktivni. Ovdje su kokteli poredani od onih s najmanje kalorija do onih u koje je najbolje “uroniti” kad se zaželite pravog ljetnog treat-a.
1. Skinny B*tch – najlaganiji koktel s citrusnom svježinom
Kalorije po čaši: oko 90 kcal
Poslužuje se u: visokoj čaši (highball)
Skinny B*tch je minimalistički i izuzetno svjež koktel. Bez šećera i gaziranih sokova – idealan za one koji paze na unos kalorija, a ne žele odustati od osvježenja.
Popularnost je stekao u fitness i fashion krugovima, a često ga naručuju modeli, glumice i svi koji znaju da će se nakon jednog pića morati pojaviti pred kamerom ili na pisti.
Nema težine, ni u čaši ni na savjesti – a upravo zato je i dalje jedan od najtraženijih “light” koktela u ljetnim mjesecima.
Sastojci:
- 40 ml votke
- 100 ml mineralne vode s mjehurićima
- 20 ml svježeg limunovog soka
- Par listova mente
- Led
Priprema:
U shakeru promućkajte votku, limun i mentu. Ulijte u čašu s ledom i dolijte mineralnu vodu. Ukrasite mentom ili kriškom limuna.

2. Mojito – klasik s biljnim tonovima i citrusima
Kalorije po čaši: oko 140 kcal
Poslužuje se u: visokoj čaši (collins)
Mojito je jedan od najpoznatijih koktela na svijetu, a svoju priču započeo je na sunčanoj Kubi. Prvotno piće siromašnog sloja stanovništva, s vremenom je postalo simbol kubanske kulture, ritma i uživanja u malim stvarima.
Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru
Sastojci:
- 50 ml bijelog ruma
- 1 žlica smeđeg šećera
- Sok od pola limete
- 5-6 listova mente
- Soda voda
- Led
Priprema:
Zgnječite mentu, limetu i šećer u čaši. Dodajte rum i led, pa dolijte sodu. Promiješajte i ukrasite mentom.

3. Aperol Spritz – talijanska klasika u narančastom ruhu
Kalorije po čaši: oko 170 kcal
Poslužuje se u: vinskoj čaši (balloon)
Aperol Spritz je sinonim za Italiju, ili druženje nakon posla. Ovo piće jednako dobro funkcionira na sunčanoj terasi, balkonu ili u dvorištu s društvom. Svojim narančastim tonom odmah privlači pažnju, a okusom balansira između blage gorčine, suptilne slatkoće i pjenušavih nota.
Kako urediti terasu ili balkon? 10 praktičnih ideja za uređenje
Ovaj koktel dolazi iz Italije, točnije iz regije Veneto, gdje je još početkom 20. stoljeća nastao kao odgovor na žeđ Talijana za laganim, osvježavajućim pićem. Radi se jednostavno – tri dijela Prosecca, dva dijela Aperola i jedan dio mineralne vode, uz krišku naranče za dekoraciju.
Sastojci:
- 60 ml Aperola
- 90 ml Prosecca
- 30 ml mineralne vode
- Led
- Kriška naranče
Priprema:
Ulijte sve sastojke u vinsku čašu s ledom. Lagano promiješajte i ukrasite kriškom naranče.

4. Moscow Mule – đumbir i limeta u upečatljivoj šalici
Kalorije po čaši: oko 180 kcal
Poslužuje se u: bakrenoj šalici (Mule mug)
Moscow Mule je koktel koji odmah privlači pažnju – i izgledom i okusom. Poslužuje se u prepoznatljivoj bakrenoj šalici, a kombinacija votke, limete i piva od đumbira daje mu osvježavajući, lagano pikantni karakter koji podiže svako ljetno druženje.
Zanimljivo je da unatoč imenu, koktel zapravo nije nastao u Rusiji, nego u Sjedinjenim Američkim Državama, 1940-ih godina. Bio je rezultat kreativne suradnje proizvođača votke i vlasnika pivovare đumbirovog piva – i do danas je ostao klasik s prepoznatljivim potpisom.
Đumbir mu daje blagu ljutinu, limeta svježinu, a votka snagu, ali bez težine. Bakrena šalica nije samo estetski dodatak – ona održava koktel hladnim duže od običnih čaša, što ga čini idealnim za vruće ljetne večeri.
Sastojci:
- 50 ml votke
- 100 ml ginger beer
- 10 ml soka od limete
- Led
- Kriška limete
Priprema:
U šalicu dodajte led, votku i limetu, dolijte ginger beer i lagano promiješajte.
Varijanta: Umjesto votke, koristite gin i dobit ćete London Mule – s nešto kompleksnijim okusom.

5. Piña Colada – kremasti koktel za posebne trenutke
Kalorije po čaši: oko 290 kcal
Poslužuje se u: hurricane čaši
Ako tražite pun, egzotičan okus i ne brojite kalorije, Piña Colada je vaša čaša tropskog raja. Kokos, ananas i rum stvaraju gustu, slatku kombinaciju za uživanje.
Bogata, slatka i intenzivna, Piña Colada nije koktel koji ćete piti uz ručak – to je uživanje na slamku. Idealna za one trenutke kad vam treba malo tropskog bijega, čak i ako ste samo na balkonu.
Sastojci:
- 50 ml bijelog ruma
- 30 ml kokosovog mlijeka
- 50 ml soka od ananasa
- Led
Priprema:
Miksajte sve sastojke u blenderu s ledom do kremaste teksture. Poslužite u velikoj čaši i ukrasite kriškom ananasa.

Kako napraviti ljetne koktele kod kuće i uživati s mjerom
Sada kada znate kako napraviti ljetne koktele kod kuće, lako možete birati između laganih, svakodnevnih kombinacija i raskošnijih opcija za posebne prigode. Sve što vam treba je nekoliko baznih sastojaka, malo leda, prava čaša – i dobra volja. Uživajte odgovorno, eksperimentirajte s okusima i poslužite ljeto u čaši.

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.
Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.
S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.
Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica
Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.
Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.
Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

Dobrobiti borovnica za zdravlje
Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:
- Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
- Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
- Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
- Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
- Štite vid i jačaju imunitet
- Pomažu u regulaciji šećera u krvi
Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.
Zašto djeca toliko vole borovnice?
Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.
Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?
Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:
- Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
- Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
- Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom
Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).
Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove
Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.
Borovnice su više od ukusnog voća
Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.