Povežimo se

Gastro

Ćevapi

Ćevap je tursko narodno jelo i danas se zove jednako kod njih kao što smo i mi sačuvali i ime i tradiciju kako ćevapa tako i “ćevapdžija”.

 

Koliko god mjesta ste prošli i toliko ćevapa probali uvijek ste naišli na različite ukuse i veličine, a također i sastojke. Tako će to biti i ubuduće. Ćevapi uistinu traže majstora i pravo meso. I ovdje postoje velike razlike. Sami izbor mesa je sporan. Neki samo preporučuju juneći vrat i ništa više, međutim toliki miješaju juneće i janjeće meso, odnosno miješaju junetinu i svinjetinu. Ja sam probao i priklanjam se onima koji prave ćevape od junećega i svinjskoga mesa. Tu smo jednu zimu probali u nekoliko navrata i bili su najbolji.

Ne bojte se probati jer će se trud itekako isplatiti, a vi okuražiti da ste naučili spravljati još jedno jelo koje združuje obitelj, rodbinu i prijatelje i ne za velike novce.

Odredite količinu mesa koja vam treba. Sameljite meso kao za mljeveni odrezak. Posolite po običaju i dodajte svježe mljevenoga crnoga papra. Dodajte pomalo soka češnjaka i kapule (satrveni češnjak i kapula odstoje malo u vodi) i malo ulja. Ovdje dobro dođe koji dkg krušnih mrvica. Sve to lijepo izmiješajte i ujedinite rukama i ostavite da odleži u hladnjaku do sutra.

Možete ih oblikovati veće i manje ako to radite rukama, a ako to radite sa lijevkom za ćevape onda vam je debljina zadana, a vi odredite po svom nahođenju duljinu.

Danas imamo obilje začina za ćevape, ali ako vam je meso pravo onda se ne bojte raditi i bez začina, ono će samo sebe začiniti uz neizbježnu sol i papar. Možete također u meso dok miruje i zrije kojih par sati u začinima staviti celera i peršina, ali sve je to uzaludno ako vam meso nije prave kakvoće.

Čevapi Dom2

Ne okrećite ćevape dok se jedna strana ne ukruti, tako će vam ostati cijeli i lijepo će izgledati. Vrijeme pečenja je desetak minuta. Može se na koncu pri posluživanju dodati koja kap ulja na ćevape.

Uz dobar ćevap ide svako piće; od jogurta do najtežih vina, ali uz loš ćevap ne ide ni voda, kamoli jogurt.

Ako želite napraviti šiš ćevap, onda dodajte u meso i ostale sastojke više papra ili još bolje feferona. Uvaljajte dulje komade, barem dvostruko od uobičajenoga, provucite iglu i drvce od ražnjića i koju kap ulja i pecite kao i ostale ćevape.

Ovako možete napraviti i pljeskavicu, s možda malo dodatka soka češnjaka. Rastanjite na što je moguće manju debljinu jer će se kasnije skupiti, a i još veoma brzo ispeći.

Kada ste svladali ovu stranicu i još ražnjiće i steak, onda možete slobodno na Baščaršiju, Dubravu ili Jelačić plac, a ne samo u obiteljsku kuhinju. U slast! «Glad istjeruje i vuka iz šume», a vi ga istjerajte svojim umijećima.

Nikada dosta iskustva. Nedavno sam spravljao meso na roštilju i naišao je jedan stari talijanski ujak. Rado se primakao i odmah me upozorio da su ćevapi već spremni za tanjur, jer je gledao kako ih ja okrećem.

Rekao mi je da već odskaču-poskakuju kada se prevrću i da je to znak da u njima nema prevelike tekućine i da su već dovoljno pečeni. Otvorio sam par komada i uistinu se uvjerio da je tako.

Dakle, kada ćevapi počnu poskakivati na gradelama, skidajte ih već su pečeni.

Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gastro

Tri novogodišnja koktela za proslavu kod kuće 

Denis Vlahovac, Daruvarčanin sa zagrebačkom adresom, koktele je učio raditi uz najbolje koktel majstore u New Yorku. Podučava, dizajnira koktel karte i svojim znanjem želi unaprijediti hrvatsko ugostiteljstvo. Za gledatelje emisije Dom na kvadrat, osmislio je tri koktela koja možete napraviti kod kuće, za proslavu Nove godine.

Najvažniji sastojci za dobar koktel

Najvažniji je dobar sirup, domaći po mogućnosti, svježe cijeđen sok od limuna i kvalitetan alkohol.

Denis je pripremio sirup od cimeta i klinčića. Otopio je šećer, dodao cimet i klinčić te takav sirup može trajati čak tjedan dana. Potom je iscijedio đumbir, dodao šećer i vodu u jednakom omjeru, sve to je dodatno izblendao i ostavio da odstoji.

Uz to su nam potrebni i cijeđeni sok od naranče, sok od jabuke i svježe cijeđeni sok od limuna te džin i viski.

Koktel sa džinom i đumbirom Denisov je prvi odabir

Prvo uzimamo led i stavljamo ga u čašu. No, bitno je za naglasiti da se ovi kokteli mogu napraviti i u toplim varijantama, dakle, ne moraju nužno biti hladni. U slučaju toplih koktela, potrebna je manja količina limuna.

Čašica za rakiju mjera je za količinu džina.

Idući sastojak je sirup od đumbira. Njega je potrebno staviti u količini manjoj od džina, odnosno jednakoj količini soka od limuna.

Je li važno mjeriti svaki sastojak?

Denis navodi da je važno, no, sve ovisi o pojedincu i njegovom ukusu. Ako netko više voli alkoholna pića, dodat će više alkohola, ali, bitno je da sirup i kiselina budu u jednakom omjeru i da alkohol i sok sve malo razvodne, da dodaju teksturu.

Na kraju dodajemo sok od jabuke u količini istoj kao i džin i sve to na kraju pomiješamo te smo dobili ukusan novogodišnji koktel.

Koktel s viskijem

Ponovno ćemo startati s ledom. Denis kaže da je to zato jer je tako najlakše dobiti sastojke u čaši. Ako stavite puno sastojaka i onda tek dodate led, završit ćete s jednom kockom leda koja nećete moći ohladiti piće.

Za ovaj koktel potreban nam je sirup koji se sastoji od pet začina – cimeta, klinčića, muškatnog oraščića, đumbira i pimenta. Ovaj sirup Denis koristi za sve zimi. Od kuhanog vina do kuhanog džina.

Koliko je važan sirup u jednom koktelu?

Denis ističe da je po njegovom mišljenju sirup vrlo važno, čak važniji i od samog alkohola.

Vratimo se na koktel. Dodajemo još sok od limuna i sok od naranče i dobivamo ukusan koktel!

Koktel za djecu

U ovaj koktel Denis spaja sastojke koje već ima, sirup od cimeta i klinčića. K tome dodaje sok od limuna i sok od jabuke, ali i naranče, te nakon što se sve to pomiješa imamo fini dječji koktel. Koji se vama najviše sviđa?

Sretna vam nova godina!

Nastavite čitati

Gastro

Nezamjenjiv miris domaćeg kruha

Držite li do tradicije, vašu blagdansku trpezu sasvim sigurno neće zaobići mirisni blagdanski kruščić. Više o ovoj deliciji otkrit će nam naša sugovornica Marija Zdilar.

Blagdanski kruh predstavlja obitelj i zajedništvo

Do pedesetih godina prošloga stoljeća diljem Hrvatske za Božić i Novu godinu pripremale su se posebne vrste kruha. Ovisno o kraju u kojem su se pripremali, mijesili su se od pšeničnoga, mješavine pšeničnoga i kukuruznoga ili raženoga brašna.

Svečani blagdanski kruh, slani ili slatki, i danas je dio mnogih blagdanskih trpeza, a posebno toplu priču pripovijeda onaj koji izrađuje magistrica biotehničkih znanosti Marija Zdilar.

Blagdanski kruh servira se u vrijeme blagdana i on predstavlja obitelj, okupljanje, ali ujedno predstavlja i dijeljenje. Budući da Marija dolazi iz jednog malog pitoresknog grada na gori, Imotskoga, jako je odana tradiciji. 

Učila je od bake i majke

Svoj prvi božićni kruh Marija je izradila u toplini roditeljskog doma. S nostalgijom se prisjeća neponovljivih trenutaka koje je kao djevojčica dijelila sa ženama u svojoj obitelji.

“Moji prvi koraci izrade kruha iz mog djetinjstva bili su uz moju baku i moju mamu, a ja sam kasnije kad sam dobila svoju djecu željela tu tradiciju i tu emociju prenijeti na njih. Sam osjećaj doma i topline i mirisa koji je prisutan, i ugode koja se stvara dok se kruh peče, odlučila sam da to mora biti ono obavezno što moram prenijeti na moju djecu”, priča nam Marija.

Treba odabrati najbolje sastojke

Premda je okus ono što najviše ističe kao bitno, posebice kad su blagdanske delicije posrijedi,  Marija teži tome da joj kruh ima i neke druge kvalitete. Posebnu pažnju pridaje sastojcima koje ne bira prema tome koliko su ukusni, već po prema njihovoj hranjivosti.

Kod izrade ovog kruha koristila je tri vrste žitarica. Bučine sjemenke, lanene sjemenke i suncokret sjemenke. Sve te tri sjemenke vrste imaju u sebi omega 3 masne kiseline koje su izrazito važne za krvožilni sustav. 

Recept za najukusniji blagdanski kruh

Nismo mogli ne zamoliti Mariju da nam, za one koji nisu imali sreću učiti o kruhu od mama i baka, otkrije na koji način priprema svoju prekrasnu zdravu božićnu bajku od dizanog tijesta.

Za Marijin kruh potreban je kilogram brašna, sol, instant kvasac. Koristila je tri vrste sjemenki, lan, bučine sjemenke i suncokret sjemenke, sve tri vrlo su zdrave. Sve to zamijesila je s mlakom vodom, a nakon što je dobila jedinstvenu smjesu stavila ju je na posudu s toplom vodom da miruje otprilike sat vremena.

Nakon tih sat vremena, kruh se stavlja u neki željeni kalup koji želimo dobiti. Marija se poslužila kuglofom, to jest njegovim oblikom jer je privlačan i svi ga vole.

Na kraju, nakon što odboravi neko vrijeme u kalupu, stavlja se u vruću pećnicu i nakon toga slijedi pečenje na oko sat do sat i pol vremena. Kada kruh dobije onu zlatnu koricu, zlatno smeđu on je spreman za stol.       

Ako ste kreativni, ukrasite ga

Jednom kad se nađe na stolu, vrijeme je da ga se ukrasi. Marija za to koristi vrpce koje odgovaraju dekoru njezina doma i blagovaonskog stola.

Jednom kad budete potpuno zadovoljni time kakav vizualni dojam ostavlja vaš blagdanski kruščić, možete ga iznijeti pred goste koji nestrpljivo čekaju za stolom. U Marijinu slučaju bila je to operna pjevačica Antonella Malis koja je pjesmom zaokružila ovu prekrasnu božićnu priču.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice