Događanja
Studijo & Hrvoje Dumančić: Zajednička strast prema umjetnosti i životnim vrijednostima
U mirnom ambijentu zagrebačke šume, daleko od gradske vreve, okupili su se ljudi koji stvaraju umjetnost.
Povod susreta bila je kiparska radionica kojom je Josipa Maras, u suradnji s akademskim kiparom Hrvojem Dumančićem, okupila snažne i inspirativne žene iz svijeta dizajna s ciljem slavljenja umjetnosti. Kreativna radionica nastavak je seta događanja koji tvrtka Studijo, dobitnik priznanja za najljepše tapeta svijeta, već tradicionalno organizira kako bi razmijenili dobru praksu, znanje i iskustvo u uređenju interijera. Ovog puta susret je prvenstveno bio usmjeren na slobodu izričaja i poticanje mašte.
Zidne tapete brenda Studijo danas su prisutne u više od 20 zemalja diljem svijeta, osvojile su prestižne nagrade za dizajn, a ove godine njihov iskorak na američko tržište potvrdio je dominaciju hrvatskog brenda na vrhu međunarodne dizajnerske industrije. Na jučerašnjoj radionici okupilo se 30-ak arhitektica i dizajnerica interijera koje svojim radom i kreativnošću svakodnevno obogaćuju hrvatsku dizajnersku industriju.
“Volim okupljati ljude oko sebe, prvenstveno kako bih im ukazala zahvalnost što su tu. U poslovnom okruženju rijetko imamo priliku susreti se van projekata i gradilišta, stoga kroz naše Studijo susrete želim nas svako malo okupiti i uživati u umjetnosti koju svakodnevno stvaramo. Već dugo sam znala da je Hrvoje taj s kojim želim stvarati zajedničku priču. Njegovi konji me vraćaju u djetinjstvo kada sam na platnu iscrtavala dimenziju misterije i divlje ljepote tog neukrotivog bića. On je to uspio svojim izvanrednim umjetničkim skulpturama i apsolutno mu se divim. Drago mi je što nam je danas dopustio da uđemo u njegov svijet i otkrijemo tajne kiparstva.” – izdvojila je Josipa Maras, osnivačica tvrtke Studijo Wallart.
Akademski kipar Hrvoje Dumančić, poznat po svom iznimnom talentu i jedinstvenom umjetničkom izričaju, potvrdio je izvrsnost svoga rada brojnim međunarodnim priznanjima. Ono što ga čini posebnim je njegov pristup umjetnosti koji gradi isključivo kroz skulpture konja kao centralnog motiva, njegove vječne inspiracije. Dumančićeve skulpture, izložene diljem svijeta, prenose duboku emociju ovih snažnih i plemenitih životinja. Osim doprinosa umjetnosti, ovaj nagrađeni kipar je i kroz svoju disertaciju znanstveno potvrdio duboku emocionalnu povezanost između konja i čovjeka te pozitivne emocije koje ove životinje donose u živote ljudi.
“Josipa me prvenstveno osvojila svojom energijom kojom jednostavno zrači. Već prilikom njenog prvog posjeta radionici shvatio sam da ispred sebe imam umjetnicu koja svoj talent iskazuje na bilo što što njena ruka dotakne i odluči stvarati, bilo na platnu, tapeti ili glini. Naše zajedničke vrijednosti očituju se upravo na emociji koju kroz umjetnost volimo prenositi ljudima. Veseli me biti dio susreta koji okuplja žene iz industrije dizajna kako bismo im prenijeli našu zajedničku viziju umjetnosti. Ova radionica je samo potvrda našeg dugogodišnjeg prijateljstva i podržavanja na kojoj smo odlučili slaviti – umjetnost.” – izjavio je proslavljeni hrvatski kipar, Hrvoje Dumančić.
Nastavak suradnje ovog umjetničkog dvojca zasad ostaje nepoznanica, no uvjereni smo da će i dalje Hrvatskoj na ponos rado svijetom pronositi svoju umjetnost.
Događanja
Crystal Clean u showroomu Brigada: Izložba koja poziva na zajedništvo
Grafička dizajnerica Dora Biladžić i menadžerica u kulturi Andrea Šarić, autorice projekta Crystal Clean, nastavile su svoje umjetničko djelovanje otvorenjem izložbe u prostoru showrooma Brigada 05. veljače. Ovim postavom mlade autorice skreću pozornost na sve izraženiju potrebu za zajedništvom i inkluzivnošću u društvu koje postaje sve sklonije otuđenju i podjelama.
Izložba se nadovezuje na njihove ranije radove predstavljene na Velvet Festivalu 2024. i 2025. godine, gdje su prvi put izloženi prepoznatljivi svjetleći znakovi. Ovoga puta autorice su postojeće radove proširile novim izlošcima, inspiriranima idejama zajedništva, ljubavi i emocionalne otvorenosti, uoči nadolazećeg Valentinova.
Architecture MasterPrize 2024:Najbolji svjetski projekti i uspjeh hrvatskog Studija Brigada
“Htjele smo ponovno izložiti svjetleće znakove koje smo ranije predstavile na Velvet Festivalu, ali i dodati nove radove koji su najviše inspirirani zajedništvom, ljubavlju i svojevrsnom društvenom emocionalnom velikodušnošću. To je nešto za što vjerujemo da je danas izrazito važno njegovati“, ističu autorice.
Dodaju kako im je jedan od glavnih motiva stvaranje osjećaja sigurnog prostora:
„Naš je cilj kroz izložbe stvoriti osjećaj sigurnog mjesta u kojem se svi međusobno prihvaćaju, osobito u ovom razdvajajućem vremenu s kojim se i same teško nosimo.“
Spend some risk on love
Na pitanje nedostaje li današnjem društvu osjećaj zajedništva, autorice odgovaraju potvrdno: „Izuzetno. Smatramo da je važno svjesno raditi na njegovanju uključivosti i emocionalne hrabrosti. Zato smo i postavile natpis Spend some risk on love – jer vjerujemo da je važno riskirati zbog ljubavi i stvarnih ljudskih povezanosti.“
Posebno naglašavaju i važnost govorenja iz ženske perspektive: Uvijek nam je važno hrabro pričati iz ženske pozicije i dopustiti si nježnost u vlastitim radovima. Također bismo voljele da ljudi ovom izložbom budu inspirirani, razveseljeni i s osjećajem da su prihvaćeni – kao dio zajednice.“
Retro futuristički ured iz druge galaksije – prostor iz snova za svakog IT-evca
Uz za Crystal Clean već prepoznatljive reinterpretacije prometnih znakova, izložba obuhvaća i niz svjetlosnih izložaka s porukama „Togetherness“, „Pinky Promise“ i „Spend some risk on love“, koje jasno artikuliraju središnju ideju postava: osvještavanje važnosti bliskosti, zajedništva i ljubavi kao vrijednosti zbog koje se isplati preuzeti rizik.
Damjan Geber u razgovoru otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn
Događanja
Animaux dans la Ville (Životinje u gradu): vizija grada u kojem nismo sami
Stefano Boeri i Andrea Branzi u Parizu otvaraju pitanje suživota ljudi i drugih vrsta.
Povodom otvaranja novih prostora Fondation Cartier pour l’art contemporain na Place du Palais Royal u Parizu, arhitekti Stefano Boeri i Andrea Branzi predstavljaju umjetnički projekt Animaux dans la Ville, nastao u suradnji s Fondation Cartier i RATP-om. Projekt je smješten u alcove Galerie Valois unutar stanice metroa Palais-Royal – Musée du Louvre, gdje ulazi u svakodnevni ritam grada i susreće publiku izvan klasičnog izložbenog konteksta. Animaux dans la Ville nije klasična izložba, već dugogodišnje istraživanje koje kroz umjetnost i arhitekturu propituje mogućnost grada koji nije oblikovan isključivo prema potrebama čovjeka, nego uzima u obzir i prisutnost te prava drugih živih bića.
Izložba ostaje otvorena do 28. veljače 2026. godine.
Grad kao zajednički ekosustav
Stefano Boeri i Andrea Branzi već se više od petnaest godina bave pitanjem kako u urbane politike i arhitektonsko razmišljanje uvesti perspektivu ne-ljudskih vrsta, polazeći od ideje da je suvremeni grad potrebno promatrati kao složen ekosustav, a ne kao isključivo ljudski teritorij. Boeri je još 2008. godine u časopisu Abitare pisao o potrebi za “ne-antropocentričnom urbanom etikom”, konceptu koji podrazumijeva redefiniciju odnosa između ljudi, arhitekture i prirode.Projekt predstavljen u Parizu nastavlja tu liniju razmišljanja i povezuje različite faze istraživanja koje su se razvijale kroz arhitektonske projekte, akademski rad i umjetničke eksperimente.
2008.: radikalni prijedlog za Veliki Pariz
Prva faza projekta seže u 2008. godinu, kada su Branzi i Boeri, na poziv francuske vlade da predlože vizije budućnosti Velikog Pariza, predstavili ideju koja je tada djelovala gotovo utopijski. Predložili su puštanje životinja, poput svetih krava i majmuna, u samo središte grada, kako bi se simbolički i praktično zamislio urbanizam koji više nije organiziran isključivo oko ljudskih potreba. Andrea Branzi tada je istaknuo kako prisutnost slobodnih životinja u urbanom prostoru može djelovati kao faktor smanjenja stresa, ali i kao snažan alat za promjenu načina na koji percipiramo grad.
Milano: učenje grada iz perspektive životinja
Između 2014. i 2016. godine Stefano Boeri proširuje ovu temu kroz niz radionica sa studentima Politehničkog sveučilišta u Milanu, u suradnji s arhitektima Micheleom Brunellom i Azzurrom Muzzonigro. Polazišna ideja radionica bila je da svaki student usvoji perspektivu jedne ne-ljudske vrste te na temelju toga analizira urbano ponašanje životinja i osmisli arhitektonske ili prostorne intervencije koje bi omogućile njihov suživot s gradom. Rezultati tog istraživanja predstavljeni su 2017. godine na izložbi u Prirodoslovnom muzeju u Milanu, gdje su projekti studenata pokazali kako arhitektura može postati alat za uključivanje drugih oblika života u urbani prostor.
2023.: Pariz kroz Branzijeve kolaže
Najnovija faza projekta nastaje 2023. godine, kada se Andrea Branzi vraća temi kroz seriju kolaža u kojima se životinje pojavljuju u prepoznatljivim pariškim ambijentima. Te vizualne intervencije djeluju istovremeno poetično, ironično i pomalo uznemirujuće, jer poznate gradske prizore pretvaraju u prostore u kojima prisutnost životinja postaje sasvim prirodna. Kroz ove radove Branzi predlaže novu viziju modernosti, onu koja prihvaća složenost i raznolikost živih bića kao temelj budućih gradova.
Umjetnost u svakodnevici grada
Smještanjem projekta u prostor metro stanice, Animaux dans la Ville izlazi iz okvira muzeja i galerija te postaje dio svakodnevnog iskustva tisuća prolaznika. Upravo ta neposrednost omogućuje da se ideje projekta susretnu s publikom koja možda nije došla u potrazi za umjetnošću, ali se s njom neočekivano susreće. Grafički dizajn izložbe potpisuje Lorenzo Mazzali, dok su nadzor arhiva i istraživanje za projekt Milano Animal Cityvodile Maria Lucrezia De Marco i Livia Shamir.
U vremenu klimatskih promjena, urbanog širenja i gubitka bioraznolikosti, Animaux dans la Ville postavlja pitanje koje nadilazi umjetnički okvir.
Kako osmisliti grad koji omogućuje suživot različitih oblika života?
Umjesto gotovih rješenja, projekt nudi promjenu pogleda i potiče promišljanje grada kao zajedničkog prostora u kojem čovjek više nije jedini protagonist.
Pariz u ovom kontekstu postaje mjesto eksperimenta, ali i simbol moguće budućnosti urbanog života.
