Arhitektura i dizajn
Open house Zagreb festival: 40 poznatih zagrebačkih građevina otvara vrata za posjetitelje
Nakon uspješne prve sezone festivala Open house Zagreb, idućeg tjedna 40 zagrebačkih objekata otvoriti će vrata za sve zainteresirane posjetitelje. Donosimo detalje koje poznate građevine ćete moći posjetiti.
Od 18. do 20. listopada održat će se drugi Open House Zagreb festival, a donosi raznovrstan program usmjeren na arhitektonsko nasljeđe i održivost.
Tomislava Blatnik, izvršna ravnateljica Open House Zagreb festivala navodi kako je ove godine u program festivala stručni žiri koncipirao i četiri tematske cjeline, od kojih je prva Revitalizacija arhitektonskog nasljeđa, koja se oslanja na nedavni potres koji nam se desio u Zagrebu. Tema druga je Viktor Kovačić tu se osvrćemo na 100 godina od smrti i 150 godina od rođenja. Treća tema su urbane cjeline u kojima živimo i prolazimo, a ne znamo puno o njima i četvrta, razgovori s eminentnim arhitektima koji su obilježili pojedine dekade
Svi obilasci su besplatni i posebnost našeg festivala je da vas na svakom objektu očekuje stručno vodstvo.
Među odabranim objektima na festivalu posebno se ističe Kuća Slavex, koju potpisuje arhitekt Viktor Kovačić.
Kuća Slavex autora Viktora Kovačića svjedoči modernosti svoga vremena. Ona je strogo simetrična, kvadratičnog formata pročelja, s bazom poslovnog prizemlja s mezaninom izvedenima u rustici te još tri gornje etaže i mansardom. Kvadratični prostori su specifični horizontalno podijeljena krila, a ukrasi su koncentrirani u detaljima zgrade. Zgrada je u svome vremenu djelovala vrlo moderno.
“Zato što je Viktor Kovačić kao arhitekt u to vrijeme 20-ih godina prošlog stoljeća bio vrlo napredan u svojem pristupu u arhitekturi i on je promijenio dosadašnje stilove, ubacio nekakve nove sisteme gradnje i kvalitete gradnje, ali i samog stambenog življenja.”, ističe Jur Kordić, suvlasnik zgrade Slavex.
U sklopu dijela “Revitalizacija arhitektonskog nasljeđa” našla se i poznata zgrada Muzičke akademije.
Zgrada Muzičke akademije formirana je iz postojeće zgrade Ferimporta arhitekta Stanka Fabrisa i ona je dodijeljena Muzičkoj akademiji na besplatno korištenje na rok od 100 godina. Budući da je zgrada bila u vrlo lošem stanju bilo je potrebno provesti temeljitu rekonstrukciju. Nakon urbanističko-arhitektonskog natječaja taj posao dobio je arhitekt Milan Šosterić.
Ovo je jedinstvena prilika za upoznavanje Dežmanovim prolazom i zgradom Radovan, koju zovu Prvim zagrebačkim neboderom.
Ona je sagrađena 1933. godine na osnovu natječajnog projekta arhitekta Slavka Löwya. Nazvana je po investitoru Eugenu Radovanu, poduzetniku i zastupniku tvrtke Bosch AG. U to vrijeme ona postavlja novu urbanu regulaciju u gradu Zagrebu i planirano proširenje Masarykove ulice sa sjeverne strane rezultiralo je uvlačenjem južnog pročelja planirane zgrade, a „izgubljeni kvadrati“ u parteru nastojali su se nadoknaditi gradnjom u visinu.
Na ovogodišnjem se popisu našla i zgrada Hrvatske narodne banke koja je prepoznatljiva po pročelju obloženim bijelim bračkim kamenom.
Zgrada Palača Zagrebačke burze prepoznatljiva je po pročelju obloženom bijelim bračkim kamenom. Glavno je pročelje naglašen izvedbom četiriju visokih jonskih stupova koji stoje na klasičnoj bazi i nose jednostavan vijenac te podsjećaju na grčki hram. Monumentalni dojam koji odaje pročelje prenosi se i u ulazni prostor koji je oblikovan kao visoki vestibul s kasetiranim stropom ukrašen rozetama. Glavna burzovna dvorana okruglog je oblika i natkrivena kasetiranom armiranobetonskom kupolom promjera 21 metar.
Posjetiteljima će se predstaviti i jedno od najvažnijih ostvarenja secesijske arhitekture u srednjoj Europi – kuća Kalina.
Kuća Kallina projektirana za Josipa Kallinu, istaknutog proizvođača keramičkih proizvoda, poslužila je kao podloga za promociju Kallininih njegovih glaziranih pločica, kojima je obložena gotovo u cijelosti. Dominantne plava i žuta boje koje formiraju sjajnu, treperavu površinu, a pažnju privlače motivi lopoča, ruža i šišmiša.
Ovaj događaj nudi jedinstvenu priliku da zavirite u fascinantne prostore i otkrijete tajne zgrada koje krase zagrebačke ulice
Raspored i planiranje prostorija
Razmišljate rušiti zidove kako biste dobili prekrasan open space? Razmislite još jednom
Ono što na tlocrtu izgleda savršeno, u svakodnevnom životu mora odgovarati stvarnim navikama stanara…
Otvoreni tlocrti već godinama dominiraju oglasima za nekretnine, arhitektonskim vizualizacijama i inspiracijama na društvenim mrežama. Open space se predstavlja kao ideal suvremenog stanovanja – više svjetla, više prozračnosti, više povezanosti među ukućanima. Na prvi pogled djeluje kao logičan odgovor na male kvadrature i ubrzan način života, a na tlocrtima izgleda gotovo besprijekorno.
Planiranje životnog prostora: Kako pametno iskoristiti svaki kvadratni metar?
No, ono što često izostaje iz te slike jest stvarni život. Kuhanje, rad od kuće, odmor, dječja igra i svakodnevni nered ne odvijaju se paralelno u tišini.
Upravo zato se sve više postavlja pitanje – je li open space doista dugoročno dobro rješenje ili je vrijeme da ponovno promislimo o vrijednosti zidova i vrata?
Open space kao ideja: Prozračnost i zajedništvo
Koncept otvorenog plana nastao je iz želje da se prostor oslobodi nepotrebnih barijera. Uklanjanjem zidova kuhinja, blagovaonica i dnevni boravak postaju jedinstvena cjelina koja omogućuje bolji protok svjetla i vizualno povećava prostor. Otvoreni dnevni prostor potiče druženje, komunikaciju i osjećaj zajedništva, što je posebno privlačno obiteljima i onima koji često primaju goste.
U teoriji, open space nudi fleksibilnost i suvremeni stil života u kojem se granice između funkcija brišu. Upravo zbog toga mnogi vlasnici stanova već u startu planiraju rušenje zidova, često bez detaljnog razmišljanja o svakodnevnim navikama.
Kada otvoreni tlocrt postane izazov svakodnevice
Problemi se javljaju onog trenutka kada se u open spaceu počne živjeti. Zvukovi više nemaju gdje ostati – perilica posuđa, napa, televizor i razgovori stapaju se u stalnu pozadinsku buku. Mirisi kuhanja šire se cijelim prostorom, a nered iz kuhinje postaje dio dnevnog boravka, čak i onda kada biste ga najradije sakrili.
3 kuhinjske zone koje olakšavaju svakodnevicu – evo kako pametno organizirati kuhinju
Otvoreni plan posebno dolazi na kušnju u kućanstvima u kojima se radi od kuće ili gdje više članova obitelji istovremeno koristi isti prostor za različite aktivnosti. Bez mogućnosti fizičkog odvajanja, koncentracija, mir i privatnost postaju teško dostižni.
Otvoreni dnevni prostor i realne potrebe stanara
Jedan od najvećih problema open spacea jest pretpostavka da svi ukućani imaju sličan ritam života. U stvarnosti, to rijetko kada jest slučaj. Dok netko kuha, drugi radi ili se odmara, a treći gleda televiziju. Otvoreni tlocrt tada prestaje biti prednost i postaje izvor frustracije.
Zato se sve češće čuje mišljenje da zatvoreni prostori nisu znak zastarjelog razmišljanja, već odgovor na potrebu za mirom, fokusom i funkcionalnošću. Vrata, koja su godinama smatrana suvišnima, ponovno dobivaju na vrijednosti.
Zašto se arhitekti danas okreću fleksibilnim rješenjima
Suvremeni pristup uređenju interijera sve rjeđe zagovara isključivo otvoreni ili isključivo zatvoreni plan. Umjesto toga, naglasak je na prilagodljivosti. Prostor se projektira tako da može funkcionirati kao open space, ali se po potrebi može podijeliti.
Klizne stijene, staklene pregrade i pomični paneli omogućuju da se prostor otvori kada je to poželjno, ali i zatvori kada je potreban mir. Na taj način zadržava se osjećaj prozračnosti, bez odricanja od privatnosti.
Što ako već imate open space stan?
Ako već živite u open space stanu, to ne znači da morate prihvatiti sve njegove mane. Rješenje često leži u promišljenom zoniranju prostora, čak i bez gradnje novih zidova.
Vizualno razdvajanje zona može se postići rasporedom namještaja, promjenom rasvjete ili korištenjem različitih materijala i boja. Tepisi mogu definirati dnevni boravak, dok kuhinjski otok ili polica mogu diskretno razdvojiti kuhinju od ostatka prostora. Rasvjeta ima posebno važnu ulogu jer može jasno naglasiti pojedine zone, a da prostor i dalje ostane povezan.
U nekim slučajevima, lagane pregrade, zavjese ili staklene stijene predstavljaju kompromisno rješenje koje omogućuje fleksibilnost bez trajnih intervencija.
Je li open space stvar prošlosti?
Open space nije pogrešan koncept, ali nije ni univerzalno rješenje. Ono što na tlocrtu izgleda savršeno, u svakodnevnom životu mora odgovarati stvarnim navikama stanara. Ponekad je najveći luksuz upravo mogućnost da zatvorite vrata, utišate prostor i stvorite mir.
Prije nego što srušite zidove ili požalite zbog odluke koju ste već donijeli, vrijedi se zapitati olakšava li vaš prostor svakodnevni život ili ga dodatno komplicira. Dobar interijer nije onaj koji slijedi trendove, već onaj koji radi za ljude koji u njemu žive.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Zaha Hadid Architects projektiraju najveću zračnu luku u Africi: započela izgradnja Bishoftu International Airporta u Etiopiji
Izgradnja Bishoftu International Airporta (BIA), buduće najveće zračne luke na afričkom kontinentu, službeno je započela u siječnju 2026. godine. Smješten približno 40 kilometara južno od Addis Abebe, u gradu Bishoftu, ovaj ambiciozni infrastrukturni projekt predstavlja ključni korak u pozicioniranju Etiopije kao globalnog prometnog čvorišta između Afrike, Azije i Bliskog istoka.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Zračnu luku projektira Zaha Hadid Architects (ZHA) za Ethiopian Airlines Group, najvećeg afričkog zrakoplovnog prijevoznika, u suradnji s glavnim konzultantom DAR (Dar Al-Handasah). Ukupna vrijednost investicije iznosi 12,5 milijardi američkih dolara, a projekt je osmišljen kako bi odgovorio na dugoročne prognoze rasta zračnog prometa prema podacima IATA-e.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Arhitektonski koncept inspiriran etiopskim krajolikom
Arhitektonsko rješenje terminala crpi inspiraciju iz Velike rasjedne doline (Great Rift Valley) koja prolazi u blizini Bishoftua. Taj prirodni fenomen pretočen je u prostornu organizaciju zračne luke kroz jedinstvenu središnju “kralježnicu” koja povezuje sve sadržaje terminala i putničke gatove. Ovakva konfiguracija značajno skraćuje udaljenosti za transfer putnika i omogućuje intuitivnu orijentaciju unutar kompleksa.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Svaki putnički gat oblikovan je s različitom paletom boja i materijala, reflektirajući kulturnu i geografsku raznolikost etiopskih regija. Dizajn interijera naglašava osjećaj mjesta, istovremeno nudeći suvremeno i fluidno prostorno iskustvo karakteristično za rad Zaha Hadid Architects.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Globalno čvorište s naglaskom na transferne putnike
BIA je prvenstveno osmišljen kao transferna zračna luka, s procjenom da će čak 80 % putnika biti u tranzitu. Kako bi se odgovorilo na takav operativni model, terminal uključuje bogat spektar sadržaja:
- airside hotel s 350 soba,
- raznovrsne restorane i prostore za zabavu,
- unutarnje i vanjske vrtove te dvorišta za odmor putnika.
U prvoj fazi, predviđenoj za otvaranje 2030. godine, zračna luka će imati dva paralelna neovisna uzletno-sletna pravca (Code 4E) i 660.000 m² terminalskog prostora, s kapacitetom od 60 milijuna putnika godišnje. U kasnijim fazama, BIA će se proširiti na četiri piste, kapacitet od 110 milijuna putnika godišnje i parkiranje za 270 zrakoplova.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Održivost i lokalni resursi
Smješten u suptropskoj visoravni regije Oromia, terminal je projektiran za postizanje LEED Gold certifikata. Arhitektura uključuje:
- prirodnu ventilaciju i učinkovitu zaštitu od sunca,
- poluotvorene prostore i vanjske površine prilagođene blagoj klimi,
- modularnu gradnju radi fleksibilnosti i troškovne učinkovitosti.
Građevinski materijali – beton, agregati i čelik – u velikoj će mjeri biti lokalno proizvedeni ili reciklirani u području Bishoftua. Sustavi upravljanja oborinskim vodama usmjeravat će vodu s pista i krovova u novostvorene močvare i biokanale, čime se potiče ponovna upotreba vode i povećava lokalna bioraznolikost.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Projekt također uključuje fotonaponske sustave za proizvodnju energije na licu mjesta, kao i pejzažno uređenje s autohtonim, suši otpornim biljem. Parkovn u javnom dijelu zračne luke bit će dostupne lokalnom stanovništvu, dok će vrtovi u sigurnosno-operativnom djelu služiti putnicima.
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Infrastrukturni i urbani katalizator
Nova zračna luka bit će povezana s Addis Abebom i postojećom zračnom lukom Bole putem brze željezničke veze, čime postaje okosnica novog regionalnog prometnog sustava. Zahvaljujući lokaciji koja omogućuje 24-satne operacije bez policijskog sata, BIA će podržati kontinuirani rast Ethiopian Airlinesa.
Uz zračnu luku razvija se i Airport City – mješoviti urbani kompleks koji će otvoriti nova radna mjesta za oko 80.000 stanovnika. Projekt izravno podupire strategiju “Vision 2035” Ethiopian Airlines Groupa, čiji je cilj razvoj u vodeću globalnu zrakoplovnu grupu s naglaskom na tehnologiju, učinkovitost i održavanje (MRO).
Courtesy of Zaha Hadid Architects
Vizija kontinentalnog značaja
„Bishoftu International Airport je vizionarski projekt za Etiopiju i Afriku u cjelini. Zračne luke povezuju ljude i brišu nacionalne granice,“ izjavio je Cristiano Ceccato de Sabata, direktor zrakoplovnih projekata u Zaha Hadid Architects. „ZHA je počašćen što sudjeluje u stvaranju afričkog globalnog zračnog čvorišta.“
BIA nije samo infrastrukturni projekt – on predstavlja arhitektonski, urbanistički i gospodarski iskorak, simbol nove faze afričke povezanosti sa svijetom.
