Arhitektura i dizajn
Open house Zagreb festival: 40 poznatih zagrebačkih građevina otvara vrata za posjetitelje
Nakon uspješne prve sezone festivala Open house Zagreb, idućeg tjedna 40 zagrebačkih objekata otvoriti će vrata za sve zainteresirane posjetitelje. Donosimo detalje koje poznate građevine ćete moći posjetiti.
Od 18. do 20. listopada održat će se drugi Open House Zagreb festival, a donosi raznovrstan program usmjeren na arhitektonsko nasljeđe i održivost.
Tomislava Blatnik, izvršna ravnateljica Open House Zagreb festivala navodi kako je ove godine u program festivala stručni žiri koncipirao i četiri tematske cjeline, od kojih je prva Revitalizacija arhitektonskog nasljeđa, koja se oslanja na nedavni potres koji nam se desio u Zagrebu. Tema druga je Viktor Kovačić tu se osvrćemo na 100 godina od smrti i 150 godina od rođenja. Treća tema su urbane cjeline u kojima živimo i prolazimo, a ne znamo puno o njima i četvrta, razgovori s eminentnim arhitektima koji su obilježili pojedine dekade
Svi obilasci su besplatni i posebnost našeg festivala je da vas na svakom objektu očekuje stručno vodstvo.
Među odabranim objektima na festivalu posebno se ističe Kuća Slavex, koju potpisuje arhitekt Viktor Kovačić.
Kuća Slavex autora Viktora Kovačića svjedoči modernosti svoga vremena. Ona je strogo simetrična, kvadratičnog formata pročelja, s bazom poslovnog prizemlja s mezaninom izvedenima u rustici te još tri gornje etaže i mansardom. Kvadratični prostori su specifični horizontalno podijeljena krila, a ukrasi su koncentrirani u detaljima zgrade. Zgrada je u svome vremenu djelovala vrlo moderno.
“Zato što je Viktor Kovačić kao arhitekt u to vrijeme 20-ih godina prošlog stoljeća bio vrlo napredan u svojem pristupu u arhitekturi i on je promijenio dosadašnje stilove, ubacio nekakve nove sisteme gradnje i kvalitete gradnje, ali i samog stambenog življenja.”, ističe Jur Kordić, suvlasnik zgrade Slavex.
U sklopu dijela “Revitalizacija arhitektonskog nasljeđa” našla se i poznata zgrada Muzičke akademije.
Zgrada Muzičke akademije formirana je iz postojeće zgrade Ferimporta arhitekta Stanka Fabrisa i ona je dodijeljena Muzičkoj akademiji na besplatno korištenje na rok od 100 godina. Budući da je zgrada bila u vrlo lošem stanju bilo je potrebno provesti temeljitu rekonstrukciju. Nakon urbanističko-arhitektonskog natječaja taj posao dobio je arhitekt Milan Šosterić.
Ovo je jedinstvena prilika za upoznavanje Dežmanovim prolazom i zgradom Radovan, koju zovu Prvim zagrebačkim neboderom.
Ona je sagrađena 1933. godine na osnovu natječajnog projekta arhitekta Slavka Löwya. Nazvana je po investitoru Eugenu Radovanu, poduzetniku i zastupniku tvrtke Bosch AG. U to vrijeme ona postavlja novu urbanu regulaciju u gradu Zagrebu i planirano proširenje Masarykove ulice sa sjeverne strane rezultiralo je uvlačenjem južnog pročelja planirane zgrade, a „izgubljeni kvadrati“ u parteru nastojali su se nadoknaditi gradnjom u visinu.
Na ovogodišnjem se popisu našla i zgrada Hrvatske narodne banke koja je prepoznatljiva po pročelju obloženim bijelim bračkim kamenom.
Zgrada Palača Zagrebačke burze prepoznatljiva je po pročelju obloženom bijelim bračkim kamenom. Glavno je pročelje naglašen izvedbom četiriju visokih jonskih stupova koji stoje na klasičnoj bazi i nose jednostavan vijenac te podsjećaju na grčki hram. Monumentalni dojam koji odaje pročelje prenosi se i u ulazni prostor koji je oblikovan kao visoki vestibul s kasetiranim stropom ukrašen rozetama. Glavna burzovna dvorana okruglog je oblika i natkrivena kasetiranom armiranobetonskom kupolom promjera 21 metar.
Posjetiteljima će se predstaviti i jedno od najvažnijih ostvarenja secesijske arhitekture u srednjoj Europi – kuća Kalina.
Kuća Kallina projektirana za Josipa Kallinu, istaknutog proizvođača keramičkih proizvoda, poslužila je kao podloga za promociju Kallininih njegovih glaziranih pločica, kojima je obložena gotovo u cijelosti. Dominantne plava i žuta boje koje formiraju sjajnu, treperavu površinu, a pažnju privlače motivi lopoča, ruža i šišmiša.
Ovaj događaj nudi jedinstvenu priliku da zavirite u fascinantne prostore i otkrijete tajne zgrada koje krase zagrebačke ulice
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
