Arhitektura i dizajn
ArhiBau 2021. – regionalni sajam graditeljstva
Sve o kvalitetnim materijalima za izolaciju i gradnju moglo se saznati na prvom ArhiBau – regionalnom sajmu graditeljstva i konferenciji. Naravno, i mi smo bili tamo.
Puno smo puta proteklih godina čuli da samo sinergijom različitih struka možemo napredovati. Bilo da je riječ o energetskoj obnovi, održivoj gradnji ili obnovi nakon potresa. A sinergija se mogla osjetiti na prvom ArhiBau – sajmu i konferenciji u jednom.

„ArhiBau je zamišljen kao upravo jedno to mjesto, gdje bi istovremeno se našli svi koji se bave i prostornim i projektiranjem i gradnjom, i svim povezanim procesima koji čine i grade prostor oko nas i u onom izgrađenom dijelu i u onom neizgrađenom dijelu ikako bi taj prostor oko nas učinili boljim“, kazao nam je to predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković.
ArhiBau otvorio premijer Plenković
Na rođenje novog projekta stigli su mnogi poznati gosti – među njima zagrebački gradonačelnik, dvoje eurozastupnika, tri ministra u vladi, a sajam i konferenciju u jednom otvorio je premijer osobno.
„Čestitam svima koji su se ovdje okupili i ne samo tri ministarstva koji su formalno pokrovitelji ovog događaja, nego cijela Vlada tu je da vam pomogne u realizaciji ovoga projekta“, kazao je premijer Plenković.
Ministri su i sami sudjelovali u panel raspravi na temu Hrvatski nacionalni plan oporavka i otpornosti kao odgovor na postkrizno razdoblje. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je kako konferencija sa temom Novog Europskog Bauhausa dolazi zaista u pravom trenutku.

„U trenutku kad je pred nama i intenziviranje obnove, ali i realizacija svih projekta iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji, kao što znate u velikoj mjeri zapravo promoviraju ideju 2050.godine i Europe koja neće ovisiti više o fosilnim gorivima“, rekla je ministrica kulture.
Prilika da se isprave grijesi iz prošlosti
Konferencija je okupila i stručnjake vezane uz urbanizam. Rašireno je mišljenje da je sada prilika da se neki grijesi iz prošlosti isprave, ali naravno, ima mjesta i za napredak.
„Da bi čovjek ustvari u svom okruženju imao i dječje igralište, vrtić, školu, trgovine dnevne opskrbe, mjesto nekakve socijalizacije. Imamo recimo jedan novi projekt, upravo sad Barcelona je napravila projekt da unutar 10 minuta pješice, iznimno 15, mora biti tržnica, mala tržnica, ali tržnica u smislu socijalizacije lokalne zajednice, znači, mjesto dolaska, mjesto okupljanja“, izjavio je prof.dr.sc. Tihomir Jukić sa Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Turizam je ušao u sve pore ovoga društva, pa isto tako i u arhitekturu. Ponosni smo na arhitektonske dragulje koji oduševljavaju turiste, ali tu treba spomenuti još jedan vrlo važan aspekt.
„Danas sa sigurnošću možemo reći da su turistički putnici, odnosno sami turisti spremni plaćati premiju na bilo što što je zeleno i održivo i praktički ako je turizam tako značajan udjelničar u našem gospodarstvu, u našem BDP-u, ne postoji druga opcija nego da dalje, od ove točke, ako već ne i od prije, promišljamo isključivo održivi i zeleni turizam“, kazala je stručnjakinja za nekretnine Vedrana Likan.
ArhiBau – mjesto suradnje
A za zelenu i održivu gradnju jednako su važni i inovativni materijali te nove tehnologije. To su na sajmenom dijelu ArhiBau imali priliku predstaviti proizvođači iz građevinskog sektora. U svakom slučaju ovakav međunarodni događaj ima potencijala da postane mjesto suradnje različitih struka koje su nam u narednim godinama potrebne da obnovimo zemlju, što konstrukcijski, što energetski.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Arhitektura kao poziv, a ne posao

Ako redovito pratite Dom na kvadrat, vjerujemo da ste već primijetili našu arhitekticu Gordanu Đerić. Prepoznatljiva po svojim fenomenalnim rješenjima, ali i po specifičnom načinu govora, Gordana Đerić već godinama oblikuje prostore – i živote – na autentičan način. A zašto baš arhitektura? I otkud njezin osebujan glas? Danas donosimo njezinu priču.

Arhitektura, greškom
– Goga, zašto arhitektura?
„Arhitektura je greškom. Sad bi se to nazvalo najbrži prst. Htjela sam upisati arheologiju, ali prvi prijemni bio je na arhitekturi. Položila sam prijemni – i ostala. Život je odlučio za mene.”
Godina je bila 1982. kada je Gordana Đerić završila fakultet. Prvo zaposlenje dobiva u Šipadu, tadašnjoj tvornici kuhinja. Posao ju je vodio na sajmove u Pariz, Köln i druge gradove, a potom prelazi u sektor između tvornica, prototipova i biroa. Znanje i iskustvo iz tog razdoblja usmjerili su je prema interijerima, gdje je ostala do danas.


Gordana Đerić: Arhitektica, psihijatrica, psihologinja i susjeda
– Zapravo se već jako dugo baviš interijerima i svi znamo tvoja rješenja koja su apsolutno fenomenalna i uvijek inovativna. Što je tvoj ključ rada?
„Ne volim copy-paste. Volim ljude s identitetom, originalna rješenja. Klijentima kažem – ja sam i arhitektica i psihijatrica i psihologinja i mađioničarka i susjeda. Kad dođem prvi put, kažem: ‘Dobar dan, ja sam Gordana, tko ste vi?’“
Đerić kroz šalu, ali i veliku ozbiljnost, naglašava važnost odnosa s ljudima. Za nju, arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život. „Za mene arhitektura nije elitizam. Po opredjeljenju sam socijalna utopistica. Svaki čovjek ima pravo na lijep, dostojanstven prostor.“

– Što ti je najvažnije kada oblikuješ prostor?
„Funkcionalnost. Prije svega ideja. Ja imam izraz: tehnološki proces čovjeka koji živi u tom stanu. Svi mi imamo iste potrebe, ali različite prioritete. I zato trebam znati tko je osoba s druge strane – da bi prostor bio autentičan.“

Specijalnost: izmisliti toplu vodu, odnosno novu sobu
– Čini mi se da kad god netko traži još jednu sobu, zove tebe. Je li to zaista tvoja specijalnost?
„Da! Ja to zovem egzistencijalna ćelijska arhitektura. Volim izmišljati nove sobe. Volim udovoljavati nepostojećim željama svojih klijenata. I volim ih nagovoriti na rješenja koja su dobra za njih.“
Peterosobni stan u 60 kvadrata: Genijalno rješenje Gordane Đerić
Danas je, priznaje, možda teže nego ikada jer su ideje svuda. „Ljudi dolaze s previše slika, previše mogućnosti. Nisu sigurni što bi, što im treba, a što im odgovara. A neka rješenja su za druge prostore, druge obitelji, druge načine života.“
Posao kao terapija i poziv
– Goga, što se dogodilo s tvojim glasom?
„Imala sam tumor na mozgu. Prije pet godina. Radila sam i prije i nakon operacije. Moj posao mi je terapija. Ovaj glas – to je najmanje što mi se moglo dogoditi. Puno je posljedica bilo, ali sam ih izliječila radoholičarstvom. A i pitanje je – tko danas želi uopće čuti što imamo za reći?“
– Da nisi arhitektica, bi li stvarno upisala arheologiju?
„Mislim da sam sve što me zanimalo nekako pomirila – arheologiju, psihologiju, mađioničarstvo. Jer kad nekome adaptiraš stan, kad uđeš u njegov prostor i dušu, kad ispunjavaš želje, to je to. I kad na kraju ostaneš u normalnim, dobrim odnosima – to je uspjeh.“
Adaptacija iznutra
– Postoji li nešto što još nisi projektirala, a htjela bi?
„Htjela bih ponovno adaptirati sebe. Svoju nutrinu i svoju dušu. Jer nakon operacije, moj pogled na svijet je potpuno drugačiji. Ne mjerim više stanove ni po kvadratima ni po budžetu. Mjerim ih po sreći i zadovoljstvu ljudi koji u njima žive.“
Arhitektura Gordane Đerić ne prestaje na tlocrtu. Ona počinje s čovjekom. I nastavlja se kroz odnose, male pomake, i – kako sama kaže – prostor koji ne mora biti savršen, ali mora biti njihov.
Arhitektura i dizajn
Grad u zgradi – funkcionalno rješenje ili distopijska svakodnevica?
Možete li zamisliti svoj život u ovakvoj “zgradi”?

U kineskom gradu Hangzhouu, u poslovnoj zoni Qianjiang Century City, izgrađena je zgrada koja pomiče granice tradicionalnog stanovanja.
Naizgled fascinantno arhitektonsko ostvarenje, Regent International postao je simbol urbanističke krajnosti – gdje se funkcionalnost i gustoća susreću s pitanjem kvalitete života.
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Regent International kao model vertikalnog grada
Regent International prvotno je zamišljen kao luksuzni hotel s pet zvjezdica, no s vremenom je preoblikovan u golemi stambeni kompleks. Danas u njemu živi više od 20.000 ljudi, a kapacitet doseže i do 30.000 stanovnika. Riječ je o više od 5.000 stambenih jedinica raspoređenih unutar masivne strukture visoke gotovo 200 metara.
Hotel Materra – mjesto gdje se luksuz i elegancija susreću s prirodom
Zgrada je projektirana kao samodostatna urbana jedinica – u njoj se nalaze trgovine, restorani, teretane, bazeni, saloni ljepote, medicinske usluge i školske ustanove. Stanari doslovno mogu živjeti bez izlaska iz objekta. I dok mnogi cijene praktičnost ovog koncepta, osobito zbog niskih troškova najma, život u stanovima bez prozora i prirodnog svjetla otvara brojna pitanja o životnim standardima.
Dizajn koji podržava funkciju, ali ne i iskustvo
Zgrada je organizirana u S-krivulji, čime se povezuju različiti krakovi i funkcionalne jedinice. Arhitektura omogućuje da se kroz zgradu kreće bez potrebe za izlaskom na otvoreno, a unutarnji sustavi uključuju napredne tehnologije pametnog upravljanja, sigurnosti i distribucije usluga.
Ipak, ono što Regent International pruža u funkcionalnosti, oduzima u doživljaju prostora. Interijeri su jednolični, bez puno prirodne svjetlosti, često sterilni, s hodnicima koji podsjećaju na hodnike bolnica ili stambenih jedinica iz znanstveno-fantastičnih filmova. Stanovanje u ovakvom prostoru može dugoročno utjecati na mentalno zdravlje, osjećaj izolacije i gubitak povezanosti s vanjskim svijetom.
Urbanistički eksperiment koji dijeli mišljenja
Za jedne je Regent International primjer pametnog rješenja za urbanu prenapučenost i manjak dostupnih stanova. Za druge, riječ je o distopijskoj viziji budućnosti, gdje se arhitektura podređuje učinkovitosti, a zanemaruje se ljudska potreba za prostorom, zrakom i pogledom.
Ovaj koncept “grada u zgradi” svakako postavlja važna pitanja o granicama između praktičnosti i kvalitete života. Je li dovoljno imati sve usluge nadohvat ruke ako istovremeno živimo u prostoru bez prirodnog svjetla, tišine i osobnog identiteta?
Inspiracija ili upozorenje?
S obzirom na sve veći pritisak na urbane sredine, pitanje kompaktnog, održivog i dostupnog stanovanja postaje izuzetno važno. No rješenja koja zanemaruju emocionalni i psihološki aspekt života mogu brzo prijeći granicu između inovacije i neljudskosti.
Zato se postavlja ključno pitanje: možemo li u urbanističkim strategijama razvijati funkcionalne stambene komplekse koji neće izgubiti ono najvažnije – osjećaj doma?
You must be logged in to post a comment Login