Arhitektura i dizajn

ArhiBau 2021. – regionalni sajam graditeljstva

Sve o kvalitetnim materijalima za izolaciju i gradnju moglo se saznati na prvom ArhiBau – regionalnom sajmu graditeljstva i konferenciji. Naravno, i mi smo bili tamo.

Puno smo puta proteklih godina čuli da samo sinergijom različitih struka možemo napredovati. Bilo da je riječ o energetskoj obnovi, održivoj gradnji ili obnovi nakon potresa. A sinergija se mogla osjetiti na prvom ArhiBau – sajmu i konferenciji u jednom.

„ArhiBau je zamišljen kao upravo jedno to mjesto, gdje bi istovremeno se našli svi koji se bave i prostornim i projektiranjem i gradnjom, i svim povezanim procesima koji čine i grade prostor oko nas i u onom izgrađenom dijelu i u onom neizgrađenom dijelu ikako bi taj prostor oko nas učinili boljim“, kazao nam je to predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković.

ArhiBau otvorio premijer Plenković

Na rođenje novog projekta stigli su mnogi poznati gosti – među njima zagrebački gradonačelnik, dvoje eurozastupnika, tri ministra u vladi, a sajam i konferenciju u jednom otvorio je premijer osobno.

„Čestitam svima koji su se ovdje okupili i ne samo tri ministarstva koji su formalno pokrovitelji ovog događaja, nego cijela Vlada tu je da vam pomogne u realizaciji ovoga projekta“, kazao je premijer Plenković.

Ministri su i sami sudjelovali u panel raspravi na temu Hrvatski nacionalni plan oporavka i otpornosti kao odgovor na postkrizno razdoblje. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je kako konferencija sa temom Novog Europskog Bauhausa dolazi zaista u pravom trenutku.

„U trenutku kad je pred nama i intenziviranje obnove, ali i realizacija svih projekta iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji, kao što znate u velikoj mjeri zapravo promoviraju ideju 2050.godine i Europe koja neće ovisiti više o fosilnim gorivima“, rekla je ministrica kulture.

Prilika da se isprave grijesi iz prošlosti

Konferencija je okupila i stručnjake vezane uz urbanizam. Rašireno je mišljenje da je sada prilika da se neki grijesi iz prošlosti isprave, ali naravno, ima mjesta i za napredak.

„Da bi čovjek ustvari u svom okruženju imao i dječje igralište, vrtić, školu, trgovine dnevne opskrbe, mjesto nekakve socijalizacije. Imamo recimo jedan novi projekt, upravo sad Barcelona je napravila projekt da unutar 10 minuta pješice, iznimno 15, mora biti tržnica, mala tržnica, ali tržnica u smislu socijalizacije lokalne zajednice, znači, mjesto dolaska, mjesto okupljanja“, izjavio je prof.dr.sc. Tihomir Jukić sa Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Turizam je ušao u sve pore ovoga društva, pa isto tako i u arhitekturu. Ponosni smo na arhitektonske dragulje koji oduševljavaju turiste, ali tu treba spomenuti još jedan vrlo važan aspekt.

„Danas sa sigurnošću možemo reći da su turistički putnici, odnosno sami turisti spremni plaćati premiju na bilo što što je zeleno i održivo i praktički ako je turizam tako značajan udjelničar u našem gospodarstvu, u našem BDP-u, ne postoji druga opcija nego da dalje, od ove točke, ako već ne i od prije, promišljamo isključivo održivi i zeleni turizam“, kazala je stručnjakinja za nekretnine Vedrana Likan.

ArhiBau – mjesto suradnje

A za zelenu i održivu gradnju jednako su važni i inovativni materijali te nove tehnologije. To su na sajmenom dijelu ArhiBau imali priliku predstaviti proizvođači iz građevinskog sektora. U svakom slučaju ovakav međunarodni događaj ima potencijala da postane mjesto suradnje različitih struka koje su nam u narednim godinama potrebne da obnovimo zemlju, što konstrukcijski, što energetski.

Up Next

Sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća – novi datum prijava

Ne propustite

Objavljeni projekti koji ulaze u uži krug nagrade Brick 2022

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

Arhitektura i dizajn

Obnovljene hrvatske kurije – nova poglavlja starih priča

Iza zidova hrvatskih kurija skrivaju se stoljećima stare tajne, a obnovom se čuva njihova povijesna i arhitektonska vrijednost.

U srcu Hrvatske, između pitomih brežuljaka i slavonskih ravnica, stoje kurije – elegantne vlastelinske kuće i manji plemićki dvorci koji odražavaju duh jednog prošlog vremena. Nekoć središta plemićkih obitelji i župnih posjeda, neke od njih danas su ponovno oživjele, doživljavajući novu renesansu kroz pomno osmišljene obnove koje spajaju baštinu i suvremeni luksuz.

Kako je kurija stara tri stoljeća pretvorena u mjesto kao iz bajke

Energetski učinkovit dvorac iz 19. stoljeća

Šarm prošlih stoljeća

Diskretne, ali ponosne, kurije su nekada bile domovi nižeg plemstva, svećenika i lokalnih uglednika. Za razliku od raskošnih dvoraca, njihova je ljepota bila skromnija – suptilna i profinjena, više usmjerena na udobnost i tradiciju nego na demonstraciju moći. Njihove arhitektonske karakteristike – visoki stropovi, raskošni stubišni tornjevi, dekorativni fasadni detalji – svjedoče o statusu obitelji koje su tu živjele. Danas, nakon desetljeća propadanja, mnoge kurije doživljavaju transformaciju: pažljivo obnovljene, ali uz očuvanje povijesnih elemenata, pretvaraju se u hotele, galerije, vinarije i kulturne centre.

View this post on Instagram

A post shared by 🏰 Hotel Kurija Janković (@kurija_jankovic)

Kurija Janković, Kapela Dvor

Smještena u slikovitom naselju Kapela Dvor, u Virovitičko-podravskoj županiji, Kurija Janković sagrađena je početkom 19. stoljeća, a današnji izgled poprima oko 1880. godine, u vrijeme vlasnika Geze pl. Jankovića. Nekadašnje vlastelinsko imanje obuhvaćalo je kuriju, niz gospodarskih zgrada i raskošne perivoje koji su se prostirali na oko 4,5 hektara. Od nekadašnjeg pejzažnog vrta danas je sačuvano tek nekoliko stoljetnih stabala – tihi svjedoci nekadašnjeg sjaja. Početkom 20. stoljeća posjed kupuje Arpad I. Károly, koji na zgradi provodi preinake i dogradnje. Tijekom godina kurija mijenja vlasnike i namjene – neko je vrijeme služila kao škola, a potom je prepuštena zaboravu i propadanju. Njezin novi život započinje 2012. godine, kada ju otkupljuje Virovitičko-podravska županija i pokreće opsežnu obnovu. Već 2014. Kurija Janković ponovno zablista u punom sjaju – pretvorena u elegantan hotel s četiri zvjezdice, u kojem se povijesna arhitektura isprepliće s modernim komforom i toplinom slavonskog gostoprimstva.

View this post on Instagram

A post shared by Miroslav Kern (@fenjerkern)

Kurija Normann, Bizovac

Kurija Normann Ehrenfels u Bizovcu izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe vlastelinskih činovnika i smatra se najvrjednijim kulturno‑povijesnim spomenikom općine. Iako je tijekom vremena više puta pregrađivana, sačuvala je osobine stila i razdoblja u kojem je nastala. Godinama je služila kao osnovna škola, sve dok nova školska zgrada nije izgrađena na mjestu njezina perivoja i vrta dvorca.

Kroz trogodišnju obnovu izrađenu u sklopu projekta „Čuvarica baštine u srcu Bizovca“ obnovljeno je oko 500 m² interijera, čime je kuriji vraćen sjaj i omogućena nova društvena funkcija.

View this post on Instagram

A post shared by Kurija Omilje (@kurija_omilje)

Kurija Omilje, Sv. Ivan Zelina

Kurija Omilje u Donjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline izgrađena je 1822. godine kao ladanjska kuća za plemićko dobro, smještena na brežuljku s pogledom na vinograde i šume. Tijekom povijesti kurija je imala važnu ulogu u kulturnom životu – u njoj su se sastajale ličnosti Ilirskog pokreta, a u 19. i 20. stoljeću djelovala je i kao pučka škola. Nakon opsežne desetogodišnje obnove, kurija je pretvorena u heritage hotel, sa sačuvanim arhitektonskim detaljima i modernim sobama, dok vinarija obitelji Pisačić dodatno obogaćuje iskustvo posjeta. Kurija Omilje danas predstavlja spoj povijesne baštine, prirodnog okruženja i suvremenih funkcija.

Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila

Hrvatske kurije predstavljaju važan dio kulturne i arhitektonske baštine zemlje. One svjedoče o društvenim, povijesnim i gospodarskim okolnostima vremena u kojem su nastajale, a kroz stoljeća su često mijenjale funkciju i namjenu. Njihova obnova omogućuje očuvanje arhitektonskih i povijesnih vrijednosti, dok istovremeno pruža prostor za suvremene društvene, kulturne i lokalne aktivnosti. Kurije tako ostaju svjedoci prošlih epoha, dajući uvid u život i običaje plemićkih obitelji, kao i u razvoj lokalnih zajednica.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Festival DA2 – gdje se susreću arhitektura, dizajn, umjetnost i film

Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu

U Zagrebu je održan Festival DA2, događaj koji već sedmu godinu zaredom okuplja zaljubljenike u arhitekturu, dizajn, umjetnost i film. Ovogodišnje izdanje održano je u Kaptol Boutique Cinemu, gdje su posjetitelji kroz pet festivalskih dana mogli pogledati niz pažljivo odabranih dokumentaraca. Svaki film povezuje svijet estetike, ideja i društvenih promjena.

Festival DA2 iz godine u godinu postaje jedno od najvažnijih mjesta kulturnog dijaloga u regiji. Njegova vrijednost leži u tome što ne okuplja samo autore i stručnjake, već i širu publiku. Time potiče raspravu o ulozi umjetnosti i dizajna u svakodnevnom životu.
Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu. Takvi događaji podsjećaju da kreativnost nije luksuz, nego temeljni dio ljudskog iskustva.

Festival DA2 istražuje granice između umjetnosti i života

Umjetnička direktorica i selektorica festivala Tina Hajon istaknula je da je ovogodišnji program obuhvatio 11 filmova, od kojih se osam natjecalo za glavnu nagradu Iskra – priznanje za najinspirativniji film godine.
„Ove godine prvi put smo imali i regionalni program koji je otvorio prostor domaćim autorima. Uvrstili smo i prvi hrvatski film u natjecateljski dio – Vude, ti si pobijedio, posvećen našem velikom Oskarovcu Dušanu Vukotiću“, rekla je Hajon.

Zajednička nit svih filmova bila je istraživanje kreativnih procesa – od obiteljskih odnosa do karijera arhitekata, umjetnika i dizajnera. Publika je mogla pogledati i dokumentarce koji propituju granice umjetnosti te teme vezane uz klimatsku umjetnost, koja zauzima sve važnije mjesto u globalnim raspravama.

Filmovi koji spajaju estetiku, emociju i odgovornost

Festival je otvoren dokumentarcem David Lynch: Enigma u Hollywoodu. Tijekom festivala prikazani su i filmovi Kandinski: Boje zvukova, Klimatska umjetnost – Od prosvjeda do utopije, Nuvola: Otvoren projekt za grad i Ada – Moja majka arhitektica.
Posljednji je film posebno dirljiv. Redateljica, po struci arhitektica, kroz priču o majci arhitektici progovara o majčinstvu i stvaralaštvu koje se isprepliću u životu žene umjetnice.

Stručni žiri u sastavu Alemka Lisinski, Denise Zmekhol i Alen Žunić nagradu Iskra dodijelio je filmu Tiranska urota redatelja Manfredija Lucibella. Riječ je o radu koji kritički promišlja suvremene prakse vrednovanja umjetničkih djela. Posebno priznanje dobio je film Schindler: Arhitekt prostora.

Kreativnost u dijalogu

Kroz priče o arhitektima, dizajnerima i umjetnicima, Festival DA2 još je jednom dokazao da se kreativnost rađa u dijalogu.
Kada se različite umjetnosti susretnu i počnu govoriti zajedničkim jezikom, nastaju nova promišljanja i svjež pogled na svijet.

Ovaj zagrebački festival ne donosi samo nove filmove, nego i nova prijateljstva, ideje i perspektive.
U vremenu kada umjetnost sve češće prelazi granice disciplina, Festival DA2 ostaje mjesto susreta, inspiracije i stvaranja novih veza između kulture i života.

Nastavite čitati