Događanja
Ambienta, ArhiBau, Zagreb Design Week i Art Zagreb na jednom mjestu
Jubilarna pedeseta Ambienta ove je jeseni koncepcijski osvježena te se pozicionirala kao centralno mjesto događanja u Zagrebu.
Sinergijski nastup Zagrebačkog Velesajma, Zagreb Desing Weeka te sajmova Arhi bau i Art Zagreb posjetiteljima je predstavio novosti iz svijeta arhitekture, dizajna, graditeljstva, opremanja interijera i umjetnosti.
Cilj je zapravo otpočetka bio jasan, na jednom mjestu okupiti arhitekte i cijeli graditeljski sektor, a ove godine smo dodatno to proširili, naš sajam Arhi Bau vezan je još sa tri sajma, tako da istovremeno okupljamo i dizajnere i sve one koje se bave unutarnjim uređenjem te namještajem, rekao je Tihomil Matković iz Društva arhitekata Zagreb koji je bio suorganizator ove manifestacije. Njegova kolegica Snježana Turalija objasnila je da je Arhi bau ove godine specifičan jer su se preselili sa dosadašnje lokacije na Zagrebački Velesajam, te da je to bio pun pogodak.
U čak osam paviljona na 18.000 metara kvadratnih izložbenog prostora predstavili su se najznačajniji sudionici tržišta namještaja i drvne industrije – od dizajnera do proizvođača.
Mnoštvo izlagača
Ove godine imamo 45 izlagača samo ovdje u prostoru Arhi bau sajma, međutim zajedno sa svima ostalima, to je negdje više od 200 izlagača i ove godine zaista je sajamski prostor međunarodni. Dakle, osim hrvatskih tvrtki ovdje su bile tvrtke iz Slovenije, Italije, Austrije, neki su ovdje iz Beograda, iz Irana, tako da je bilo vrlo živahno, izjavila je Snježana Turalija, generalna direktorica Greenike.
Arhi bau kao jedan od najvećih sajmova kulture građenja i održivog razvoja ponudio je zanimljive teme panela na pratećoj konferenciji koju je organiziralo Društvo arhitekata Zagreb.
Ove godine konferencijski program bio je izrazito bogat, jedan dan je bio posvećen svima onima koji se bave problematikom razvoja prostora, dakle urbanizma ili ruralnog ili urbanog prostora oko nas i posvećen je ustvari otpornosti gradova. Dakle, svi smo svjesni klimatskih promjena, problema koje nam se događaju zbog prirodnih nepogoda kojih je sve više, jednako tako imamo neke demografske i geografske probleme, tako da smo u jednom danu razgovarali sa urbanistima, arhitektima, dakle onima koji planiraju ali i projektiraju i grade prostor oko nas oko toga kako bi trebao izgledati prostor budućnosti, odnosno budućnost našeg prostora. Zatim u dva dana smo imali konferenciju koja je više bila vezana uz realizacije, bilo da se radi o domaćim ili stranim arhitektonskim uredima i možemo reći da je to nešto što privlači arhitektonsku publiku zaista, dodatno je pojasnila Turalija.
Snježana Turalija, Društvo arhitekata Zagreb
Zagreb Design Week
Zagreb Design Week već je deset godina najveće događanje koje okuplja sva područja dizajna, od vizualnih komunikacija, produkt i modnog dizajna, predstavljajući svježinu i kreativnost na domaćoj sceni.
Organizator Daniel Tomičić objasnio je da uz to idu izložbe fakulteta i škola, izložbe međunarodne nagrade za dizajn i idu partner lokacije po gradu. Nama je otpočetka bio cilj napraviti Milano, salone del mobile, to mi je uzor. I sad evo sa dolaskom na velesajam, imamo tu središnju lokaciju koja je pravi sajam, sa vrhunskim paviljonima, ukupno 5000 kvadrata, za Art Zagreb koji je bio jedan manji dio, tisuću i nešto kvadrata, to je sajam umjetnina, a ostalo je sve bilo Zagreb Design Week, s time da je paviljon 8 ispunjen isključivo namještajem, dakle, ovdje smo organizirali promociju dizajnerskog namještaja, ovo nije sajam nego smo specijalizirali za te brendove koji baziraju poslovanje na dizajnu i sretni smo jer smo uspjeli okupiti veliku većinu najboljih proizvođača iz tog segmenta iz jugoistočne Europe. Dakle, svi najbolji hrvatski proizvođači ali i iz BiH, Srbije, Slovenije i čak Makedonije.
Art Zagreb
Art Zagreb sajam je suvremene likovne umjetnosti pokrenut još 2018. godine i ubrzo se etablirao kao središnje mjesto za upoznavanje s radom domaćih umjetnika.
Branimir Boban, mladi umjetnik kipar iz Zagreba prvi je put izlagao na Art Zagreb, a izložio je svoju seriju lica koje je napravio tijekom Corone s poantom otkrivanja onog dijela lica koji smo skrivali pod maskama i koji je nedostajao u socijalnoj interakciji. Također je izložio i kip samuraja koji je bio njegov završni rad na drugoj godini Likovne akademije u Zagrebu, a predstavlja umjetnikovu osobnu preobrazbu.
Art Zagreb je definitivno vrhunska stvar i definitivno fali puno više ovakvih dešavanja i kulturnih događaja pogotovo vezanih direktno za umjetnost i za mlade umjetnike, izjavio je Branimir Boban za Dom na kvadrat.
Edukativan program, mnoštvo izložbi i predstavljenih noviteta te suradnja srodnih sajmova, ponudili su cjelovit program kojem se nadamo i iduće godine.
Arhitektura i dizajn
Celje kao model: Kako gradovi rastu kroz dijalog struke, uprave i građana
Što europski gradovi mogu naučiti od Celja?
Na javnoj tribini u Uraniji, prostoru kreacije u Zagrebu, 2.7.2026. otvorena je rasprava o tome kako se suvremeni europski gradovi nose sa sve složenijom birokracijom, klimatskim izazovima i potrebom da građani stvarno sudjeluju u odlukama koje oblikuju njihov prostor. Povod susretu bio je međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za novi Putnički centar Celje, na kojem je pobijedio hrvatski studio ARGU. No razgovor se, kako je istaknuo arhitekt Marko Gusić, nije zadržao na pobjedničkom rješenju, već se otvorio prema procesu koji svakom takvom projektu prethodi. Tribinu je vodio Marko Gusić, a u razgovoru su sudjelovali gradonačelnik Celja Matija Kovač i arhitektica Monika Tominšek, voditeljica Ureda za razvoj, projekte i gospodarstvo grada Celja.
Celje – vizija grada koja nastaje kroz dijalog
Celje je treći po veličini grad u Sloveniji, s oko 50 000 stanovnika, znatno manji od Zagreba, ali suočen sa sličnim strukturnim problemima: naslijeđenom urbanističkom mrežom, birokracijom koja usporava velike zahvate i potrebom da se javni prostor prilagodi današnjim, a ne jučerašnjim potrebama građana. Upravo ta usporedivost izazova, unatoč razlici u veličini, čini celjski model zanimljivim i za hrvatsku publiku.
Ono što Celje čini zanimljivim primjerom nije jedan pojedinačni projekt, nego pristup upravljanju gradom koji se gradi godinama, kroz kontinuiran dijalog sa strukom i građanima, dugoročno planiranje i otvorene arhitektonske natječaje. Umjesto da se veliki potezi provode odozgo, bez konzultacija, celjski model počiva na ideji da urbanizam, promet, javni prostor, kultura i gospodarstvo treba promatrati kao jedinstven sustav, a ne kao odvojene resore koji se rješavaju pojedinačno.
Upravo je ta cjelovitost razlog zašto je vizija Celja postala tema regionalnog interesa. Grad se suočava s izazovima sličnim onima u Zagrebu i drugim srednjoeuropskim gradovima, ali je pronašao način da ih pretvori u konkretne projekte, čak i kada širi urbanistički okvir nije potpuno definiran. Slični izazovi, od gužvi u prometu do nedostupnog stanovanja, detaljno su opisani i u našem tekstu Gradovi kakve poznajemo više ne funkcioniraju: evo kako ćemo živjeti u budućnosti, gdje se pokazuje da rješenja poput grada od 15 minuta ili superblokova nisu futuristička fantazija, nego modeli koji se već testiraju diljem Europe, a dijelovi Zagreba, poput Trnskog, Sigeta i Travnog, po tom principu funkcioniraju već desetljećima.
Gradonačelnik Matija Kovač o tome je otvoreno rekao:
„Cijeli sustav urbanističkog planiranja opterećen je birokracijom i vrlo je teško pokrenuti stvari bez ovakvog pristupa. Čak i za najbolje stručnjake prepreke su toliko velike da danas više gotovo ne možemo maštati o velikim vizijama kroz urbanizam. Ali možemo ih ostvarivati kroz konkretne projektne vizije, i to je za nas bio najveći iskorak.
Naš grad već 18 godina nema usvojen generalni urbanistički plan. Ipak, u posljednje četiri godine promijenili smo tim i pristup, ali rezultati još nisu u potpunosti onakvi kakve smo očekivali u području urbanizma.
Zato moramo primijeniti drugačije pristupe – promjene moraju biti i ekonomske prirode, ne samo društvene.“
Ova iskrenost, rijetka na ovakvim javnim nastupima, dobro ilustrira zašto se o Celju govori kao o modelu vrijednom pažnje. Grad ne skriva svoje strukturne probleme, nego ih otvoreno stavlja na stol kao polazište za razgovor o rješenjima.
Urania: prostor koji je vratio kulturu u kvart
Tribina se održala u Uraniji – prostoru kreacije, smještenom na Trgu Eugena Kvaternika u Zagrebu, u zgradi nekadašnjeg kina Partizan, kasnije Urania. Prostor su preuredili i u njega se uselili arhitekti studija 3LHD, koji su od četiri izvorna volumena zgrade sačuvali tri: ulaznu zgradu, lobi i veliku dvoranu, dok je ulazni paviljon zamijenjen novim, staklenim.
Osim što je postala novi ured 3LHD-a, Urania je zamišljena i kao javni prostor otvoren široj publici, kroz izložbe, predavanja i razna događanja. Javne tribine u Uraniji, u sklopu koje je organizirana i tribina o Celju, koncipirana je kroz tri tematske cjeline: arhitekturu i dizajn, umjetnost i ekologiju te održivost i urbanizam. Osim toga, Urania je postala i novi dom Zagreb Film Festivala nakon što je grad ostao bez kina Europa, a prostor redovito ugošćuje i izložbe, predstave i multimedijalne performanse.
Takav prostor, koji spaja uredski rad arhitektonskog studija s otvorenim programom za javnost, sam po sebi je primjer teme o kojoj se na tribini raspravljalo: kako kulturni i kreativni sadržaj mogu oživjeti dio grada i ponovno ga učiniti mjestom okupljanja, slično kao što su nekadašnja kina nekad bila epicentri svojih kvartova.
3LHD: arhitektonski studio iza prostora i iza velikih projekata
Studio 3LHD, čiji je ured danas smješten upravo u Uraniji, jedan je od najprepoznatljivijih hrvatskih arhitektonskih ureda. Osim uređenja vlastitog prostora, studio stoji iza nekoliko velikih infrastrukturnih i urbanističkih projekata koji pokazuju širinu njihovog djelovanja, od javnih prostora do velikih mostova. Jedan od partnera studija, arhitekt Marko Dabrović, u podcastu Prostor otvoreno je progovorio o problemima nekontroliranog širenja gradova:
„Gradovi su se jako razvukli. Ne radi se planirano, radi se individualno i često bez adekvatne infrastrukture. To su teme koje treba probuditi u Hrvatskoj.“
Ovakav stav, koji dolazi od arhitekta uključenog u velike projekte poput mosta preko Kaštelanskog zaljeva, gdje je 3LHD surađivao sa slovenskim projektantima na pobjedničkom natječajnom rješenju, pokazuje da se pitanja planiranog rasta gradova provlače kroz cijelu njihovu praksu, od malih uredskih prostora poput Uranije do velikih infrastrukturnih zahvata.
Zašto su ovakve tribine bitne
Javne tribine poput ove imaju vrijednost koja nadilazi samu temu natječaja ili konkretnog projekta. One otvaraju prostor za razgovor o procesima koji obično ostaju skriveni od javnosti, poput toga kako se formira projektni zadatak, tko donosi odluke o razvoju grada i kako se ti procesi mogu učiniti transparentnijima. Slična pitanja, u kontekstu urbane transformacije hrvatskih gradova, otvorio je i arhitekt i urbanist Alen Žunić u intervjuu o budućnosti gradova, gdje je naglasio kako urbanizam treba promatrati kroz širi kontekst društva, prostora i tehnologije, a ne isključivo kroz tehničke propise.
Osim toga, ovakvi formati potiču izravnu razmjenu između struke, uprave i publike. Pitanja iz publike, o utjecaju arhitektonske edukacije na upravljanje gradom ili o primjerima dobre prakse iz drugih gradova, pokazuju da građani žele razumjeti kontekst, a ne samo krajnji rezultat. Time se gradi povjerenje i osnažuje osjećaj da odluke o gradu nisu donesene izolirano, već kroz dijalog koji uključuje i one na koje te odluke izravno utječu.
Arhitektonski natječaji kao alat participacije
Vizija Celja oslanja se dobrim dijelom na otvorene arhitektonske natječaje, a slična praksa sve je prisutnija i u Hrvatskoj. Slično je pristupljeno i u Malinskoj, gdje je javni urbanističko-arhitektonski natječaj za uređenje Obalnog pojasa raspisan još 2015. godine, s ciljem da se veći zahvat u javnom prostoru planski uklopi u okoliš, a ne provodi fragmentirano.
Natječaji ove vrste otvaraju prostor i za javni uvid u proces, kao što je bio slučaj s izložbom natječajnih radova za Osnovnu školu Dubrava – centar, gdje su građani mogli razgledati sva nagrađena rješenja prije nego što je odabran konačni projekt.
Rasprava o participaciji građana ne odnosi se samo na velike infrastrukturne ili urbanističke zahvate.
Tribina u Uraniji, u prostoru koji sam po sebi predstavlja primjer oživljavanja javnog prostora, pokazala je da se kvalitetan grad ne stvara pojedinačnim intervencijama, nego dosljednim i promišljenim procesom u kojem struka, uprava i građani sudjeluju zajedno.
Vizija Celja, unatoč vlastitim birokratskim preprekama koje je gradonačelnik Kovač otvoreno priznao, pokazuje da je moguće graditi grad kroz konkretne projekte čak i kad širi plan nedostaje.
Foto: Jure Živković
Događanja
SCCGF ZAGREB 2026
Domaći i međunarodni stručnjaci koji su predstavili najnovije trendove, istraživanja i inovacije u području suvremenih ostakljenih pročelja.
28.05.2026. u Hotelu Pullman, City Island, Buzin, Zagreb održana je, treća po redu, međunarodna znanstvena konferencija o suvremenim ostakljenim pročeljima: „International Scientific Conference on Contemporary Glass Facades – Zagreb 2026“ u organizaciji Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i tvrtke „KFK“, d.o.o.. Konferencija predstavlja nastavak uspješne suradnje znanstvene institucije i tvrtke iz gospodarskog sektora.
Cilj konferencije je bio okupiti stručnjake iz znanstvenog, istraživačkog i gospodarskog sektora u svrhu predstavljanja novosti iz svijeta graditeljstva, arhitekture, tehnologije, dizajna, konstrukcija, energetske učinkovitosti i budućnosti ostakljenih pročelja. Arhitekti, inženjeri, dizajneri, gospodarstvenici i znanstvenici razmijenili su iskustva i ideje u području tema konferencije.
Konferencija je obuhvatila širok spektar tema vezanih uz suvremena ostakljena pročelja, uključujući projektiranje i analizu staklenih ovojnica zgrada, tehnološke inovacije i konstrukcijska rješenja, energetsku učinkovitost i održivost te buduće trendove i mogućnosti razvoja u ovom području. Posebna pozornost posvećena je novim istraživanjima, razvoju naprednih modela i alata te primjeni inovativnih pristupa u arhitekturi, građevinarstvu i inženjerstvu.
Među temama našla su se pitanja oblikovanja visokih poslovnih zgrada, dvostrukih fasadnih ovojnica, optimizacije geometrije pročelja, utjecaja klimatskih uvjeta na staklene sustave, razvoja izolacijskih i laminiranih stakala, kao i rješenja usmjerenih na energetsku učinkovitost, kružno gospodarstvo i zelenu arhitekturu. Dodatno, raspravljalo se o integraciji staklenih pročelja u obnovu zaštićene kulturne baštine te njihovoj ulozi u suvremenim urbanim sredinama
U prvom djelu konferencije tvrtke iz gospodarskog sektora predstavile su istraživanja i novosti u području ostakljenih pročelja.Tvrtke KFK, d.o.o., Hydro Building Systems Croatia, d.o.o., Alukönigstahl d.o.o. i AGC Fineo predstavili su inovacije i trendove na tržištu u području proizvodnje i izrade ostakljenih pročelja i prateće opreme.
U drugom su dijelu znanstvenici iz različitih zemalja predstavili širok spektar tema vezanih uz ostakljena pročelja. U sklopu Konferencije objavljen je i Zbornik međunarodno recenziranih znanstvenih radova. Program Konferencije, Zbornik i fotografije te ostale informacije nalaze se na web stranici konferencije.
