Dizajn i trendovi
Giulio Cappellini: Pred dizajnere namještaja stavljen je veliki izazov
Kod dizajniranja proizvoda moramo voditi računa o novoj slobodi kupaca
Kraj rujna u Zagrebu obilježio je 8. Zagreb Design Week. Na najvećem događaju iz područja dizajna u Hrvatskoj, saznali smo sve o novim trendovima u dizajnu i kakva budućnost očekuje industriju namještaja.
Multifunkcionalnost – bitnija nego ikada prije
Plastika kao materijal više se gotovo ne koristi. Blještavilo je izgubilo svrhu, a naglask je na udobnosti i povezanosti s prirodom.
Dominiraju umirujuće zaobljene linije, nelakirano drvo na kojem se jasno očituju godovi i sva njega izvornost. Velik je naglasak na čvrstim i izdržljivim tkaninama, a malo prostora i to samo u detaljima dobila je koža. Sveprisutno je željezo i reciklirani materijali.
Prevladavaju umirujuće pastelne boje, zatim siva, crna, a žarke boje poput crvene obavezno dolaze u matiranoj varijanti.
Multifunkcionalnost namještaja izražena je više nego ikada prije.
Zašto dizajneri namještaja danas imaju pune ruke posla?
Novo normalno promijenilo je potrebe ljudi pa stoga i sam dizajn namještaja koji će se proizvoditi u godinama ispred nas. Objasnio nam je to Giulio Cappellini, čije je ime sinonim za dobar dizajnerski namještaj.
„Koristimo svoju kuću na drugačiji način, a vjerujem da ćemo i u budućnosti koristiti svoje kuće kao urede. To znači da imamo drugačije potrebe u svome dome. Nije isto koristimo li stolicu samo kako bismo nešto pojeli ili na toj istoj stolici moramo sjediti i do 12 sati, a s druge strane ne želimo u svom domu imati uredsku stolicu. Želimo udobnu, ali lijepu stolicu. Zato dizajneri imaju pune ruke posla. Javni prostori se također mijenjaju. Restorani, lounge barovi, uredi, pa stoga mislim da je pred dizajn stavljen veliki izazov u ovom trenutku“, rekao je Cappellini.
Istaknuo je kako dizajneri svaki komad namještaja sve više nastoje raditi kao unikat, jer kaže, kupci danas imaju veliku slobodu izbora i vole kombinirati različite proizvode, različit dizajn, različitih dizajnera i tvrtki.
„Kod dizajniranja proizvoda doista moramo voditi računa o toj novoj slobodi kupaca i raditi proizvode koje kupci mogu uklopiti u različita arhitektonska rješenja“, naglasio svjetski poznati dizajner namještaja koji je svoje iskustvo podijelio na konferenciji strateškog restrukturiranja industrije namještaja u „industriju s identitetom“ koju je organizirao ZGDW u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca — Udruga drvne i papirne industrije.
Namještaj s identitetom
Predsjednik ove udruge, Ivić Pašalić, istaknuo je na Zagreb Design Week-u kako je budućnost industrije namještaja zasigurno ulaganje u namještaj s identitetom koji se pokazao kao najotporniji i najsigurniji za ulaganje.
„Namještaj s identitetom je apsolutno poslovno rješenje za sve one koji ozbiljno kane ostati u poslu. Pod tim pojmom podrazumijevamo identitet dizajnera, tvrtke te identitet zemlje. Dakle put je poduzetnička kreativnost, dizajnerska kreativnost, državna pomoć sa jasnim ciljem da nadam se za jedno desetak godina na svjetskoj i europskoj mapi drvne industrije, Hrvatska bude upisana kao zemlja u kojoj se radi visoko vrijedan dizajnerski namještaja i da bude jedan relevantan broj proizvođača, nekoliko desetina“, rekao je Pašalić.
Proizvodnja namještaja s identitetom težak je i skup put, ali isplati se. U Hrvatskoj trenutno posluje samo nekoliko, ali sve redom uspješnih proizvođača dizajnerskog namještaja.
Dizajn i trendovi
2026. godina u interijerima: Topliji tonovi, prirodni materijali i osobni stil
U odnosu na prethodne godine, u kojima su dominirale hladne sive, bijele i bež nijanse, sve je izraženija potreba za bojama koje stvaraju osjećaj doma i udobnosti
Godina pred nama donosi jasan zaokret u svijetu dizajna interijera. Nakon razdoblja naglašenog minimalizma, hladnih tonova i neutralnih paleta, trendovi uređenja interijera 2026 najavljuju povratak emocije u prostor.
Dizajnerska zajednica sve se više okreće toplijim bojama, bogatim teksturama i interijerima koji nisu samo estetski privlačni, već i emocionalno ugodni za svakodnevni život. Stručnjaci ističu kako se fokus pomiče s vizualne sterilnosti prema prostorima koji pričaju priču o ljudima koji u njima žive.
Upravo o tim promjenama govori dizajnerica interijera Martina Kordić, koja ističe da 2026. godina označava novi dizajnerski početak.
Toplije boje kao odgovor na godine neutralnosti
Prema riječima Martine Kordić, trendovi uređenja interijera 2026 donose jasan povratak toplijem spektru boja.
U odnosu na prethodne godine, u kojima su dominirale hladne sive, bijele i bež nijanse, sve je izraženija potreba za bojama koje stvaraju osjećaj doma i udobnosti. Krem, pijesak, zemljani tonovi, ali i dublje nijanse poput terakote, maslinasto zelene, tamne plave i bogatih okera postaju temelj novih interijera.
Otkrijte koje će boje zidova vladati interijerima u 2026.
Ove boje ne djeluju agresivno, već stvaraju vizualnu toplinu i osjećaj sigurnosti, što je sve važnije u vremenu stalnih promjena.
Boja godine kao novo bijelo platno dizajna
Pantoneov odabir bijele boje kao boje godine dodatno naglašava ideju novog početka. U kontekstu trendova uređenja interijera 2026, bijela više nije cilj sama po sebi, već podloga za kreativnost.
Kako ističe dizajnerica, bijela funkcionira kao prazno platno na kojem se mogu graditi slojevi boja, tekstura i osobnih detalja. Za razliku od ranijeg minimalizma, u kojem je bijela bila krajnji izraz pročišćenosti, sada postaje osnova za bogatiji, slojevitiji dizajn.
Organski oblici i nostalgija kao dizajnerski odgovor
Uz promjenu palete boja, trendovi uređenja interijera 2026 donose i povratak zaobljenim, organskim oblicima. Namještaj s mekšim linijama, inspiriran estetikom 70-ih godina, sve je prisutniji u suvremenim interijerima.
Vidljiv je i povratak elemenata koji su nekoć smatrani pretjeranima – kristalni lusteri, bogatiji tekstili, detalji koji podsjećaju na rokoko ili klasične stilove, ali interpretirani na suvremen način. Prostor ponovno postaje mjesto izraza, a ne puka kulisa.
Održivi materijali i autentične teksture
Jedan od ključnih elemenata koji obilježava trendove uređenja interijera 2026 jest snažan fokus na održivost. Prirodni i reciklirani materijali postaju standard, a ne iznimka.
Drvo, bambus, pluto, reciklirano staklo i kamen koriste se s naglaskom na autentičnost. Površine se više ne skrivaju niti „ispravljaju“ – vidljive su nepravilnosti, tekstura i tragovi materijala, što prostoru daje dubinu i karakter. Posebno se ističu metalni finiši poput bronce i bakra, koji svojim toplim tonovima dodatno obogaćuju interijer.
Kako postići promjenu s nekoliko jednostavnih trikova
Iako promjene zvuče ambiciozno, dizajnerica naglašava da se novi smjer može postići i bez velikih zahvata.
„Voljela bih vidjeti možda čak i odvažnije tapete koje zaista mogu izgledati kao svojevrsno umjetničko djelo na zidu. Isto tako, i poneki hrabriji komad namještaja – sofe s predivnim linijama koje se lako uklapaju u različite stilove uređenja. Sve se to može postići s nekoliko jednostavnih trikova, bez velikih zahvata, ako se prostoru pristupi promišljeno“, ističe Martina Kordić.
Tapete, izražajna rasvjeta, naglašeni komadi namještaja ili izlaganje osobnih predmeta i uspomena postaju ključni alati u oblikovanju prostora koji odražava karakter svojih stanara.
Individualnost kao glavni dizajnerski smjer
Za kraj, trendovi uređenja interijera 2026 jasno poručuju da dom više nije izložbeni prostor. On postaje utočište – mjesto u kojem se svakodnevni život slobodno odvija.
Minimalizam ustupa mjesto individualnosti. Prostor se puni predmetima, sjećanjima i bojama koje imaju značenje. Kako dizajnerica ističe, život se ne može svesti na savršeno posložene površine – interijer mora pratiti ritam stvarnog života.
U 2026. godini dom je ponovno mjesto emocije, topline i osobnog izraza. I upravo u tome leži njegova najveća vrijednost.
Boje i materijali
Boja godine pod povećalom: Evo kako je ova ne-boja podjelila struku
“U vremenu kada nas okružuje sve više vizualne i informacijske buke, ova boja poziva na refleksiju, pomaže nam da se ponovno usmjerimo i barem nakratko oslobodimo utjecaja vanjskih podražaja.” kažu iz Pantonea
Boja godine ne bira se slučajno – ona pokušava uhvatiti kolektivno raspoloženje, tržišne trendove i emocionalne potrebe društva. Nakon pandemije koronavirusa boja godine bila je Viva Magenta, snažna i optimistična nijansa koja je simbolizirala povratak energije i povezivanje digitalnog i stvarnog svijeta. Godinu kasnije slijedio je Peach Fuzz, boja koja je reflektirala potrebu za bliskošću, nježnošću i emocionalnim povezivanjem, dok je prošlu godinu obilježila Mocha Mousse, nijansa koju smo povezivali s udobnošću i povratkom osjećaju sigurnosti.
Pitanje koje se logično nameće glasi – koja boja godine može obilježiti ovu?
“U ovom razdoblju promjena, u kojem ponovno promišljamo budućnost i vlastitu ulogu u svijetu, PANTONE 11-4201 Cloud Dancer predstavlja diskretnu nijansu bijele koja simbolizira jasnoću i smirenje. U vremenu kada nas okružuje sve više vizualne i informacijske buke, ova boja poziva na refleksiju, pomaže nam da se ponovno usmjerimo i barem nakratko oslobodimo utjecaja vanjskih podražaja.” kažu iz Pantonea.
Kako Pantone bira boju godine
Akademska slikarica Diana Sokolić objašnjava da Pantone boju godine bira još od 1999. godine, i to kroz detaljno praćenje globalnih trendova.
„Firma Pantone od 1999. godine bira boju godine. To je jako dobar marketinški potez jer se već s nestrpljenjem čeka koju će boju proglasiti za iduću godinu. Oni prate trendove u industriji, dizajnu, modi, automobilskoj industriji, kulinarstvu i na temelju onoga što se više prodavalo i koristilo pokušavaju predvidjeti boju koja će prevladavati.“
Za ovu godinu Pantone je izabrao bijelu boju nazvanu Cloud Dancer – nijansu koja je istovremeno tiha, suzdržana i snažno simbolična.
Cloud Dancer: mir ili gubitak identiteta?
Bijela boja izazvala je snažne reakcije. Dok jedni u njoj vide mir, novi početak i rasterećenje od vizualne buke, drugi je doživljavaju kao nastavak trenda koji briše identitet iz svakodnevice.
Diana Sokolić kritički promatra suvremeni odnos prema boji:
„Živimo u tehnološki najrazvijenijem dobu ikada, a istovremeno nas okružuje najmanje boje ikada. Govorim o zapadnom svijetu. Sve je sivo, bež, bijelo – od automobila, arhitekture, interijera do dječje opreme. Ta kromofobija 21. stoljeća je posvuda.“
Prema njezinim riječima, neutralne nijanse postale su poželjni standard, no time se gubi karakter prostora i svakodnevice.
„Sve ove boje koje je Pantone birao zadnjih godina su prigušene. One nemaju identitet. I sad izabrati bijelu boju kao trend… gore od toga može biti samo bezbojna boja.“
Boja godine u interijeru: prazno platno za nove početke
S druge strane, dizajneri interijera u boji godine vide drugačiji potencijal. Dizajnerica Martina Kordić ističe da Cloud Dancer može funkcionirati kao snažna podloga za promjene.
„Slažem se s tim odabirom jer bijela jer simbolizira nadu i novi početak. Izuzetno je dobra podloga za nove smjerove, pogotovo jer smo se posljednjih godina okretali hladnijim nijansama, a sada se vraćamo toplijem spektru boja.“
Kako neutralne boje učiniti zanimljivijima?
U tom kontekstu, bijela više nije kraj priče, već početak – neutralna osnova na kojoj se mogu graditi osobni izrazi, teksture i akcenti boje.
Jesu li bijela i crna uopće boje?
Jedna od čestih rasprava vezanih uz boju godine odnosi se na pitanje jesu li bijela i crna uopće boje. Diana Sokolić razjašnjava tu dilemu kroz povijest umjetnosti.
Rečenica da crna i bijela nisu boje potiče od Renoira.
“Renoir, kao impresionist, prvi je rekao da crna i bijela nisu boje jer impresionisti crnu i bijelu nisu koristili. Oni su slikali titranje svjetla. I za to su koristili pastelne boje. Crna nije bila dozvoljena niti u akvarelu, niti u pastelu. Danas ta pravila više ne vrijede. Dakle, crna i bijela jesu boje, ali nisu u fizikalnom smislu, jer je bijela svjetlo, a crna je mrak.”
U fizikalnom smislu bijela nije boja jer predstavlja zbroj svih valnih duljina vidljive svjetlosti, dok crna nastaje potpunim izostankom svjetlosti. Zato se u fizici bijela i crna ne promatraju kao boje, iako u umjetnosti i dizajnu imaju ravnopravnu ulogu kao pigmenti i nositelji značenja.
Zašto je naš svijet postao siv? Psihološki učinak boja na našu svakodnevnicu
Treba li nam više boje?
U zaključku, rasprava o tome koja je boja godine otvara puno šire pitanje – koliko boje želimo u svojim životima.
„Ja volim boje. To mi je struka. Mislim da su boje radost i da bi više boje unijelo više radosti u naše živote“, kaže Sokolić, dodajući kako su i filmovi nekada bili bogatiji bojama nego danas.
U vremenu vizualne buke i stalnih podražaja, možda upravo tišina bijele boje daje prostor za razmišljanje, ali istovremeno podsjeća koliko nam boja – u prostoru i u životu – zapravo nedostaje.
You must be logged in to post a comment Login