south africa
Urbanizam
Umjetnost u javnom prostoru – kako murali mijenjaju lice grada
Kako bismo bolje razumjeli što ovakve intervencije znače u praksi, razgovarali smo s četvero umjetnika…
Umjetnost u javnom prostoru sve je važniji element suvremenih gradova. Murali, instalacije i druge intervencije izlaze iz galerija i prelaze u svakodnevni prostor — ondje gdje ljudi žive, prolaze i zadržavaju se.
U urbanoj okolini, koja je sve češće obilježena sivim i uniformiranim površinama, ovakvi radovi donose boju, toplinu i trenutke iznenađenja koji mijenjaju ritam prostora.
Istovremeno, murali mijenjaju i naš odnos prema gradu: od funkcionalnog okvira postaje mjesto identiteta, pripadnosti i vizualne komunikacije.
Najnoviji natječaj HDLU-a za oslikavanje dviju zagrebačkih trafostanica dodatno otvara pitanje: što umjetnost u javnom prostoru znači za grad i njegove stanovnike? Od 2020. do danas u Zagrebu je oslikano 15 trafostanica, raspršenih od Trešnjevke i Dubrave do Novog Zagreba i Sesveta — stvarajući mrežu lokacija koje više nisu samo dio infrastrukture, nego i prepoznatljivi vizualni akcenti.
Kako bismo bolje razumjeli što ovakve intervencije znače u praksi, razgovarali smo s četvero autora koji su već oslikali zagrebačke trafostanice. Njihova iskustva otkrivaju kako publika reagira na procese koji se odvijaju na ulici, kako se bira motiv za specifičnu lokaciju te kako mural može utjecati na atmosferu kvarta.
Zašto murali oblikuju identitet grada?
Da murali mogu snažno utjecati na identitet prostora, potvrđuje i umjetnica Klara Rusan, koja ističe kako su neki europski gradovi gotovo prepoznatljivi upravo po muralima.
Lisabon ili Berlin su primjer koliko murali mogu oživjeti grad i udahnuti život u fasade koje su na rubu zaborava. “Sve su to galerije na otvorenom. To je ono što je po meni benefit “muraliziranja”. Što je dostupno za sve i svakoga i što često znači i udisanje života u nešto što je na umoru (dotrajala boja fasada) a i neki arhitektonski nezanimljivi momenti mogu dobiti novi kontekst i priču.”, kaže umjetnica.
Zahvaljujući takvim intervencijama, umjetnost u javnom prostoru djeluje kao korektiv suvremene urbanizacije — razbija sivilo, unosi ritam i stvara vizualne orijentire koji građanima ostaju u memoriji.
Zašto je naš svijet postao siv? Psihološki učinak boja na našu svakodnevnicu
Trafostanice kao idealna urbana platna
Iako tehničke i funkcionalne, trafostanice nude neočekivano dobru podlogu za umjetničke intervencije.
„To su čista betonska platna razasuta po gradu. Imaju praktičnu svrhu, ali ne i estetsku — zašto ih ne iskoristiti za murale?“, kaže ilustrator Ivan Stanišić.
Zbog svoje kompaktne geometrije i položaja u prostoru, trafostanice postaju mali, ali izrazito vidljivi javni ekrani — mjesta koja prirodno privlače poglede i otvaraju prostor za kreativne interpretacije.
Motivi koji nastaju iz prostora, konteksta i zajednice
Motiv murala često proizlazi iz same lokacije ili atmosfere kvartova. Ponekad je polazište vrlo praktično — kao u slučaju Ivana, koji je mural smjestio uz dječje igralište i tome prilagodio vizualni karakter rada.
„Kit mi je omogućio da povežem scenu preko više zidova i unesem razigranost u predgrađe.“, kaže.
Drugi umjetnici posežu za konceptualnim igrama ili vizualnim paradoksima. Za Miju Matijević Akrap, koja je oslikala mural „Elektro antika“, motiv je bio spoj neočekivanog i poznatog:
„Željela sam spojiti antičke vaze i suvremenu infrastrukturu — nešto poznato u neočekivanom kontekstu.“
Njezin mural tako ne funkcionira samo dekorativno, već i kao mali vizualni komentar koji privlači pogled.
U Španskom je Klara Rusan motiv pronašla u snažnom identitetu lokalne zajednice:
„Špansko je kolijevka skate kulture pa sam Špaolin redovnike prikazala kako skateaju na rampama.“
Time mural ne samo da ukrašava prostor, nego ga povezuje sa stvarnom pričom stanovnika.
Postoje i situacije u kojima motiv dolazi iz tradicije, književnosti ili konteksta ustanove. Tako je Agata Lučić, stvarajući mural za vrtić u Zapruđu, polazište pronašla u dječjoj književnosti:
„Vodila sam se motivima ‘Šume Striborove’ i ‘Hlapića’, jer je mural nastajao povodom 150. obljetnice rođenja Ivane Brlić Mažuranić.“
Sve to potvrđuje da umjetnost u javnom prostoru ima sposobnost ispričati lokalnu priču — kroz boju, motiv i kontekst.
Kako publika reagira na stvaranje murala?
Reakcije prolaznika, kažu autori, uglavnom su vrlo pozitivne. Ljudi zastaju, promatraju proces, razgovaraju s umjetnicima i često se vraćaju kako bi vidjeli napredak. U nekim slučajevima, djeca su uključena u proces stvaranja što dodatno spaja publiku sa umjetničkim djelima.
No javni prostor uvijek uključuje određenu nepredvidivost. Dok stvaranje murala može biti vrlo toplo i zajedničko, završeni rad izložen je različitim interpretacijama i reakcijama.
Rad Mie Matijević Akrap je na kraju bio demoliziran.
„Pred kraj je dio murala bio prešaran sprejem… kasnije sam čula da je nekima smetala roza boja. To je rizik rada u javnom prostoru i podsjetnik koliko su reakcije nepredvidive.“, kaže slikarica.
Takvi trenuci pokazuju da murali nisu samo estetski zahvati, nego i mjesta društvenog kontakta — i ponekad, sukoba.
Umjetnost u javnom prostoru kao alat zajednice
Murali su više od vizualnih intervencija — oni potiču komunikaciju i stvaraju osjećaj zajedničkog prostora. Kada ljudi svakodnevno prolaze pokraj djela koje odražava identitet kvarta ili priziva emociju, nastaje prirodni dijalog između umjetnosti i zajednice.
Time murali postaju elementi urbanog identiteta i važan podsjetnik da prostor kojim se krećemo pripada svima.
Psihologija boja: zašto nam murali trebaju?
U gradovima prepunima betona, stakla i neutralnih tonova, boja ima iznimno snažan psihološki učinak. Vizualni podražaji iz okoline utječu na raspoloženje, energiju i osjećaj pripadnosti prostoru. Toplije nijanse podižu vitalnost i optimizam, hladnije stvaraju smirenje i osjećaj prostranosti, a grafički ritam uvodi dinamiku u svakodnevicu.
U ovako strukturiranom urbanom krajoliku murali ne djeluju samo kao dekoracija — oni preuzimaju funkciju vizualnog odmora i emocionalnog sidrišta. Kada se koloristički akcent pojavi ondje gdje ga ne očekujemo, njegov je učinak još snažniji.
Murali postaju emocionalne pauze u prostoru: razbijaju rutinu, usporavaju pogled i stvaraju trenutak koji čini grad ljudskijim. Upravo zato umjetnost u javnom prostoru postaje vizualni i emocionalni predah unutar urbanog sivila.
Gdje bi se murali mogli pojaviti u budućnosti?
Umjetnici vide još mnogo prostora za širenje ovakvih projekata. Agata Lucić naglašava važnost intervencija i u manjim gradovima, iako priznaje poriv da se poigra i po novim fasadama.
„Kako sam odrasla u Delnicama, zadnje dvije godine gledam jednu trafostanicu u parku i voljela bih nju jednom oslikati i napraviti nešto u mjestu u kojem sam provela svoje djetinjstvo. Volim tu lokaciju jer je okružena drvećem i mislim da bi bio lijep kontrast između crteža i zelenila. Naravno, u Zagrebu sigurno ima lokacija na kojima bi se dali realizirati slični projekti, no kako dolazim iz manjeg mjesta u kojem baš i nisam primjetila oslikane murale, bilo bi mi zanimljivo vidjeti (i sudjelovati) u nekoj akciji u tom obliku.”, kaže grafičarka.
Klara Rusan pak vidi vrijednost u revitalizaciji postojećih urbanih cjelina:
“Mislim da bi bilo sjajno da se obnovi zid u Branimirovoj uz prugu i da se ponovi projekt poput onog 2009. koji je bio organiziran od Ivane Vukšić, direktorice Muzeja ulične umjetnosti. S obzirom da živim u Novom Zagrebu, često razmišljam o tome da bi novozagrebačke zgrade, limenke, koje imaju velike prazne bočne fasade, mogle dobiti neki svoj prepoznatljivi vizual.”
Ovakvi prijedlozi pokazuju da umjetnost u javnom prostoru može biti i urbanistički alat. Način da se kvartovi i manji gradovi prepoznaju, vizualno ožive i potaknu na dijalog.
Umjetnost kao svakodnevni susret s gradom
Murali na trafostanicama možda su mali po formatu, ali veliki po učinku. Oni unose boju u sivilo, potiču dijalog, stvaraju identitet i omogućuju stanovnicima da svoj kvart vide drugim očima. Umjetnost u javnom prostoru podsjeća nas da grad nije samo arhitektura i infrastruktura — nego živi organizam koji se oblikuje kroz priče, boje i ljude koji ga svakodnevno koriste.
naslovna fotografija: HDLU/ Šimun Bučan
Kreirajmo dom zajedno
Donosimo ideje za božićne poklone – potražite ih u Lesnini
Od dekica i kućnih ogrtača do posuđa i praktičnih dodataka za dom…
Božić nam se često prikrade brže nego što planiramo, a potraga za poklonima lako se pretvori u stres. Posebno kada želimo darovati nešto lijepo, kvalitetno i korisno – poklon koji neće završiti zaboravljen u ladici. Upravo zato donosimo ideje za božićne poklone koje se vežu uz dom i svakodnevni život posljednjih su godina među najtraženijima.
Kako bismo olakšali izbor, zavirili smo u ponudu Lesnine i uz pomoć Valentine Filipčić Lafter, prodajne savjetnice, izdvojili nekoliko provjerenih prijedloga koji odgovaraju različitim ukusima, dobnim skupinama i stilovima života.
Pokloni za parove: kućni ogrtači i sauna ručnici
Kada biramo poklon za mladi bračni par, često tražimo nešto neutralno, ali istovremeno osobno i dugotrajno. Kućni ogrtači i sauna ručnici idealan su izbor jer spajaju udobnost, kvalitetu i svakodnevnu upotrebu.
U ponudi se nalaze modeli od 100 % pamuka, u različitim bojama i teksturama – od klasičnog frotira do modernog waffle uzorka. Postoje razlike u dimenzijama: ženski sauna ručnici su nešto duži, dok su muški kraći i prilagođeni drugačijem kroju. Upravo ta pažnja prema detaljima čini ih promišljenim i kvalitetnim božićnim poklonom.
Dekice koje stvaraju osjećaj doma
Ako postoji poklon koji gotovo svi vole, to su dekice. Posebno u zimskim mjesecima, kada večeri provodimo na kauču, uz film, knjigu ili razgovor, dekica postaje nezaobilazan dodatak.
Lesnina nudi velik izbor dekica različitih boja, dezena i kvaliteta – od pristupačnijih modela do premium varijanti poput onih iz kolekcija Villeroy & Boch. Standardne dimenzije i mekani materijali čine ih sigurnim izborom za prijateljice, obitelj ili kao lijepu uspomenu na jedan Božić.
Vaze, posude i čaše: elegantni i trajni pokloni
Dekorativni predmeti poput vaza, posuda za kekse ili kvalitetnih čaša uvijek su dobar izbor za one koji vole poklone s dugim vijekom trajanja. Riječ je o predmetima koje rijetko kupujemo sami, ali ih rado primimo na dar.
Posebno su praktične posude za božićne kolače, koje u prosincu gotovo svi koriste, kao i čaše – uz mali savjet da je dobro znati pije li osoba vino, vodu ili koktele. Takvi pokloni spajaju funkcionalnost i estetiku, što ih čini sigurnim odabirom.
Božićne kolekcije posuđa koje se iz godine u godinu vraćaju
Božićne kolekcije posuđa često se doživljavaju kao sezonske, no u praksi su uvijek rado viđen poklon. Kvalitetne šalice, tanjuri ili setovi s blagdanskim motivima postaju dio obiteljskih rituala i svake se godine ponovno vade iz ormara.
Pretvorite svoj dom u božićnu bajku uz Villeroy & Boch kolekciju Toys Delight
Poruke poput “All you need is Christmas” dodatno naglašavaju blagdanski duh, a kombiniranjem nekoliko komada lako se može složiti kompletan obiteljski set.
Univerzalni pokloni za sve generacije
Ako tražite poklon koji odgovara gotovo svima, mali kućanski aparati poput smoothie makera odlična su ideja. Osim što su praktični, nose i simboliku novog početka, zdravijih navika i planova za novu godinu.
Takvi pokloni često prerastu u zajedničke odluke – primjerice, svakodnevni smoothie kao mala novogodišnja rutina – i upravo zato imaju dodatnu emocionalnu vrijednost.
Božićni pokloni koji imaju smisla
Najbolje ideje za božićne poklone nisu nužno one najskuplje, već one koje će se koristiti, pamtiti i postati dio svakodnevice. Bilo da je riječ o dekici, kućnom ogrtaču, lijepoj šalici ili praktičnom kuhinjskom uređaju, zajednički nazivnik je isti – toplina doma.
Ako još uvijek tražite inspiraciju, ideje za božićne poklone potražite u Lesnini i odaberite darove koji će trajati i nakon što blagdanske lampice nestanu.
