Povežimo se

kitchen

Oglas

Bilje

Biljke koje opraštaju zaborav 

Brojni su razlozi zbog koji bi trebali imati sobno bilje. Osim što neke biljke pročišćavaju zrak, dokazano je da zelenilo ublažava stres. Ako nemate vremena brinuti se o biljkama, sestre Bota naučiti će vas koje biljke zahtijevaju manje pažnje i idealne su za početnike.

Nemojte brzati s odabirom biljaka

Odlučite li se nabaviti sobnu biljku, prvo se trebate zapitati koji su uvjeti u koje ćete ju donijeti, kakav je vaš životni prostor, na koju stranu su orijentirani prozori i koliko imate svjetla u stanu.

“Drugo pitanje koje si moramo postaviti je zapravo pitanje o našem životnom stilu i našim životnim navikama, koliko uopće vremena želimo izdvojiti za njegu biljaka i onda ćemo prema tome, ako ne želimo odvojiti puno vremena, izabrati biljke koje se ne moraju često zalijevati i koje su ovako zahvalne”, objašnjava Bojana Bota.

Krenite s jednostavnijim biljkama

Za početak, najbolje je nabaviti biljke koje ne zahtijevaju puno svjetla i vode, pa mogu uspijevati u različitim uvjetima.

To je kao prvo Sanseverija, odnosno Dracena ili popularno nazvana svekrvin jezik. To je biljka koja ima dugačke zmijolike listove, može rasti u vrlo različitim uvjetima, može biti u malo mračnijem kutu, ali i u malo svjetlijem kutu i ne treba ju se zalijevati često, odnosno zalijevamo ju tek kad se zemlja potpuno prosuši.

Sljedeća biljka je Zamia kulkas, koja je jednako kao Sanseverija, može biti u mračnijem i u svjetlijem prostoru i također se zalijeva tek kad se potpuno prosuši.

Treća biljka je Aspidistra odnosno biljka koju zovu i čelična biljka, biljka od lijevanog čelika, za nju se govori da je u povijesti svašta preživjela, i zagađeni zrak za vrijeme industrijalizacije i mračne kutke dvoraca u srednjem vijeku, stoga je to definitivno biljka za mračnije urede u kojima nemate baš osobu koja će se brinuti o vašim biljkama, jer je vrlo izdržljiva.

Žuti listovi nisu razlog za paniku

Za koju god biljku da se odlučite, svakako saznajte koje uvjete ona voli.  Ako se pojave žuti listovi, nemojte paničariti.

“Razlog tomu je što su one kod proizvođača stajale u savršenim uvjetima i onda dođu kod nas u dom gdje nisu više toliko savršeni uvjeti. To je zapravo adaptacija biljke na nove uvjete i ne moramo odmah upadati u nekakvu paniku nego si samo osvijestiti da je to jednostavno tako, da će biljci trebat neko vrijeme da se prilagodi novonastalim uvjetima”, objašnjava Danijela Bota.

Koliko često trebamo zalijevati biljku?

Nije dobro odmah biljku ići presaditi jer je presađivanje biljci stres i bolje je pričekati mjesec ili dva mjeseca pa onda to napraviti kad se biljka već naviknula na novi prostor.

Koliko često biljku treba zalijevati ovisi o mjestu gdje smo ju stavili i količini svjetlosti koju dobiva.

“Što ju smjestite na svijetlije mjesto to će se supstrat brže posušiti, ako je ona na nekom malo mračnijem mjestu onda će naravno trebati i duže vremena da se supstrat posuši i duže vremena će biti između dva zalijevanja”, govori Bojana.

Zalijevanje manjim količinama obično je efikasnije od ulijevanja veće količine vode zato se preporuča metoda zalijevanja odozdo.

Ako ste spremni proučiti što koja biljka treba i posvetiti joj više vremena, spremni ste za neku napredniju biljku.

Primjerice, Alokasije traže konstantu vlažnost, vole puno svjetla, znaju biti osjetljive na truljenje korijena i toga moramo biti svjesni kako bismo biljkama pružili sve potrebno.

Sobne biljke su bezvremenski dodatak svakom interijeru i uvijek su bolji izbor od umjetnih.

Nastavite čitati

Interijeri

Dizajn namještaja kroz svijet, ljude i godine

Dizajneri su u konstantnoj potrazi za boljim materijalima za kreativniji i funkcionalniji namještaj. Otkuda je sve počelo i kako se namještaj razvijao kroz povijest znaju Diana Sokolić i Karla Kocijan, koje su o tome napisale knjigu.

Umjetnička obitelj

Diana i Karla su mama i kći, slikarica i dizajnerica namještaja. Potiču iz velike umjetničke obitelji koja je dugo bila aktivna u različitim aspektima kazališne umjetnosti. Tijekom pandemije, kad je sve stalo, odlučile su napisati knjigu o namještaju.

“Znala sam da mora biti pisano jednostavnim jezikom da bi ih zainteresiralo, da im se ne bi ogadilo, tako da sam sve što sam znala prvo provjerila, nadopunila iz stručne literature koju imam, ali i iz knjiga koje sam nastavila kupovati sa velikom strašću”, govori Diana.

Duga povijest namještaja

Prema arheološkim istraživanja ljudi su još prije 30 000 godina počeli konstruirati i rezbariti namještaj, no kako ga je bilo teško sačuvati, koristimo se drugim izvorima povijesti.

Prvi tragovi sežu u Mezopotamiju i oni se vide na reljefima iz Mezopotamskog doba. Kasnije se vide na egipatskim zidnim slikama, a onda je otkrivena i Tutankamonova grobnica koja nam je dala pravi uvid u taj namještaj.

Drvo je teško očuvati

No, sudbina namještaja je tužna, zato što je on obično rađen od drva, a drvo je sklono propadanju. Stoga, nije mnogo namještaja preživjelo ta silna tisućljeća i mi zapravo o namještaju saznajemo sa zidnih slika, sa grčkih vaza ili iz pompjeanskih zidnih slika, to su najčešće izvori.

Klasični komadi namještaja počeli su se proizvoditi u 16. stoljeću u Europi, a u drugoj polovici 19. stoljeća, kao posljedica porasta potražnje i novog načina obrade drva, počinje industrijska proizvodnja namještaja.

Namještaj je propadao u selidbama, trulio u poplavama, nestajao u ratovima, gorio u požarima i vrlo malo toga je do danas ostalo sačuvano. Zato ljudi s ljubavlju čuvaju komade koji su im ostali od prabake ili od pradjeda, ako je nešto ostalo.

Diana i Karla za svoju su knjigu istraživale povijest namještaja cijeloga svijeta i njegov razvoj kroz stilska razdoblja.

Različiti stilovi diljem svijeta

“Od Mezopotamije sve do danas preko Engleske, Španjolske, jer je svaka od tih zemalja imala svoj razvoj. Kao što je renesansa nastala u Italiji, a gotika nije, tako su i različite zemlje imale različite stilske epohe. Naravno, što se više približavamo 20., to jest, 21. stoljeću, kao i u slikarstvu, tih je stilskih epoha više. Egipat je trajao 3000 godina, a kasnije u sto godina imate jako mnogo stilskih epoha koje se izmjenjuju”, govori Diana.

Ekspanzija industrijske proizvodnje namještaja dogodila se između dva svjetska rata, a uvođenjem znatnih tehnoloških inovacija 50-ih i 60-ih godina, događa se procvat industrije namještaja te njegove distribucije. 

Poznati hrvatski dizajneri namještaja

“Osim svjetskih dizajnera, naravno trebalo je spomenuti i hrvatske dizajnere koji su bili vrlo jaki u periodu nakon Drugog svjetskog rata, kada je drvna industrija bila vrlo jaka i općenito su tvornice bile jake. Dizajn u Hrvatskoj pojavio sa pojavom Obrtničke škole, koja se kasnije preimenovala u Školu primijenjene umjetnosti i tada su nastala velika imena hrvatskog dizajna kao što su Bernardo Bernardi ili Rihter”, objašnjava Karla.

Sredinom 80-ih godina, potrošači su počeli utjecati na oblikovanje serijski proizvedenog namještaja, a imena dizajnera ostaju skrivena iza naziva tvornica.

Žene dizajnerice u sjeni muškaraca

Od hrvatskog starijeg dizajnerskog namještaja Karla izdvaja dvije autorice, dizajnerice Slavu Antoljak i Rosenberg Milicu koje su radile pleteni namještaj koji je danas opet popularan. Njih dvije su radile u tvornicama i ustvari nisu bile dizajneri same za sebe, nisu bile poznate po svom imenu nego pod tvornicom u kojoj su radile. To nije bio primjer samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu jer žene tada baš i nisu bile popularne kao dizajneri i općenito kao umjetnice. Muškarci su tada vodili glavnu riječ.

Danas je u dizajn namještaja uključena interdisciplinarna suradnja stručnjaka kako bi se korisniku ponudio funkcionalan i estetski privlačan namještaj, no emotivne vrijednosti onog naslijeđenog namještaja, ne mogu se kupiti.

Namještaj ima emotivnu vrijednost

“Meni je jedan od najdražih komada upravo ova fotelja koja je iz doba mojih roditelja. Također, butterfly fotelja koju imam kod kuće koja je ponovno iz doba mojih roditelja, a u nju su me stavili kad sam se rodila. Danas rado sjedim u njoj, ona ima emotivnu vrijednost, prema tome, najvrjedniji namještaj je onaj koji ima emotivnu vrijednost za nas pa bez obzira koliki i kakav on bio”, zaključuje Diana.

Baš te emocije, Karla je integrirala u uređenje vlastitog stana.

“Pri uređenju stana, misao vodilja je bila prikazati sav dizajn koji sam napravila ja, ali i moja cijela obitelj, odnosno mama i starije generacije, baka, djed, prabaka…jer imamo veliku umjetničku obitelj, svatko je u nekom trenutku radio, tako da je ideja iza ovog prostora da bude jednostavan i da sve stvari koje se ubace unutra istaknu”, ističe Karla.

Diana i Karla kažu kako su tijekom svog istraživanja najviše bile fascinirane vještinom kojom se izrađivao namještaj i maštovitošću starih majstora.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice